Zakon.hr

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-3419/2024-3

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatke Fresl Tomašević kao predsjednice vijeća, Tomislava Aralice kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te Ilijana Petyo kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja MA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Ana Bandalo, odvjetnica u Zagrebu, Avenija Većeslava Holjevca 40, protiv tuženice ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Ivan Čuić, odvjetnik u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 1, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10252/2023-50 od 28. svibnja 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-10252/2023-50 od 28. svibnja 2024. pa se ovako odlučuje:

Odbijaju se kao neosnovani sljedeći tužbeni zahtjevi tužitelja:

"I Utvrđuje se da je tužitelj MA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] jedini zakonski nasljednik iza pokojnog TA iz [adresa], sin M, rođenog **.**.1943. umrlog **.**.2015., OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenika, državljana [adresa] te je kao nasljednik iza pokojnog stekao vlasništvo ostavinske imovine:

NEKRETNINE:

a) pravo suvlasništva nekretnine uključujući zemljište i zajedničke prostorije u zgradi povezano temeljem odredbe čl. 68 i čl. 370 st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, koja u naravi predstavlja: 1. stan na II (drugom) katu ravno, koji se sastoji od četiri i pol sobe i ostalih prostorija ukupne površine 125,23 čm, koji se nalazi u 1.1. stambena zgrada [adresa], sagrađena na kč. br. [katastarska čestica], po novoj izmjeri kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve upisano u [broj poduloška], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u 1/2 dijela. b) pravo suvlasništva nekretnine uključujući zemljište i zajedničke prostorije u zgradi povezano temeljem odredbe čl. 68 i čl. 370 st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima s vlasništvom posebnog dijela nekretnine, koja u naravi predstavlja: 1. suvlasnički dio: 352/2000 etažno vlasništvo (E-1) 1. poslovni prostor u prizemlju koji se sastoji od lokala površine 35 m2, kuhinje površine 14,25 m2, klozeta osoblja površine 3,45 m2, spremište površine 1 m2, klozet muški 6,80 m2, klozet ženski 3,90 m2, hodnika 4,10 m2, ukupne površine 65,80 m2 obojano u elaboratu žutom bojom i 3. suvlasnički dio: 938/2000 etažno vlasništvo (E-3) 1. stan na prvom katu koji se sastoji od hodnika površine 10 m2, kupaone 2,30 m2, klozeta 4,20 m2, sobe 21,40 m2, ukupne površine 53 m2 s pripadajućim dijelom dvorišta obojano u elaboratu žutom bojom koji se nalazi na kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvor površine 468 m2 zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] - suvlasnički dio: 352/2000 etažno vlasništvo (E-1) u 1/2 dijela i suvlasnički dio 938/2000 etažno vlasništvo (E-3) u 1/2 dijela.

POKRETNINE:

c) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na tekućem [broj] kod Zagrebačke banke d.d. na ime TA,

d) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na deviznom računu IBAN:

[broj bankovnog računa] kod Zagrebačke banke d.d. na ime TA, e) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na žiro računu IBAN:

[broj bankovnog računa] kod Zagrebačke banke d.d. na ime TA, f) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na tekućem računu IBAN:

[broj bankovnog računa] kod Raiffeisenbank Austria d.d. na ime TA, g) master card kartica broj [broj štedne knjižice] Raiffeisenbank Austria d.d. na ime TA,

h) potraživanje prema HZZO po osnovi preplate po osnovi dopunskog zdravstvenog osiguranja.

II Nalaže se tuženoj ČA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da tužitelju MA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime parničnog troška isplati iznos od 4.445,78 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 28. svibnja 2024. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koja je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotnih poena, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženici isplati iznos od 4.062,50 eura s osnova aknade troškova postupka, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1269/2016-37 od 30. prosinca 2022. suđeno je:

„I Utvrđuje se da je tužitelj MA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] jedini zakonski nasljednik iza pokojnog TA iz [adresa], sin M, rođenog **.**.1943. umrlog **.**.2015., OIB: [osobni identifikacijski broj], umirovljenika, državljana [adresa] te je kao nasljednik iza pokojnog stekao vlasništvo ostavinske imovine:

NEKRETNINE:

POKRETNINE:

c) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na tekućem [broj] kod Zagrebačke banke d.d. na ime TA,

d) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na deviznom računu IBAN:

[broj bankovnog računa] kod Zagrebačke banke d.d. na ime TA, e) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na žiro računu IBAN:

[broj bankovnog računa] kod Zagrebačke banke d.d. na ime TA, f) neutvrđeni iznos novčanih sredstava na tekućem računu IBAN:

[broj bankovnog računa] kod Raiffeisenbank Austria d.d. na ime TA, g) master card kartica broj [broj bankovnog računa] kod Raiffeisenbank Austria d.d. na ime TA,

h) potraživanje prema HZZO po osnovi preplate po osnovi dopunskog zdravstvenog osiguranja.

