Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: Gž-599/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice i sutkinje izvjestiteljice i Igora Delina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Vičević Gračanin, odvjetnici iz Čavli, Šušnjevac 3, protiv tuženika SŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vl. obrta za kamenoklesarstvo "[obrt]" sa sjedištem u [adresa], zastupanog po Kristijanu Galiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Galić i Martinković j.t.d. iz Zagreba, Ulica Ivana Šibla 17, radi isplate, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-24/2023- 56 od 21. svibnja 2024., u sjednici održanoj 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika SŠ, vl. obrta za kamenoklesarstvo "[obrt]" iz [adresa] kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama, poslovni broj P-24/2023-56 od 21. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku SŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vl. obrta za kamenoklesarstvo "[obrt]" sa sjedištem u [adresa], da tužitelju ČŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 2.256,29 eura (slovima: dvijetisućedvjestopedesetšesteurdvadesetdevetcenti) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 7. travnja 2022. pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi tekućoj do 31. prosinca 2022. na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od2.251,64 Eur sve sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 21. svibnja 2024. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.“

2. Rješenjem istog suda, odlučeno je:

„Utvrđuje se da je tužba povučena za iznos od 2.256,29 Eur zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.“

3. Protiv citirane presude žalbu je izjavio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o troškovima postupka. Pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, proturječna je iznesenim razlozima, koji su nejasni i proturječni, odnosno u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Tužitelj mu nije predao iznos od 17.000,00 kuna na ime kapare kao znak da je ugovor o djelu zaključen, nego na ime avansa, predujma za izradu nadgrobnog spomenika, kako bi (tuženik) imao na raspolaganju novčana sredstva za početak izrade djela i pribavu potrebnog materijala. 1. prosinca 2022. tužitelju je vratio iznos od 17.000,00 kuna, što je razvidno iz potvrde banke u kojoj je navedeno: "povrata avansa". Prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je zaključio da se u konkretnome radi o kapari te da tužitelj ima pravo na povrat dvostruke kapare. U prilog tome ide i činjenica da je tuženik vlasnik obrta registriranog na adresi [adresa] pod nazivom [obrt], obrt za kamenoklesarstvo, dok je adresa njegova prebivališta [adresa], pa je osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije jer se tužitelj tuženiku obratio kao fizičkoj osobi, a ne vlasniku obrta. Sve da i postoji dvojba radi li se o avansu ili kapari Zakon o parničnom postupku u odredbi čl. 221.a jasno određuje da ukoliko sud na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o njezinu će postojanju zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Tužitelj u postupku nije dokazao činjenicu da se radi o navodnoj kapari. Prvostupanjski sud ga u postupku nije upozorio na jasan način na njegova procesna prava i obveze i povratom iznosa od 17.000,0 kuna tužitelju smatrao je da je ispunio sve što je bilo nužno i nije percipirao svrhu daljnjeg vođenja sudskog postupka i eventualnog daljnjeg predlaganja dokaza i utvrđenja činjenica. Prvostupanjski je sud u postupku trebao saslušati tužitelja i tuženika kao stranke, jer je izvođenje predmetnih dokaza bilo nesporno nužno za pravilno i potpuno utvrđenje činjeničnog stanja u konkretnom slučaju. S tužiteljem je jasno ugovorio da će isti platiti zakonom propisane poreze i doprinose za autorsko djelo tuženika, što tužitelj nije učinio i postupio je suprotno sporazumu. Predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno istu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje te mu dosuditi troškove postupka.

4. Na žalbu nije odgovoreno.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista može ispitati.

7. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

7.1. Prvostupanjski sud nije počinio ni bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 1. u svezi čl. 221.a ZPP, odnosno pravila o teretu dokaza. Naime, svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnji o postojanju ili nepostojanju relevantnih činjenica koje su za nju povoljne i na kojima zasniva svoje zahtjeve ili prigovore, pa je teret dokaza da je u konkretnome riječ o avansu a ne o kapari, bila na tuženiku. Prvostupanjski je sud s obzirom na tvrdnje tuženika, na ročištu od 4. listopada 2023. (l.s. 88) odlučio izvesti dokaz saslušanjem stranaka, koji je dokaz u tužbi predložio i sam tužitelj i koji se pozivu suda i odazvao (l.s.93.) Suprotno tome, na ročište na kojem se trebao izvesti taj dokaz, unatoč urednoj dostavi poziva, tuženik nije pristupio a ni opravdao izostanak pa je rasprava zaključena (l.s. 121) i dokaz saslušanjem stranaka, čemu u žalbi prigovara tuženik, opravdano nije izveden.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja radi isplate dvostruke kapare, jer isti smatra da je tuženik odgovoran za neispunjenje Ugovora o djelu kojeg je zaključio s tuženikom 29. listopada 2021.

9. Iz spisa predmeta proizlazi sljedeće:

- da je tužitelj s tuženikom 29. listopada 2021. zaključio Ugovor o djelu prema kojem je tuženiku dao "kaparu za nadgrobni spomenik" od 17.000,00 kuna, za izradu grobnog spomenika (anđela) u iznosu od 3.800,00 eura, u protuvrijednosti u kunama (l.s. 6);

- da tuženik tužitelju nije izradio grobni spomenik, sukladno Ugovoru o djelu od 29. listopada 2021. niti mu je, do podnošenja tužbe vratio 17.000,00 kuna, koji mu je novčani iznos tužitelj dao;

- da je tuženik tužitelju tijekom predmetnog postupka, 1. prosinca 2022. uplatio novčani iznos od 17.000,00 kuna.

