Poslovni broj: Usž-1478/2025-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice GČ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Jasna Matičević, odvjetnica u Zagrebu, Horvaćanska 168, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske (ranije Ministarstva pravosuđa i uprave), Uprave za politički sustav i opću upravu, Sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Zagreb, Maksimirska 63, OIB 72910430276, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3949/2022-7 od 28. siječnja 2025., na sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-3949/2022-7 od 28. siječnja 2025.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-223-01/22-01/15, URBROJ: 514-07-03-01/01-22-02 od 28. studenog 2022. i odbijen zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

2. Rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Odjela za građanska stanja, Devetog područnog odsjeka Trešnjevka, KLASA: UP/I-223-06/22- 003/19, URBROJ: 251-04-21-10-001-22-2 od 29. srpnja 2022. godine.

3. Tužiteljica je podnijela žalbu zbog bitne povrede odredaba upravnog spora, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da sud nije cijenio dostavljene dokaze i nije potpuno i pravilno cijenio neke od predloženih i dostavljenih dokaza, odnosno potpuno i pravilno cijenio rezultate cjelokupnog postupka. Navodi da u postupku nije postupljeno sukladno odredbama članaka 8., 30. i 51. Zakona o općem upravnom postupku (“Narodne novine”, broj: 47/09. i 110/21., dalje ZUP) i članka 434. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku, koje članke citira. U bitnom, smatra da, sukladno odredbi članka 43. Zakona o državnim maticama (“Narodne novine”, broj: 96/13., 76/13., 98/19. i 133/22.), ima pravni interes za izdavanje zatraženih isprava iz državnih matica. Ovo stoga jer je tužiteljica oštećenik u kaznenom postupku koji se vodi protiv osoba u odnosu na koje traži izdavanje zatraženih isprava. Prvostupanjskom presudom krši se pravo tužiteljice na izvođenje dokaza u kaznenom postupku. Ističe da namjerava pokrenuti i druge parnične postupke pred redovnim sudom, za koje postupke su joj potrebni zatraženi podaci, obzirom da u tužbi mora naznačiti ime i prezime, boravište, adresu i druge podatke, a ti podaci su bitni i za postavljanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku. Poziva se na ustavnosudsku praksu i praksu Europskog suda za ljudska prava u kojoj je izraženo stajalište da se sudski postupci moraju provesti sukladno ustavnom načelu vladavine prava, od kojih je jedno od temeljnih načelo pravne sigurnosti, kao i primjenom načela jednakosti stranaka u mogućnosti korištenja procesnih sredstava. Osim toga, prvostupanjski sud nije odlučio o provođenju dokaza i nije dao razloge za takvu odluku. Slijedom navedenog, predlaže ukinuti presudu i poništiti pobijani upravni akt, podredno, predmet vratiti sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troška sastava žalbe.

4. Tuženik, u odgovoru na žalbu, navodi da, u konkretnom slučaju, nije bilo nužno voditi ispitni postupak (članak 51. ZUP-a), jer su se činjenice bitne za razrješenje pitanja postoji li pravni interes tužiteljice mogle utvrditi na temelju zahtjeva tužiteljice i dokaza koje je priložila uz zahtjev. Zatražene isprave sadrže osobne podatke koji su zaštićeni posebnim propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, prema kojim propisima osobni podaci moraju, između ostalog, biti obrađivani s obzirom na ispitanika kao primjereni, relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe u koje se obrađuju. Na izdavanje isprava iz državnih matica primijenjuje se isključivo Zakon o državnim maticama, a ne i odredbe drugih propisa. Prilikom izdavanja isprava iz državnih matica, matičar je dužan utvrditi pravni interes, sukladno članku 43. Zakona o državnim maticama. Kako je tužiteljica navela da su joj zatražene isprave potrebne za vođenje parničnog postupka i postupka osiguranja, ukazuje se da rodni list i vjenčani list sadrže veći set osobnih podataka nego što je tužiteljici potrebno za navedene svrhe. Prema odredbi članka 14. Zakona o odvjetništvu (“Narodne novine”, broj: 94/94., 117/08., 50/09., 75/09, 18/11. i 126/21.), odvjetniku se može udovoljiti na način da se za treću osobu daju točno određeni i kvalificirani podaci upisani u državne matice, koji su mu nužno potrebni u obavljanju odvjetničke službe u konkretnom predmetu, npr. informacija o točnom osobnom imenu ili promjeni osobnog imena treće osobe i datum promjene, je li treća osoba u braku itd. Izdavanje isprava iz državnih matica za treće osobe bez da postoji pravni interes predstavlja povredu kako Zakona o državnim maticama, tako i propisa iz domene zaštite osobnih podataka. Što se tiče podataka o boravištu/adresi stanovanja, temeljna evidencija za navedene podatke je evidencija prebivališta, koju vodi Ministarstvo unutarnjih poslova. Neosnovano je pozivanje tužiteljice na načelo jednakosti stranaka u postupku jer ovdje ne sudjeluju stranke sa suprotnim interesima. Zaključno, neosnovan je i zahtjev za naknadu troškova spora. Slijedom navedenog, predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ispitivanjem pobijane prvostupanjske presude sukladno odredbi članka 134. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje ZUS), ovaj Sud je utvrdio da ne postoje žalbeni razlozi zbog kojih se presuda pobija.

