Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-197/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Marijana Vugića predsjednika vijeća, Renate Đaković Vranković članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Jasenke Grgić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Robert Rist, odvjetnik iz Krka, protiv tuženika VJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Matej Miletić, odvjetnik iz Rijeke, radi predaje u posjed te u pravnoj stvari povodom protutužbe tuženika VJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Matej Miletić, odvjetnik iz Rijeke protiv tužitelja JJ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Robert Rist, odvjetnik iz Krka, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužitelja i protutuženika JJ protiv dijela presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-2753/2018- 41 od 3. listopada 2022., u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja i protutuženika JJ i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj P-2753/2018-41 od 3. listopada 2022. u pobijanom dijelu u točkama I., II. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

„I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja – protutuženika JJ koji glasi:

1.Tuženik VJ, OIB [osobni identifikacijski broj], je dužan tužitelju JJ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], predati u posjed kč. br. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina].

2. Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi trošak parničnog postupka.“

II. Djelomično se prihvaća protuužbeni zahtjev tuženika – protutužitelja VJ te se utvrđuje da je tuženik – protutužitelj VJ vlasnik dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] površine 1,4 čhv oznake zemljišta vrt i to u površini od koja je na skici lica mjesta i mjerenja koja je sastavni dio nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Roberta Svobode od 1. rujna 2020. označena zelenom bojom te slovnim oznakama C-D-E-C a koji nalaz je sastavni dio ove presude slijedom čega je tuženik-protutužitelj VJ temeljem ove presude a sve po njezinom pravomoćnosti ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istodobno brisanje prava vlasništva na navedenom dijelu nekretnine na ime tužitelja-protutuženika JJ a što je ovaj dužan trpjeti.

III. Odbija se kao neosnovan preostali dio protutužbenog zahtjeva tuženika- protutužitelja VJ u dijelu kojim zahtjeva utvrđenje prava vlasništva na kč. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] u cijelosti.

IV. Tužitelj-protutuženik JJ je dužan tuženiku-protutužitelju VJ nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 13.612,50 kn/1.806,69 eur[1] / s zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja 27. rujna 2022. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje u 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.

V. Sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška tuženik – protutužitelj VJ se odbija.“

2. Protiv dijela ove presude u točki I., II. i IV. žalbu je podnio tužitelj i protutuženik JJ zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev te odbiti protutužbeni zahtjev u cijelosti, sve uz naknadu parničnog troška.

3. Tuženik i protutužitelj VJ u odgovoru na žalbu osporava navode istaknute u žalbi te predlaže istu odbiti.

4. U ovom postupku tužitelj traži predaju u posjed zkčbr. [katastarska čestica] upisanu u zkulbr. 1396 k. o. [katastarska općina], a koji zahtjev temelji na tvrdnji da je on u zemljišnim knjigama upisani vlasnik te čestice, dok tuženik, suprotstavljajući se takvom zahtjevu tvrdi da je on vlasnik te čestice te u istaknutoj protutužbi traži da se utvrdi da je on vlasnik zkčbr. [katastarska čestica], a koji zahtjev temelji na tvrdnji da je 1988. kupio kuću s okućnicom i da je od tada on u posjedu te nekretnine koja predstavlja cjelinu njegove okućnice i koju koristi kao parkiralište, a što mu tužitelj nikada nije osporavao.

5. Prvostupanjski sud je postupku koji je prethodio ovom žalbenom postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužitelj vlasnik predmetne zkčbr. [katastarska čestica], a da je tuženik vlasnik susjedne zkčbr. [katastarska čestica],

- da dio zkčbr. [katastarska čestica] (u nalazu vještaka označen slovima C-D-E-C) predstavlja dio zelene površine, zajedno s dijelom zkčbr. [katastarska čestica], a koji prostor zelene površine tuženik koristi kao parkirališni prostor, dok se na ostalom dijelu zkčbr. [katastarska čestica] (u nalazu vještaka označen slovima A-B-C-E-A) nalazi sagrađeni istočni dio pomoćnog objekta tužitelja,

- da je tuženik tijekom 2014., istočno do vanjskog zida pomoćnog objekta tužitelja, uredio prostor kao parkiralište kako i danas izgreda, a prije uređenja je bila neuređena zemljana površina kaskadnog oblika,

- da je između stranaka vođena posjedovna parnica koju je 2016. pokrenuo tuženik u ovom postupku podnoseći protiv tužitelja u ovom postupku tužbu radi smetanja posjeda jer da je tužitelj na zkčbr. [katastarska čestica] odlagao otpad građevinskog materijala te je ovdje tuženiku pravomoćnom odlukom u tom postupku pružena posjedovna zaštita te nekretnine,

- da je tuženika u posjed dijela zkčbr. [katastarska čestica] (istočno od vanjskog zida pomoćnog objekta tužitelj) uvela ŽJ od koje je tuženik 1988. kupio kuću s okućnicom, koja mu je tada pokazala u ovom postupku prijeporno zemljište,

- da je tužitelj početkom 80tih godina na poziciji danas vanjskog zida pomoćnog objekta nadstrešnice sagradio zid visine oko 1 m i kojim zidom je ogradio svoju okućnicu koja mu je pripadala sa zapadne strane tog zida te je prijeporni dio zkčbr. [katastarska čestica] ostao izvan ograđene okućnice tužitelja,

- da tužitelj do podnošenja tužbe u ovom postupku 13. studenoga 2018. nije zahtijevao od tuženika predaju u posjed predmetno zemljište.

6. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je ocijenio da tuženik u razdoblju od 1988. do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari nije imao razloga sumnjati da mu ne pripada dio zkčbr. [katastarska čestica] (u nalazu vještaka označen slovima C- D-E-C) i zaključio da je posjed tuženika pošten te da je tuženik neprekidnim izvršavanjem sadržaja vlasničkih ovlasti na temelju samostalnog poštenog posjeda kroz razdoblje dulje od 20 godina, dosjelošću stekao vlasništvo određenog dijela zkčbr. [katastarska čestica], a koje je sudski vještak označio oznakama C-D-E-C. Kako tuženik u posjedu drži samo taj određeni dio, dok tuženik dio zkčbr. [katastarska čestica] na kojoj je sagrađen pomoćni objekt tužitelja ne drži u posjedu, to je prvostupanjski sud odlučio kao u točki I. izreke.

6.1. U odnosu na protutužbeni zahtjev, prvostupanjski sud je obzirom na zaključak da je tuženik dosjelošću stekao vlasništvo samo dijela zkčbr. [katastarska čestica], označenog C- D-E-C, odlučio kao u točkama II. i III. izreke.

6.2. U točkama IV. i V. izreke sud je o troškovima postupka odlučio primjenom čl. 154. st. 5. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP) te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

7. Prema odredbi čl. 365. st. 1. i 2. ZPP drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

8. Žalba tužitelja i protuženika je neosnovana.

9. Tužitelj u žalbi ustraje na tvrdnji da je on vlasnik zkčbr. [katastarska čestica] te ukazuje na primjenu odredbi čl. 161. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 – dalje: ZV) i 162. st. 2. ZV osporavajući da bi tuženikov posjed te nekretnine bio zakonit i pošten, odnosno da tuženik ima pravo na posjed u smislu čl. 163. st. 1. ZV.

9.1. Na takve žalbene navode navesti da tuženik u ovom postupku tvrdi da je on vlasnik zkčbr. [katastarska čestica] jer da se nalazi u posjedu od 1988. što mu tužitelj nije osporavao, dakle tvrdi da je vlasništvo predmetne nekretnine stekao dosjelošću, zbog čega je prvostupanjski sud, imajući u vidu da je tuženik podnio protutužbu radi utvrđivanja prava vlasništva zkčbr. [katastarska čestica], pravilno ocjenjivao ima li tuženik pravo na posjed predmetne nekretnine.

10. Za stjecanje prava vlasništva nekretnina dosjelošću u smislu odredbi Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ broj 6/1980, 36/1990, „Narodne novine“ broj 53/1991 – dalje: ZOVO) odnosno ZV, budući da se radi o situaciju da tuženik tvrdi da je u posjedu od 1988., dakle u vrijeme početka tijeka roka dosjelosti je na snazi bio ZOVO, a završetak tijeka roka za dosjelost završio je za vrijeme važenja ZV, odlučno je:

- da se radi o samostalnom posjedovanju stvari,

- da je posjed stvari barem pošten (čl. 18. st. 3. ZV), odnosno savjestan (čl. 72. ZOVO)

- da posjed traje zakonom određeno vrijeme (ako se radi o kvalificiranom posjedu – 10 godine, a ako se radi samo o poštenom posjedu – 20 godina),

- da je posjednik sposoban biti vlasnikom stvari.

10.1. Odredbom čl.18. ZV je propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (st.1.), posjed je isitnit ako nije pribavljen silom, prijetnjom ili potajice ili pak zloupotrebom povjerenja (st.2.), a posjed je pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed s time da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st.3.). Prema odredbi čl. 72. st. 2. ZOVO posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova.

10.2. Prema odredbi čl. 159. st. 2. ZV samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekinutog samostalnog posjeda, dok prema odredbi st. 3. istoga članka samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom dvadeset godina neprekinutog samostalnog posjedovanja.

11. Tužitelj u žalbi iznosi navode kojima ukazuje na sadržaj kupoprodajnog ugovora iz 1988. koji su sklopili tuženik kao kupac i AJ kao prodavateljica, osporavajući valjanost tog ugovora te ističući da predmet tog ugovora nije bila zkčbr. [katastarska čestica], pa na takve žalbene navode valja reći da iz sadržaja kupoprodajnog ugovora ne proizlazi da je predmet tog ugovora bila predmetna zkčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega u takvoj činjeničnoj situaciji tuženik nema valjani pravni osnov posjedovanja te nekretnine, odnosno njegov posjed zkčbr. [katastarska čestica] nije zakonit. Međutim, sukladno naprijed citiranim zakonskim odredbama vlasništvo na temelju dosjelosti se može steći i ako je posjednikov posjed samo pošten, pri čemu je propisani rok za stjecanje vlasništva dosjelošću na temelju poštenog posjeda duži (20 godina) i koji rok mora proteći do dana podnošenja tužbe.

12. U žalbi tužitelj ustraje na tvrdnji da je tuženikov posjed predmetne nekretnine nepošten, jer da je tuženik znao odnosno mogao znati da je zkčbr. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja pri čemu tužitelj analizira iskaz tuženika danog u postupku radi smetanja posjeda koji se vodio povodom tužbe ovdje tuženika protiv tužitelja smatrajući da iz tog iskaza jasno proizlazi da je tuženik znao da je tužitelj vlasnik predmetne čestice.

12.1. Tuženik tijekom postupka nije ni osporavao da je 2016. u parnici radi smetanja posjeda saznao da je tužitelj vlasnik zkčbr. [katastarska čestica], zbog čega je od tada, ukoliko je posjed tuženika prije toga bio pošten, njegov posjed postao nepošten (čl. 18.st. 3. ZV).

13. Nadalje tužitelj u žalbi ukazuje na sadržaj iskaza saslušanih svjedoka kao i sadržaj isprava u postupku povrata oduzete imovine te u postupku legalizacije koji je pokrenuo tuženik ističući u vezi takvih navoda bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi čl. 8. ZPP.

13.1. Na takve žalbene navode valja odgovoriti da sud u skladu s odredbom čl. 8. ZPP izvedene dokaze prosuđuje prema svom uvjerenju i pobijana presuda sadrži uvjerljive i logične razloge kojima se može provjeriti ima li takvo uvjerenje osnovu u provedenim dokazima u postupku. Suprotno žalbenim navodima, sud ne čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi odredbe čl. 8. ZPP ako ocjenjuje provedene dokaze drukčije nego što to smatra žalitelj da bi trebalo i ako izvodi drukčije činjenične zaključke nego to čini tužitelj u žalbi. Žalbenim navodima kojima ustraje da je posjed tuženika nepošten, smatrajući odlučim da se predmetna nekretnina nalazi izvan okućnice tuženika, tužitelj pogrešno interpretira i izvodi pogrešan zaključak da time što predmet postupaka legalizacije odnosno povrata oduzete imovine nije bila zkčbr. [katastarska čestica], je tuženik znao odnosno mogao znati da je tužitelj vlasnik te nekretnine.

13.2. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je sud utvrdio da je tužitelj još početkom 80tih (dakle, prije nego je tuženik kupio 1988. svoju nekretninu) na poziciji danas vanjskog zida pomoćnog objekta nadstrešnice sagradio zid tada visine cca 1m kojim zidom je ogrado svoju okućnicu i na taj način odvojio sporni dio zkčbr. [katastarska čestica], zatim da je tuženik 2011. uredio zelenu površinu kako ona izgleda i danas na svojoj nekretnini zkčbr. [katastarska čestica] i spornom dijelu zkčbr. [katastarska čestica], a da je prije toga tuženik posjedovao neuređenu površinu zkčbr. [katastarska čestica] jer ga je u posjed cijelog zemljišta koji se nalazi s istočne strane od zida koji je sagradio tužitelj početkom 80tih uvela nakon sklapanja kupoprodajnog ugovora 1988. prodavateljica AJ, a što mu tužitelj nije osporavao, pa kada se ima uvidu da ukupna površina zkčbr. [katastarska čestica] iznosi 1,4 čhv (=5,04 m2) i da se na dijelu te nekretnine nalazi zid koji je izradio tužitelj, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da tuženik u takvim okolnostima konkretnog slučaja, od 1988. kada je stupio u posjed zkčbr. [katastarska čestica] (osim dijela na kojem se nalazi zid tužitelja) do 2016. kada je u posjedovnoj parnici između stranaka tuženik saznao da je tužitelj vlasnik te čestice, nije imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed dijela zkčbr. [katastarska čestica] istočno od vanjskog zida pomoćnog objekta tužitelja.

14. Stoga je slijedom navedenog pravilno prvostupanjski sud zaključio da su prije podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari ostvarene pretpostavke za stjecanje vlasništva tuženika dijela zkčbr. [katastarska čestica] označene u nalazu vještaka slovima C-D-E- C, dosjelošću zbog čega su je pravilno prvostupanjski sud na temelju čl. 163. st. 1. ZV odbio tužbeni zahtjev, a na temelju čl. 159. ZV prihvatio djelomično protutužbeni zahtjev koji se odnosi na dio zkčbr. [katastarska čestica] označenog slovima C-D-E-C prema skici lica mjesta sudskog vještaka Roberta Svobode od 1. rujna 2020.

15. Neosnovano tužitelj u žalbi navodi da je sud odlučio o protutužbenom zahtjevu koji tuženik nije istaknuo, budući da je sud djelomično prihvatio protutužbeni zahtjev na temelju utvrđenja da je protutužitelj bio u poštenom posjedu opisanog realnog dijela predmetne nekretnine, individualiziranog i označenog slovima C-D-E-C prema skici lica mjesta sudskog vještaka Roberta Svobode od 1. rujna 2020., dok je preko tako određenog dijela zkčbr. [katastarska čestica] protutužbeni zahtjev odbio, za dio zkčbr. [katastarska čestica] označenog A-B-C-E-A, pa je odlučujući na taj način sud u cijelosti odlučio o istaknutom protutužbenom zahtjevu.

16. Pobijana odluka o troškovima postupka sadržana u točki IV. izreke prvostupanjske presude je pravilna i zakonita jer je prvostupanjski sud o troškovima postupka odlučio pravilnom primjenom odredbi čl. 154. st. 5. ZPP i čl. 155. ZPP, a tužitelj u žalbi ne navodi nikakve konkretne razloge zbog kojih bi odluka o troškovima postupka bila pogrešna i nezakonita.

17. Kako žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane presude, na temelju čl. 368. st. 1. ZPP odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 10. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Marijan Vugić