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tuženica zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, dalje ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili ukine.

3. Žalba je osnovana.

4. Suprotno žalbenim navodima, u prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Predmet ovog postupka jesu zahtjevi tužitelja za utvrđenjem kako je on jedini zakonski nasljednik pokojnog TA i kako je stekao vlasništvo njegove ostavine nasljeđivanjem, te za naknadom troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su slijedeće bitne činjenice:

- TA, pjevač, bariton i glazbeni pedagog, rođen u [adresa] **.**.1943., preminuo je u [adresa] ... 2015.;

- TA bio je oženjen za CA ali je njihov brak prestao razvodom, i u tom braku nije bilo djece;

- TA nije imao potomaka, a u času smrti imao je sestru, ovdje tuženicu ČA, te polusestru po ocu MAV;

-na ostavinskoj raspravi MAV se odrekla nasljeđivanja dok se

ČA prihvatila nasljeđivanja temeljem zakona;

- tužitelj MA tvrdi kako je 17 godina, sve do smrti ostavitelja, živio s njim u neformalnom životnom partnerstvu;

- na ostavinskoj raspravi javni bilježnik nije prihvatio navode tužitelja o neformalnom životnom partnerstvu s ostaviteljem pa je temeljem zakona i izjave ostaviteljeve polusestre MAV o odricanju od nasljedstva, u rješenju o nasljeđivanju poslovni broj O-397/16 od 8. veljače 2016., pravomoćnim istog dana, nasljednicom proglasio tuženicu ČA u cijelosti;

- ostavitelj je živio u stanu u [adresa] na adresi [adresa] sa svojom majkom sve do njene smrti 2008;

- predmetni stan u [adresa] bio je faktično podijeljen na dva zasebna dijela, jedan kog je koristio ostavitelj i drugi kog je koristila tuženica;

- MA je bio prijavljen na drugoj adresi od prebivališta ostavitelja, naime u [adresa], pokraj [adresa];

- prvostupanjski sud je utvrdio kako su TA i MA doista živjeli u neformalnom životnom partnerstvu od 2000. godine pa do smrti ostavitelja ... 2015.

7. Na ove utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio propise iz čl. 3. i čl. 4. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ broj: 92/14, 98/19, dalje: ZŽP), odredbe Zakona o istospolnim zajednicama („Narodne novine“ broj: 116/03, dalje: ZIZ), pa odlučio kao u izreci osporene presude i rješenja.

8. Sud prvog stupnja nije pravilno utvrdio bitne činjenice pa posljedično nije ni pravilno primijenio materijalno pravo.

9. Sud je prvog stupnja povjerovao navodima tuženika i dijelu saslušanih svjedoka:

OA, ČAV, Č i HA, ŠA, JA, FA i KA, te na temelju njihovih iskaza utvrdio postojanje neformalnog životnog partnerstva tužitelja i ostavitelja.

10. Prvostupanjski sud nije povjerovao tuženici dok iskaze svjedoka GA, BA, TAV, VA, ZA, RA, EA i ŽA ocijenjuje neistinitim ili nebitnim. Iz iskaza tuženice i navedenih svjedoka ne može se zaključiti postojanje neformalnog životnog partnerstva tužitelja i ostavitelja.

11. Tuženica u žalbi osnovano prigovara kako sud prvog stupnja nije pravilno utvrdio bitne činjenice.

12. Postojanje emotivne istospolne veze između MA i TA proizlazi iz niza dokaza. U konačnici tuženica to i ne poriče. Vjerodostojni su i navodi tužitelja o značaju prstena s ugraviranim datumom 30. siječnja 1998. čija se fotografija nalazi u spisu (list 55 spisa), a ne nekoliko fotografija se sličan prsten vidi i na ruci pokojnog TA (listovi 44-48). Vjerodostojni su iskazi svjedoka koji pripovijedaju o toj emotivnoj vezi, o značenju istovjetnih prstenja na njihovim rukama, o zajedničkim ljetovanjima, druženjima i sličnom. Ali postojanje emotivne istospolne veze nije istovjetno s neformalnim životnim partnerstvom, sadržajno izjednačenim s izvanbračnom zajednicom.