7. Pri utvrđivanju činjeničnog stanja u sporu sud je uzeo u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporavane odluke.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je tužiteljica prvostupanjskom tijelu podnijela zahtjev za izdavanje izvatka iz matice rođenih i rodnih listova za BČ, OČ, IČ, UČ i RČ te vjenčanog lista za IČ, navodeći da je njezin pravni interes za izdavanje zatraženih isprava iskazan u činjenici da u kaznenom postupku, koji se protiv imenovanih osoba vodi pred Županijskim sudom u Zagrebu, ima položaj oštećenika.

8. Prvostupanjskim rješenjem od 29. srpnja 2022. odbijen je navedeni zahtjev tužiteljice, a osporenim rješenjem tuženika odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv tog prvostupanjskog rješenja s obrazloženjem da, sukladno odredbi članka 43. Zakona o državnim maticama, tužiteljica nije dokazala pravni interes za izdavanje zatraženih isprava iz državnih matica.

9. Prvostupanjski sud je prihvatio obrazloženje tuženika da okolnost što je tužiteljica oštećenik u kaznenom postupku ne podrazumijeva pravni interes za izdavanje zatraženih isprava iz državnih matica, osobito jer iz, uz zahtjev priložene optužnice, nije utvrđena potreba pribavljanja tih isprava, slijedom čega se optužnica ne može smatrati dokazom pravnog interesa za izdavanje isprava iz državnih matica za treće osobe. Pri tom je također valjano ukazano da isprave iz državnih matica sadrže osobne podatke, koji su kao takva kategorija podataka zaštićeni posebnim propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, te više podataka od nužno potrebnih tužiteljici.

9.1. Naime, iz navoda tužiteljice proizlazi da su joj zatražene isprave potrebne radi vođenja eventualnih drugih sudskih postupaka protiv imenovanih osoba, u koju svrhu su tužiteljici potrebni prvenstveno podaci o adresama/boravištu imenovanih trećih osoba. Međutim, državne matice ne predstavljaju upisnik o evidenciji prebivališta/boravišta, jer te podatke vodi Ministarstvo unutarnjih poslova, kako to pravilno ukazuje i tuženik u odgovoru na žalbu.

10. Konačno, tužiteljici je ukazano da, temeljem članka 14. Zakona o odvjetništvu, putem svojeg opunomoćenika, odvjetnika, može zatražiti kvalificirane informacije iz državnih matica koje su joj nužno potrebne, bez da traži izdavanje javne isprave koja sadrži više podataka od nužno potrebnih, uz navođenje koji osobni podaci trećih osoba su joj nužno potrebni i za koju, točno određenu svrhu. Stoga je neosnovan žalbeni prigovor da je tužiteljica, zbog neizdavanja zatraženih isprava iz državnih matica, onemogućena u ostvarivanju svojih prava u kaznenom ili drugim postupcima protiv imenovanih trećih osoba jer potrebne podatke može dobiti pod uvjetom da su zatraženi podaci relevantni i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhu za koju su zatraženi.

11. Na drugačije rješenje ove upravne stvari nisu od utjecaja ostali žalbeni prigovori, koji su istovjetnim prigovorima koje je tužiteljica isticala pred prvostupanjskim sudom i koje je već otklonio prvostupanjski sud s valjano obrazloženim razlozima, s kojima se slaže i ovaj Sud jer imaju podlogu u podacima spisa predmeta.

12. Prvostupanjski sud je na raspravi osnovano odbio provođenje po tužiteljici predloženih dokaza jer, i po ocjeni ovoga Suda, to ne bi dovelo do drukčije odluke u ovoj stvari. Ovo osobito stoga jer se predlagani dokazi prvenstveno odnose na uvid u osporavana rješenja upravnih tijela, odnosno spis upravnog postupka.

13. Kraj takvog stanja stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14. Kako je žalba tužiteljice odbijena i potvrđena prvostupanjska presuda, to na temelju članka 147. stavka 1. ZUS-a tužiteljici ne pripada pravo na naknadu troškova žalbenog postupka, slijedom čega je zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka odbijen kao neosnovan.

15. Iz navedenih razloga, na temelju članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4.

ZUS-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Kristina Senjak Krunić