Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-2300/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vlatki Fresl Tomašević kao predsjednici vijeća, Tomislavu Aralici kao članu vijeća i sucu izvjestitelju, te Ilijane Petyo, kao članici vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Nacional News Corporation d.o.o., OIB: 76663423558 iz Zagreba, Maksimirska 120, zastupan po punomoćniku Semianu Mejak Puharić, odvjetniku u Zagrebu, Horvaćanska 53 B, protiv tuženice OP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po Ivi Farčiću, odvjetniku u Zagrebu, Baštijanova 2A, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3498/2017-36 od 28. veljače 2024., na sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3498/2017-36 od 28. veljače 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3498/2017-36 od 28. veljače 2024. suđeno je:

„I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I Nalaže se tuženici isplatiti tužitelju na ime naknadne neimovinske štete, iznos od 3.981,68 EUR, zajedno sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od dana podnošenja predmetne tužbe pa do isplate, po stopi koja se određuje sukladno čl. 29. st. 2. i 9. Zakona o obveznim odnosima koju utvrđuje Hrvatska narodna banka i koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

II Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa zateznim kamatama po stopi iz čl. 29. st.2. i 8. Zakona o obveznim odnosima koju utvrđuje Hrvatska narodna banka i koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koja zatezna kamata teče na određeni po sudu iznos troška od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, sve u roku od 15 dana.“

II Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana isplatiti tuženici parnični trošak u iznosu od 1.750,00 EUR.“

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tužitelj zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. do 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 12/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP). Predlaže da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači ili podredno ukine.

3. Žalba nije osnovana.

4. U prvostupanjskom postupku nije počinjena povreda iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući se presuda suda prvog stupnja može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi o svim odlučnim činjenicama važnim za presuđenje u ovom predmetu jasni su i neproturječni, te ne postoji proturječnost između onoga što se o razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

5. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji joj je prethodio, ovaj sud nije utvrdio da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužitelja za isplatom s osnova naknade štete te naknada troškova postupka. Tijekom postupka utvrđene su slijedeće bitne činjenice:

- na elektroničkoj publikaciji www.dnevno.hr dana 30. rujna 2017. godine objavljen je članak pod naslovom „Dnevno doznaje: OP dobila tužbu protiv Nacionala i HRT-a!“;

- u navedenom članku prenesena je izjava tuženice u kojoj navodi kako je tužitelja tužila jer je shvatila da Nacionalovim lažima neće biti kraja, u članku je navela da je tužila za svaku neistinu, svaku konstrukciju i konfabulaciju o njoj i suprugu koje osobito gorljivo plasiraju SP i ĆP, čineći od Nacionala platformu progona, umjesto da Nacional bude samo medij, u članku je navela kako je direktna laž o sastanku sa FP kojem nije prisustvovala, a koji se nije ni dogodio u vremenu i kontekstu na kojem SP i ĆP inzistiraju i grade svoju priču u nastojanju da supruga i tužiteljicu prikažu kao nečasne i sumnjive ljude;

- tužitelj tvrdi kako su u ovoj izjavi tuženice iznesene neistinite informacije te netočne, uvredljive i klevetničke tvrdnje o tužitelju, te mu je na taj način povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na ugled, čast, ime, dobar glas i slobodu privređivanja;

- tuženica smatra da njena izjava nikako nije usmjerena na diskreditiranje rada tužitelja već da predstavlja jednu šturu izjavu kojom se u usmenoj formi i ukratko ukazuje na objektivne razloge nezadovoljstva pisanjem Nacionala, navodi kako je u razdoblju od svibnja 2016. do 2018. objavljen je cijeli niz tekstova (citira 15 tekstova) u tjedniku Nacionala koji se bave tuženom i njezinim suprugom, a gdje se tužitelj uglavnom poziva na „neimenovane izvore“, „stranački vrh“, „bliski ljudi“ i slično, te kako je pisanje tužitelja tako intonirano da tuženicu i njezinog supruga mogu čitatelji doživjeti kao nečasne i mutne likove, motivirane potrebom za nezakonitim stjecanjem materijalnih dobara, pa sporna izjava tuženice nije usmjerena na diskreditiranje rada tužitelja već predstavlja jednu šturu izjavu kojom se ukratko ukazuje na objektivne razloge nezadovoljstva pisanjem Nacionala.

7. Na ove utvrđene bitne činjenice sud je primijenio materijalno pravo iz čl. 19. st.1., čl. 1045. st.1., čl. 1046. i čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje: ZOO); čl. 38. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj: 56/90., 135/07., 8/98., 113/00., 124/00., 28/01., 41/01., 55/01., 76/10., 85/10., 5/14., dalje: Ustav), čl. 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj: 18/97., 6/99. - pročišćeni tekst, 8/99, ispravak 14/02. i 1/06., dalje: Konvencija). te presudio kao u izreci osporene presude.

8. Sud je prvog stupnja je pravilno utvrdio bitne činjenice i primijenio materijalno pravo.

9. Sud prvog stupnja smatra da publikacija tužitelja, tjednik Nacional, na domaćoj medijskoj sceni i u domaćem društvu utječe na kreiranje i oblikovanje individualnog i javnog mišljenja jer se bavi pretežito političkim temama koje izazivaju opravdani interes javnosti. U tom je smislu uloga tužitelja kao nakladnika medija Nacional javna, jer oblikuje individualno i javno mišljenje o važnim društvenim temama. Posebna ulogu medija u demokratskom društvu u procesu javnog informiranja istaknuta je u brojnim presudama Europskog suda za ljudska prava u kojima se naglašava da se slobode izražavanja sukladno članku 10. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda odnosi ne samo na informacije (činjenične tvrdnje) i ideje (mišljenja, odnosno vrijednosne sudove) koji se dobrohotno primaju ili se smatraju neuvredljivima ili neutralnim, nego i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiruju. U tom smislu su granice prihvatljive kritike šire u odnosu na pravne osobe koje su nakladnici tiskanih i elektroničkih medija, kada oni djeluju u svojim javnim svojstvima, nego što je to slučaj kada je riječ o fizičkim osobama jer nakladnici medija tiskanih i elektroničkih po prirodi stvari svjesno i neizbježno izlažu sebe bliskom nadzoru riječi i djela od strane javnosti čije mišljenje svojim javnim djelovanjem oblikuju. Zbog toga nakladnici (i novinari) moraju pokazati veći stupanj tolerancije kada se objavljuju tekstovi koji sadrže kritike na njihov rad. Gledano u takvom kontekstu, stav je suda da jedini navod tužene u spornoj izjavi koji može prouzročiti štetu ugledu tužitelja kao nakladnika medija je „da se Nacional pretvara u platformu progona“. Međutim tužitelj kao medijska kuća mora tolerirati kritike javnosti, time i tužene, kao što je gore obrazloženo. Sud prvog stupnja smatra kako tužitelj nije dokazao elemente odgovornosti za štetu tuženice zbog predmetne izjave date portalu dnevno.hr. Stoga je tužbeni zahtjev odbijen.

10. U žalbi tužitelj navodi kako je Izraz „platforma progona“ takve prirode da je štetan za ugled tužitelja kao nakladnika tjednika Nacional i u tom vidi štetnu radnju. Tvrdi kako su sporne izjave podobne povrijediti tužiteljev ugled, čast i dobar glas. To stoga što su samo one izjave koje mogu izazvati prijekor, prezir ili poniženje podobne povrijediti nečija zaštićena dobra. Sud je trebao uzeti u obzir da su ovakve izjave tuženice (prema kojima se tužitelj prikazuje na način da piše laži i da čini platformu progona neistomišljenika) usmjerene upravo na tu najosjetljiviju osobnost tužitelja – ugled, čast i dobar glas, a takve izjave nisu ničime dokazane niti su istinite, točne i provjerene. Reputacija (ugled) tužitelja je za njega od krucijalnog značaja. Slijedom toga, dokazana je neimovinska šteta.

11. Ovaj viši sud prihvaća stav suda prvog stupnja kako u spornoj izjavi tuženice nema elementa protupravnosti. U kontekstu čitavog slučaja, a posebno činjenice kako je OP kao tužiteljica u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-2682/16 uspjela dokazati kako joj je tuženik nanio štetu kad je u tjedniku Nacional 7. lipnja 2016. objavio članak pod naslovom „Tajni pregovori sa FP ….“ te je tuženiku u tom predmetu naložena isplata naknade štete prvostupanjskom presudom od 27. rujna 2017. (listovi 55 do 63 spisa), potvrđenom presudom Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž- 548/2018 od 3. rujna 2019. (listovi 255-262 spisa), sporna izjava tuženice ne može se drugačije ocijeniti doli prihvatljiva kritika poslovne politike tuženika. Izjava o „platformi progona“ je nešto snažnije stilski obojan izraz za iznošenje neistinitih podataka zbog čega je Nacional News Corporation d.o.o. izgubio parnicu poslovni broj Pn-2682/16. U tom kontekstu doista nije dokazano kako je tuženica u spornoj izjavi namjerno iznosila neistinite navode i time prouzročila neimovinsku štetu tužitelju.

12. I odluka je o troškovima postupka zakonita kako po osnovu, temeljem čl.154. st. 5. ZPP, tako i po visini, temeljem čl. 155. ZPP. Tužitelj je izgubio parnicu pa je dužan protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Sud prvog stupnja je pravilno postupio kad je tuženici priznao troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice te što je trošak zastupanja po odvjetniku odmjerio primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.).

13. Zbog svega rečenog valjalo je po čl. 368. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu jer je ovaj drugostupanjski sud ustanovio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po službenoj dužnosti.

14. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom valjalo je po čl. 166. st. 1. ZPP odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova žalbe.

U Zagrebu 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Vlatka Fresl Tomašević