13. Sud prvog stupnja nije povjerovao svjedoku GA smatrajući kako njegov iskaz nije uvjerljiv te kako je kontradiktoran. Međutim, GA potanko opisuje narav veze između tužitelja i ostavitelja što mu je poznato jer je ostaviteljev dobar poznanik i profesionalni kolega. Za sebe kaže kako je dosta senzibilan u ovom predmetu iz razloga što potječe iz istog miljea. Svjedok iznosi niz detalja o odnosu tužitelja i ostavitelja. Kaže da je s ostaviteljem bio blizak, a i sam ga tužitelj spominje kao osobu s kojom su se družili on i ostavitelj. Tužitelj kaže da je GA bio Mladenov prijatelj i da je dolazio na njihove fešte sa svojim ljubavnikom. GA potvrđuje postojanje emotivne veze tužitelja i ostavitelja, ali spominje i neke probleme u toj vezi. Pa tako kaže da mu se ostavitelj požalio kako je tužitelj znao otići na putovanja s nekim nepoznatim ljudima, sugerirajući nevjernost tužitelja u navedenoj intimnoj vezi. A i tužitelj je upoznao stanovitog ĐA iz [adresa] s kojim je bio u emocionalnoj vezi. Zna da je TA često odlazio u [adresa] i to kad je već bio bolestan, znači pod kraj svog života. Govorio mu je kako ide u [adresa] da bi tamo bio s ĐA. Kaže da tužitelj nije živio s ostaviteljem u njegovom stanu u [adresa].

14. Prema shvaćanju ovog višeg suda svjedok GA govori istinu. On je dugogodišnji prijatelj pokojnog TA, njegov je učenik, povezuje ih i ono što je svjedok nazvao "isti milje", te veoma dobro poznaje okolnosti u kojima je pokojni TA živio. Dapače, prema iskazu ovog svjedoka, oni su bili bliski prijatelji te mu je TA ispričao i neke povjerljive činjenice koje okolini nisu lako uočljive. Primjerice o vezi TA s ĐA u zadnjom razdoblju njegovog života. Pa to čak ni tuženici nije bilo poznato koja bi to, budući je veoma zainteresirana za uspjehom u ovom sporu, svakako spomenula u svom iskazu, a nije. Njegov je iskaz uvjerljiv i zbog toga jer nije uočljivo iz kojeg bi razloga svjedok GA govorio neistinu niti su zamjetljivi znakovi njegove pristranosti u ovom sporu. Uz to njegov iskaz se nadovezuje i upotpunjava s iskazom veoma dobro informirane svjedokinje EA.

15. EA je radila za obitelj pokojnog TA dugo godina kao čistačica i spremačica i to još od 2003. godine. Ona, doduše, nije bila prisna prijateljica pokojnog TA poput svjedoka GA, ali je redovito dolazila u Häuslerov stan obavljati svoje poslova čišćenja i spremanja. Kaže da je nakon smrti ABC majke najprije dolazila svakih 15 dana, poslije svakih 8, a kad se razbolio i češće, i to jedno 2 godine. Ona je TA kuhala, spremala, prala, peglala i radila druge slične poslove. Sud prvog stupnja otklanja njen iskaz ali bez valjanog uvjerljivog razloga. To što je ona "samoinicijativno" pripovijedala o pokušaju novčanog namirenja među stranaka i iznosila ono što joj je kazala tuženica, nije argument o neistinitosti njeno iskaza. Po mišljenju ovog višeg suda njen iskaz je nepristran i objektivan. Ona iskazuje o onome što je vidjela i čula, a po prirodi stvari, zbog učestalih dolazaka u stan pokojnog TA, o nekim stvarima ima dobra i pouzdana saznanja. Pa kad ona decidirano tvrdi kako tužitelj nije stanovao u Hauslerovom stanu već je ondje samo povremeno navraćao, ovaj viši sud smatra tu tvrdnju istinitom.

16. Stoga ovaj viši sud po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP na temelju iskaza spomenuto dvoje svjedoka utvrđuje činjenice kako tužitelj nije stanovao u stanu TA, kako je TA sumnjao u njegovu vjernost njihovoj emotivnoj vezi te kako je TA zadnjih godina svog života ostvario emotivnu vezu s ĐA usporedo s onom koju je imao s tužiteljem.

17. Po čl. 3. st. 1. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“ broj: 92/14, 98/19, dalje: ZŽP), neformalno životno partnerstvo je zajednica obiteljskog života dviju osoba istog spola, koje nisu sklopile životno partnerstvo pred nadležnim tijelom, ako zajednica traje najmanje tri godine i od početka je udovoljavala pretpostavkama propisanim za valjanost životnog partnerstva. A po st. 2. istog članka, postojanje neformalnog životnog partnerstva dokazuje se na isti način i pod istim uvjetima kao i izvanbračna zajednica.

18. Neformalno životno partnerstvo zakon po svojim pravnim učincima izjednačuje s izvanbračnom zajednicom i upućuje na propise koji reguliraju izvanbračnu zajednicu. Sudska praksa viših sudova, odlučujući u predmetima utvrđenja izvanbračne zajednice, stala je na stajalište kako, osim potrebnog trajanja koje je zakonski normirano, nije dovoljno da partneri zajednički stanuju, već i da su uspostavili emocionalne odnosno egzistencijalne povezanosti i ekonomske zajednice u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne …) te se međusobno pomažu i brinu jedno o drugome – čak neovisno o eventualnoj namjeri da zaključe brak (VSRH, Rev-1881/12-2 od 25. rujna 2012.).

19. Dakle, emocionalna i egzistencijalna povezanost te ekonomska zajednica moraju biti jačeg intenziteta da bi se u predmetnom slučaju utvrdilo postojanje neformalnog životnog partnerstva. Nije dostatno utvrđenje postojanja emocionalne veze između 2000. i 2015. godine, te ocjena iste kao neformalnog životnog partnerstva.

20. I konačno, da se ovdje nije radilo o tako čvrstoj emotivnoj vezi i o neformalnom životnom partnerstvu ukazuje i okolnost što pokojni TA, mada se radi o obrazovanom čovjeku i intelektualcu kojem su nedvojbeno bila poznata osnovna pravila nasljeđivanja, nije pred smrt sačinio neki pravni dokument kojim bi učvrstio pravni položaj tužitelja u ostavinskom postupku nakon njegove smrti.

21. Prema mišljenju ovog višeg suda, s obzirom na utvrđenja koja proizlaze iz iskaza GA i EA emocionalni odnosi TA i T u periodu zadnjih nekoliko godina pred smrt TA (nekoliko godina prije 13. prosinca 2015.) nisu imali takav intenzitet da bi postojala egzistencijalna povezanosti i ekonomska zajednica u kojoj si izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe (psihičke, emocionalne, seksualne …) te se međusobno pomažu i brinu jedno o drugome, pa stoga po čl. 373.a st. 1. toč. 2. ZPP utvrđuje kako oni nisu bili neformalni životni partneri.

22. Stoga je po čl. 373.a. st. 1. toč. 2. ZPP preinačio osporenu presudu i odbio tužbene zahtjeve tužitelja.

23. Kako je sad tužitelj izgubio parnicu valjalo je odbiti i zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka. Po čl. 154. st. 1. ZPP valjalo je tuženici dosudit naknadu potrebnih troškova postupka u smislu čl. 155. st. 1. ZPP. Trošak tuženika sastoji se od nagrade tuženikovom odvjetniku koja je obređena prema vrijednosti predmeta spora (dalje VPS). Tužitelj je u tužbi naznačio VPS od 20.000,00 kuna / 2.654,46 eura[1] čemu je tuženica prigovorila jer da je isuviše niska. Ali sud prvog stupnja nije postupio po čl. 40. st. 3. ZPP do zaključenja pripremnog postupka, a ni kasnije, pa je VPS ostao onaj naznačen u tužbi. Također i prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23, dalje: OT). Zastupanje se sastoji od ovih radnji:

- sastav odgovora na tužbu po Tbr. 8/1 OT 100 bodova,

- zastupanja na 11 (13. travnja 2016., 10. siječnja 2018., 28. veljače 2018., 5. studenoga 2018., 11. rujna 2019., 26. veljače 2020., 17. svibnja 2021., 21. rujna 2021., 28. travnja 2022., 13. lipnja 2022., 18. ožujka 2024.) ročišta za glavnu raspravu na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari ili su se izvodili dokazi, svaka radnja po Tbr. 9/1 OT 100 bodova,

- sastav 3 obrazložena podneska (6. siječnja 2018., 7. travnja 2022, 20. travnja 2022.) po Tbr. 8/1 OT svaka radnja po 100 bodova,

- žalba protiv presude od 26. siječnja 2023. po Tbr. 10./1. OT 125 bodova. Zbir bodova iznosi 1.625, a umnožen vrijednošću boda od 2,00 eura rezultira iznosom od 3.250,00 eura. Tome treba dodati 25% na ime PDV u iznosu od 812,50 eura pa zbir svega iznosi 4.062,50 eura.

24. Tuženica je još tražila naknadu s osnova plaćanja sudskih pristojbi ali iz sudskog spisa, a ni iz sustava e-spis, ne proizlazi da je platila ikakvu pristojbu, a niti ju je sud prvog stupnja pozivao na platež ikakvih pristojbe.

25. U žalbi je tuženica deklarirala kako traži naknadu troškova žalbe ali te troškove nije specificirala niti je istaknula obrazloženi troškovnik pa sud smatra kako nije ni zahtijevala naknadu troškova žalbe.

U Zagrebu 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte