REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-467/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Slavka Pavkovića predsjednika vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i Renate Šantek, članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja VF, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ljubomiru Vranješu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Ljubomir Vranješ i Sandra Trojanović Sršen u Orebiću, protiv tuženika EGON d.o.o., OIB: 18648242548, sa sjedištem u [adresa], zastupanog po punomoćnici Ivi Gavranović, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Barović & Gavranović j.t.d. u Zagrebu, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2992/2023-2 od 24. rujna 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli broj P- 743/2022 od 15. svibnja 2023., u sjednici održanoj 10. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na postavljena pitanja se odbija.
II Prijedlog tužitelja za dopuštenje revizije u odnosu na povrede temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2992/2023-2 od 24. rujna 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli broj P-743/2022 od 15. svibnja 2023.
2. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije predlaže odbiti i odbaciti prijedlog za dopuštenje revizije.
3. Postupajući na temelju odredbe čl. 385.a i 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje u tekstu: ZPP), prema ocjeni revizijskog suda, postavljena pitanja nisu važna za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
3.1. Naime, predmet spora je proglašenje ovrhe nedopuštenom pri čemu tužitelj u tužbi navodi da tuženik kao ovrhovoditelj nije bio ovlašten podnijeti zahtjev za izravnu naplatu na temelju ovršne isprave jer stranka u postupku ne može biti obrt već samo obrtnik kao fizička osoba.
3.2. Drugostupanjski sud u pobijanoj odluci navodi da je iz pravomoćne presude Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj Povrv-28/19 od 6. rujna 2019. vidljivo da je tuženik (ovdje tužitelj) naznačen kao vlasnik obrta [obrt], obrt za izradu i proizvodnju suvenira [adresa], dakle kao fizička osoba sukladno čl. 2. st. 1. i čl. 8. st. 1. Zakona o obrtu (''Narodne novine'', broj 143/13, 127/19, 41/20), zbog čega da je tuženik bio ovlašten podnijeti zahtjev za izravnu naplatu radi namirenja iznosa koji mu je tužitelj bio dužan isplatiti po navedenoj pravomoćnoj presudi suda prvog stupnja s obzirom na to da tužitelj taj iznos nije platio.
3.3. U prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj je naznačio kao ovršenika [obrt], obrt za izradu i prodaju suvenira [adresa], vlasnik VF, MB te OIB ovdje tužitelja.
3.4. Prema odredbi čl. 4. Zakona o obrtu obrtnik je fizička osoba koja obavlja jednu ili više djelatnosti iz čl. 2. st. 1. toga Zakona u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih osoba, a obrt je prema čl. 2. st. 1. samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu s čl. 8. Zakona o obrtu od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Prema tome, obrt je samo način obavljanja gospodarske djelatnosti te obrt nije i ne može biti sudionik obveznog odnosa ni stranka u postupku, već je to fizička osoba.
3.5. Prema odredbi čl. 19. Zakona o obrtu, obrt ima tvrtku pod kojom posluje, tvrtka sadrži naziv obrta, oznaku obrta, ime i prezime obrtnika i sjedište, a može sadržavati i posebne oznake, a obrt može upotrebljavati i skraćenu tvrtku koja sadrži naziv obrta i ime i prezime obrtnika.
3.6. Slijedom navedenog, ako je stranka u postupku obrtnik (fizička osoba koja obavlja djelatnost), ona mora biti naznačena imenom i prezimenom vlasnika obrta. Ako je prvo naznačena tvrtka obrta ali uz nju i ime i prezime te OIB fizičke osobe vlasnika obrta time je ovršenik pravilno označen (tako i ovaj sud u odluci broj Revt- 209/09 od 23. ožujka 2011.).
3.7. Obzirom je u konkretnom slučaju riječ o pravnim pitanjima o kojima odluka drugostupanjskog suda ne odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, pitanja nisu važna za odluku u sporu i za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
4. Prema odredbi članka 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
4.1. Na navode tužitelja koji se tiču povrede ustavnog i konvencijskog prava na pravično suđenje, valja odgovoriti da čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 18/97.) i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98 - službeni pročišćeni tekst, 113/00, 124/00 - službeni pročišćeni tekst, 28/01, 41/01 - službeni pročišćeni tekst, 76/10, 55/01 - službeni pročišćeni tekst, 5/14, 85/10 - službeni pročišćeni tekst - dalje u tekstu: Ustav RH) sadrže samo određena procesna jamstva. Po ocjeni ovog suda, pobijanom odlukom tužitelju nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje niti je povrijeđeno načelo „jednakosti oružja“, a tužitelj ne navodi jasno niti dokazuje na koji način su ga sudovi stavili u bitno nepovoljniji položaj u odnosu na protivnu stranku.
5. Obzirom u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda po prijedlogu za dopuštenje revizije tužitelja sukladno odredbi čl. 385.a ZPP, to je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučeno kao u izreci pod točkom I. te na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP kao u izreci pod točkom II.
Zagreb, 10. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Slavko Pavković