Prvostupanjski je sud na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja zaključio da je tuženik odgovoran za neispunjenje Ugovora o djelu od 29. listopada 2021. te je obvezao tuženika da vrati tužitelju iznos dvostruke kapare od 17.000,00 kn, sukladno odredbi čl. 304. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO).

10. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da je ugovorna volja stranaka bila da tužitelju doista izradi nadgrobni spomenik, za što je, kako je u odgovoru na tužbu istakao "primio kaparu" (l.s.19), ali da nije bila riječ o angažiranju obrta [obrt], već je dogovor ugovornih strana bio da tužitelj kao naručitelj djela "plati u ime i za račun tužitelja zakonom propisane poreze i doprinose za autorsko djelo". U žalbi tvrdi da iznos od 17.000,00 kuna kojeg je tužitelj predao tuženiku nije kapara kao znak da je Ugovor o djelu sklopljen, već da je riječ o avansu, odnosno predujmu za izradu nadgrobnog spomenika, te da je njemu kao fizičkoj osobi, a ne vlasniku obrta predan sporni novčani iznos.

11. Neosnovan je žalbeni prigovor tuženika da je novčani iznos tužitelja predan mu kao fizičkoj osobi, a ne vlasniku obrta, jer je tužitelj tuženiku ovaj novac dao kako bi mu tuženik izradio nadgrobni spomenik, kao kamenoklesar i vlasnik obrta koji se upravo tom djelatnošću bavi, kako je to obrazložio i prvostupanjski sud u toč. 14. obrazloženja pobijane presude.

12. Naime, prema odredbi čl. 2. st. 1. Zakona o obrtu ("Narodne novine" broj 143/13, 127/19 i 41/20) obrt u smislu ovog Zakona je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s čl. 8. ovoga Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.

13. Obrtnik, u smislu tog Zakona je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz čl. 2. st. 1. tog Zakona, u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba.

14. Tužitelj je novčani iznos tuženiku predao kao fizičkoj osobi/obrtniku koji obavlja kamenoklesarsku djelatnost kojom se njegov obrt bavi, pa je tuženik kao vlasnik tog obrta i odgovoran za neispunjenje obveza.

15. Kapara o kojoj je ovdje riječ i isplatu koje u dvostrukom iznosu traži tužitelj predstavlja iznos novca koji je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj kao znak da je ugovor sklopljen.

16. Prema odredbi čl. 303. st. 1. ZOO propisano je da ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanoviti novčani iznos ili stanovitu količinu drugih zamjenjivih stvari kao znak da je ugovor sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako nije što drugo ugovoreno.

17. Kada se daje kapara mora biti izričito navedeno da se radi o kapari, a ako nije navedeno da je riječ o kapari, onda je riječ o avansu.

18. Avansno plaćanje (ili predujam) je uplaćivanje novca unaprijed, prije nego što dobra ili usluga budu isporučeni, odnosno riječ je o plaćanju ugovorenog, ali još neizvršenog posla. Kod avansa, ukoliko primatelj odustane od ugovora, ne mora vraćati dvostruki iznos , a ako davatelj avansa odustane od ugovora, može tražiti povrat avansa.

19. Prema odredbi čl. 304. st. 1. ZOO, propisano je da ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana može po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.

20. Prema st. 2. istog članka ZOO, ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana može, po svojem izboru zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to još moguće, ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.

21. U konkretnome je bilo sporno radi li se o novčanom iznosu od 17.000,00 kuna koji predstavlja kaparu ili pak avans, kako to u žalbi tvrdi tuženik.

22. Imajući u vidu da je tužitelj tuženiku predao novčani iznos sukladno Ugovoru o djelu od 29. listopada 2021. u kojem je jasno naznačeno da mu daje kaparu za izradu nadgrobnog spomenika, da tuženik nije izvršio ugovor i izradio nadgrobni spomenik, tužitelj je po svom izboru sukladno odredbi čl. 304. st. 2. ZOO imao sljedeće mogućnosti: tražiti ispunjenje ugovora, ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare, ili tražiti vraćanje dvostruke kapare.

23. U konkretnome, tužitelj se odlučio zahtijevati vraćanje dvostruke kapare.

24. S obzirom na činjenicu da je u Ugovoru o djelu od 29. listopada 2021. jasno navedeno da novčani iznos od 17.000,00 kuna predstavlja kaparu te je i sam tuženik u svom odgovoru na tužbu naveo da je "primio kaparu" i ne navodi da bi se eventualno radilo o avansu, odnosno predujmu/plaćanju prije isporuke kao dijelu naknade za isporučenu robu ili uslugu, to je sud prvog stupnja osnovano ocijenio da je u konkretnome riječ o kapari, te da je, s obzirom da je upravo tuženik odgovoran za neispunjenje Ugovora, tužitelj osnovano zatražio vraćanje dvostruke kapare u smislu odredbe čl. 304. st. 2. ZOO.

25. Stoga je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je naložio tuženiku isplatu dosuđenog iznosa od 2.256,29 eura, kao protuvrijednosti iznosa od 17.000,00 kuna, s obzirom da je tuženik tužitelju tijekom postupka, 1. prosinca 2022. uplatio novčani iznos od 17.000,00 kuna.

26. Isto je tako prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP kada je obvezao tuženika da tužitelju, koji je u cijelosti uspio u sporu, naknadi prouzročene parnične troškove.

27. Stoga žalba tuženika nije osnovana.

28. Na osnovi iznesenog, trebalo je, po čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

29. Nepobijano rješenje suda prvog stupnja ostaje neizmijenjeno.

Zadar, 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov