Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1713/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sabine Dugonjić, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari 1. tužiteljice ČI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednice pokojnog KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 2. tužiteljice GI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednice pok. KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 3. tužiteljice ĐI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 4. tužiteljice PI iz [adresa]. 11, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 5. tužiteljice OI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 6. tužiteljice CI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 7. tužitelja ĆI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednik pokojne ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 8. tužiteljice ZI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednice pokojne ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 9. tužitelja MI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) svi zastupani po punomoćniku Marku Liniću odvjetniku iz Rijeke, Supilova 13, protiv 1. tužene TI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) 2. tuženog HI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) 3. tuženog EI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 4. tuženog II iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) zastupanog po punomoćnici VI iz [adresa], radi utvrđenja, odlučujući o žalbi IV tuženika protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-1493/2024-14 od 30. siječnja 2025., u sjednici vijeća dana 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda zbog izostanka Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P- 1493/2024-14 od 30. siječnja 2025. u odnosu na IV tuženika i predmet vraća na ponovan postupak pred drugim sucem pojedincem, a odluka o troškovima postupka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom zbog izostanka utvrđuje se da su 1. tužiteljica ČI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednica pokojnog KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 2. tužiteljica GI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednica pok. KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 3. tužiteljica ĐI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 4. tužiteljica PI iz [adresa]. 11, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 5. tužiteljica OI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 6. tužiteljica RI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 7. tužitelj ĆI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednik pokojne ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), 8. tužiteljica ZI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) kao nasljednica pokojne ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 9. tužitelj JI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stvarni vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 1206 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 387 m2 obje upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-[adresa] i to 1. tužiteljica ČI kao nasljednice pokojnog KI u 4/144 dijela, 2. tužiteljica GI kao nasljednice pokojnog KI u 4/144 dijela, 3. tužiteljica ĐI u 8/144 dijela, 4. tužiteljica PI u 8/144 dijela, 5. tužiteljica OI u 6/144 dijela, 6. tužiteljica RI u 6/144 dijela, 7. tužitelj ĆI kao nasljednik pokojne ŽI u 3/144 dijela, 8. tužiteljica ZI kao nasljednik pokojne ŽI u 3/144 dijela i 9.tužitelj MI u 6/144 dijela pa je 4. tuženik II iz [adresa] kao nasljednik pok. BI, dužan isto priznati i trpjeti da tužitelji zatraže i u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci ishode upis prava vlasništva na svoje ime.

2. Protiv navedene presude žalbu podnosi IV tuženik iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1.353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Pravilno utvrđuje sud prvog stupnja kako je na ročištu dana 6. listopada 2014. provjerom u jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske utvrdio da BI je preminula dana **.**.2013. Rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2485/2012-69 od 6. listopada 2014. utvrđen je prekid u odnosu na tuženu BI iz tužbe glavnog miješanja jer je ista preminula dana **.**.2013. Svojim podneskom od 13. studenog 2014. 1. tužiteljica ČI, 2. tužiteljica GI, 3. tužiteljica ĐI, 4. tužiteljica PI, 5. tužiteljica OI, 6. tužiteljica RI, 7. tužitelj ĆI, 8. tužiteljica ZI i 9.tužitelj MI kao tužitelji glavnog miješanja su zatražili nastavak ove parnice budući prema njihovim tvrdnjama zakonski nasljednik iza pokojne BI je njezin sin II a iza pokojne BI nije vođen ostavinski postupak.

5. Rješenjem P-2485/2012-75 od 24. studenog 2014. određen je nastavak ovoga parničnog postupka koji je prekinut rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P2485/2012-69 od 6. listopada 2014. Na ročište dana 28. lipnja 2016. uredno je pozvan 4. tuženik II zajedno s naznakom saslušanjem, tužbom glavnog miješanja 1. tužiteljice SI, 2. tužiteljice GI, 3. tužiteljice ĐI, 4. tužiteljice PI, 5. tužiteljice OI, 6. tužiteljice CI, 7. tužitelja ĆI, 8. tužiteljice ZI i 9.tužitelja MI od 19.11.2012., te njihovim podnescima od 18.02.2015. i 11.03.2015. Navedena pismena je 4. tuženik II zaprimio dana 8. travnja 2016. prema dostavnicama u spisu, a na ročište dana 28. lipnja 2016. 4. tuženik II iako je uredno pozvan nije pristupio ili opravdao svoj izostanak, a niti je dostavio svoj odgovor na tužbu ili na bilo koji način osporio tužbeni zahtjev tužitelja glavnog miješanja iz ove parnice.

6. Dalje, rješenjem P-2485/2012-105 od 5. srpnja 2016. zakazano je ročište za dan 6. rujna 2016. na kojeg je između ostalih s naznakom saslušanja pozvan i 4. tuženik II. Navedeno rješenje je 4. tuženik II zaprimio dana 7. srpnja 2016. pa niti na ročište dana 6. rujna 2016. iako je bio uredno pozvan 4. tuženik II nije pristupio ili opravdao svoj izostanak a niti na zakazani očevid na licu mjesta dana 2. prosinca 2016. 4. tuženik II iako je bio uredno pozvan nije pristupio ili opravdao svoj izostanak.

7. Dalje, nalaz vještaka mjernika dostavljen je 4. tuženiku II dana 22. veljače 2017. (list sudskog spisa broj 212) i na koga 4. tuženik II nije imao nikakvih primjedbi a potom niti na ročište 24. svibnja 2017. na kome je ovaj sud i zaključio glavnu raspravu 4. tuženik II uredno pozvan nije pristupio.

8. Presudom P-2485/2012-133 od 6. srpnja 2017. između ostalog u točki II. izreke presude odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja glavnog miješanja u odnosu na 4. tuženika II koji glasi: „Utvrđuje se da su I-tužitelj KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IItužiteljica ĐI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IIItužiteljica PI iz [adresa]. 11, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IV-tužiteljica OI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), V-tužiteljica RI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), VI-tužiteljica ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i VII-tužitelj MI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stvarni vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 1206 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 387 m2 obje upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-[adresa] i to I- tužitelj KI, II-tužiteljica ĐI i III-tužiteljica PI svaki u 4/72 dijela, a IV-tužiteljica OI, V-tužiteljica RI, VI- tužiteljica ŽI i VII-tužitelj MI svaki u 3/72 dijela pa je IV- tuženik II iz [adresa] kao nasljednik pok. BI (OIB: [osobni identifikacijski broj]), dužan to priznati i trpjeti da tužitelji zatraže i u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci ishode upis prava vlasništva na svoje ime.“ Sud je naime pri donošenju te odluke utvrdio kako nije dokazano da bi IVtuženik II kao nasljednik pok. BI uopće bio nasljednik pok. BI odnosno ukoliko i jest da bi bio njezin jedini nasljednik. Kad se tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva nekretnine i izdavanje tabularne isprave, tužbom na strani tuženih treba obuhvatiti sve nasljednike upisanog vlasnika jer se radi o nasljedničkoj zajednici nekretnina te do utvrđenja koliki dijelovi nasljednog prava pripadaju pojedinim nasljednicima sunasljednici upravljaju i raspolažu svime što čini nasljedstvo po pravilima po kojima zajednički vlasnici upravljaju i raspolažu stvarima, osim onim što je povjereno na upravljanje izvršitelju oporuke ili skrbniku ostavine. U ovoj parnici tužitelji u toj fazi postupka po utvrđenju suda prvog stupnja ničim još ne dokazuju da bi IV-tuženik II kao njezin sin bio jedini nasljednik pok. BI već to samo tvrde.

9. Tužitelji su 12. srpnja 2017. predložili dopuniti presudu P-2485/2012-133 od 06. srpnja 2017. Rješenjem P-2485/2012-136 od 13. srpnja 2017. odbijen je prijedlog tužitelja za dopunom presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2485/2012- 133 od 06. srpnja 2017.

10. Rješenjem ovog suda Gž-2298/2022-5 od 21. svibnja 2024. ukinuta je pak presuda Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2485/2012-133 od 06. srpnja 2017 u dijelu pod toč. II izreke (odbijanje tužbenog zahtjeva u odnosu na IV tuženika) i u dijelu pod toč. III koji se odnosi na odbijanje zahtjeva tužitelja za naknadu parničnog troška i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, dok se odluka o troškovima postupka povodom žalbe ostavlja za konačnu odluku ali odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2485/2012-136 od 13. srpnja 2017. s obrazloženjem kako je pravilno odbijen podneseni prijedlog rješenjem od 13. srpnja 2017., utvrđujući kako je o zahtjevu odlučeno u cijelosti, pa da u smislu čl. 340. ZPP nije bilo mjesta dopuni odluke. No, odbijanje zahtjeva u odnosu na IV tuženika u tom pravcu nije bilo potkrijepljeno pravilno i potpuno utvrđenim činjeničnim stanjem, jer pobijana odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i ne može se ispitati te je počinjena bitna povreda pravila o parničnom postupku iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP pri čemu sud nije dao niti jasne i razumljive razloge u pogledu navoda o tome da su u tijeku postupka ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog izostanka odnosno ogluhe.

11. Presudom P-2485/2012- 133 od 06. srpnja 2017 pod toč. I izreke utvrđuje se da su I- tužitelj KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), II-tužiteljica ĐI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), III-tužiteljica PI iz [adresa]. 11, (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IV- tužiteljica OI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), V-tužiteljica RI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), VI-tužiteljica ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i VII-tužitelj MI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stvarni vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 1206 m 2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 387 m2 obje upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to I-tužitelj KI, II-tužiteljica ĐI i III- tužiteljica PI svaki u 4/72 dijela, a IV-tužiteljica OI, V- tužiteljica RI, VI-tužiteljica ŽI i VII-tužitelj MI svaki u 3/72 dijela pa su I-tužena TI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i II-tuženik HI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), dužni to priznati i trpjeti da tužitelji zatraže i u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci ishode upis prava vlasništva na svoje ime. No, pod to. II izreke odbija se tužbeni zahtjev Itužitelja KI, II-tužiteljice ĐI, III-tužiteljice PI, IV-tužiteljice OI, V-tužiteljice CI, VI-tužiteljice ŽI i VII-tužitelja NI koji glasi: "Utvrđuje se da su I-tužitelj KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), II- tužiteljica ĐI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), III-tužiteljica PI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IV-tužiteljica OI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), V-tužiteljica RI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), VI-tužiteljica ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i VII-tužitelj MI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) stvarni vlasnici k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 1206 m 2 i k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 387 m2 obje upisane u zk. ulošku [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] i to I-tužitelj KI, II-tužiteljica ĐI i III- tužiteljica PI svaki u 4/72 dijela, a IV-tužiteljica OI, V- tužiteljica RI, VI-tužiteljica ŽI i VII-tužitelj MI svaki u 3/72 dijela pa je IV-tuženik II iz [adresa] kao nasljednik pok. BI (OIB: [osobni identifikacijski broj]), dužan to priznati i trpjeti da tužitelji zatraže i u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci ishode upis prava vlasništva na svoje ime." Konačno, pod toč. III izreke (odluka o trošku postupka u odnosu na I i II tuženike) nalaže se I-tuženoj TI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i II-tuženiku HI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) da I-tužitelju KI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), II-tužiteljici ĐI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), III-tužiteljici PI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]), IV-tužiteljici OI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), V-tužiteljici ŠI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), VI-tužiteljici ŽI iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i VII-tužitelju NI iz [adresa], (OIB: [osobni identifikacijski broj]) naknade prouzročeni parnični trošak u iznosu od Poslovni broj Gž- 2298/2022-5 3 18.979,03 kune (slovima: osamnaest tisuća devetsto sedamdeset i devet kuna te tri lipe) dok se tužitelji odbijaju s ostatkom zatraženog parničnog troška.

12. Sud je u istoj presudi utvrdio kako se u kupoprodajnom ugovoru zaključenom između LI kao prodavateljice s jedne strane i FI, kao kupca s druge strane od 28. studenog 1964. kao predmet kupoprodaje se navodi 1/2 dijela nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] oranica pod [adresa] sa 443 čhv. Ugovorena je kupoprodajna cijena od 30.000,00 tadašnjih dinara koja je prodavateljici isplaćena u cijelosti te je kupac odmah stupio i u posjed te nekretnine. Na navedenom ugovoru o kupoprodaji između LI kao prodavateljice s jedne strane i FI, kao kupca s druge strane od 28. studenog 1964. godine je ovjeren i potpis LI kao prodavateljice te je također naplaćen i porez na promet nekretnina. Dalje sud utvrđuje kako iz priloženog rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-479/70 od 29. svibnja 1970. godine iza pok. AI razvidno je da su kao njezine nasljednice proglašena njezina djeca i to: 1) UI, 2) DI i 3) ČO, a prema rješenju o nasljeđivanju javne bilježnice Jelene Tus iz Novog Vinodolskog poslovni broj O- 275/05 te UPP/OS-190/05 od 18. siječnja 2006. godine iza pok. KO su kao njezini nasljednici proglašena njezina djeca i to: I-tužitelj KI, II- tužiteljica ĐI i III-tužiteljica PI.

13. Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Darka Paravića iz Rijeke poslovni broj O- 444/05 te UPP/OS-Rijeka 35/05 od 05. travnja 2005. godine iza pok. Č (ČO) Mavrinac ovaj sud je utvrdio da su kao njezini nasljednici proglašena njezina djeca i to: 1) IV-tužiteljica OI, 2) V-tužiteljica RI, 3) VI-tužiteljica ŽI i 4) VII-tužitelj MI, a rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Rijeci poslovni broj O-1306/03 od 04. srpnja 2003. godine iza pok. GO kao njegovi nasljednici se navode: 1) sin ostavitelja EI, 2) kći ostavitelja ĐO i 3) unuka ostavitelja PO.

14. Mjerničkim vještačenjem sud utvrđuje kako predmetne nekretnine obuhvaćaju zemljište koje se nekad obrađivalo, a sada je zapušteno, mjestimično obraslo samoniklim raslinjem. Zemljište čini cjelinu, pruža se od sjeverozapada prema jugoistoku, i uvjetno ima oblik trapeza sa uskom stranom na jugoistoku. Na sjeveroistočnoj strani nekretnine stari je zapušteni i zarašten uski kolni put koji je sa obje strane omeđen starim kamenim suhozidom. Tim putem nekad se dolazilo na predmetne nekretnine, dok se danas na nekretnine može doći "hodeć", pješice, iz [adresa], sa sjeverozapada preko tuđih čestica. Uz pomoć katastarskog plana [katastarska općina], uspoređivanjem stanja na zemljištu sa stanjem na katastarskom planu angažirani mjernički vještak Zdenko Sušanj geod. je utvrdio da pokazane nekretnine predstavljaju katastarske čestice broj: [katastarska čestica]. U naravi predstavljaju cjelinu, jer međa između njih na zemljištu nije vidljiva ni definirana. Prema katastarskom planu sjeverozapadna nekretnina, bliža [adresa], ima oblik ispruženog trapeza dugog oko 55 m, na sjeverozapadu širok oko 20 m, a na jugoistoku isto oko 20 m, ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica]. Prema sjeveroistoku, prema zapuštenom putu stari je kameni suhozid dug oko 60 metara. Nastavno prema jugoistoku je k. č. br. [katastarska čestica] oblika ispruženog trapeza dužine oko 40 metara, na sjeverozapadu širine oko 20 metara i na kraju, na jugoistoku širine oko 2-3 metra. Prema sjeveroistoku, prema zapuštenom putu stari je suhozid. U svom mišljenju angažirani mjernički vještak Zdenko Sušanj geod. ističe da na zemljištu nisu zatečeni nikakvi objekti, osim što je na sjeveroistočnoj međi, prema putu, stari kameni suhozid u lošem stanju. Obje katastarske čestice na zemljištu čine cjelinu, a zemljište je neodržavano, zapušteno.

15. Sud je dalje u tijeku postupka utvrdio kako je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-2485/12-39 od 27. lipnja 2013. godine utvrđeno da je tužba glavnog miješanja u odnosu na tuženika EI, pok. GO u ovoj parnici povučena pa III-tuženik EI kao nasljednik pok. GO, pok. UI ne može više biti stranka ove parnice. Konačno, u odnosu na prvo dvoje tuženika sud je primijenio odredbu čl. 159 st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 dalje ZV) prema kojoj samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, dok prema čl. 159. st. 4. ZV-a samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka. Prema članku 160. stav 1. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost dok prema članku 160. stav 2. ZV-a u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. U smislu čl. 388. st. 2. ZV-a stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Nadalje prema čl. 388. st. 3. ZV-a rokovi koji su za stjecanje i prestanak stvarnih prava određenih ovih Zakonom, ako su bili počeli teći prije nego što je on stupio na snagu, nastavljaju teći u skladu s odredbom prethodno citiranog čl. 388 st. 2 ZV-a, ali ne dulje nego što bi trebalo isteći rok određen ovim Zakonom ako bi počeo teći u času njegova stupanja na snagu. Temeljem provedenih dokaza stoga sud je sud u toj ranijoj odluci utvrdio kako su tužitelji u mirnom i savjesnom suposjedu utuženih nekretnina pa su tako stekli i suvlasništvo istih, što ovdje nije predmet žalbenog postupka.

16. No, u odnosu na IV-tuženika II kao nasljednika pok. BI sud je izuzetno našao da je zahtjev neosnovan, iako ovaj tuženik uopće nije osporavao tužbeni zahtjev, jer da nije bilo dokazano kako bi taj tuženik uopće bio nasljednik pok. BI a tužbom da treba obuhvatiti sve nasljednike upisanog vlasnika jer da se radi o nasljedničkoj zajednici nekretnina.

17. Nakon smrti I tužitelja OO sud je nastavio postupak rješenjem od 21. veljače 2019. u odnosu na nasljednike dok je rješenjem od 03. siječnja 2019. nastavio postupak u odnosu na ŽI.

18. U ovdje pobijanoj odluci sud prvog stupnja utvrđuje kako je proveo sve dokazne prijedloge koji su predložile same stranke pa je tako i na ročištu dana 19. prosinca 2024. po punomoćnicima stranaka predloženo izdavanje odluke temeljem stanja spisa, po ukidnoj odluci ovog suda.

19. U odnosu na 4. tuženika II kao nasljednika pokojne BI sam sud izričito tvrdi kako ranije nije imao nikakvih razloga za prihvaćenje kao točnih navoda tužitelja u tome su da u tijeku postupka ispunjeni uvjeti za donošenje presude zbog izostanka odnosno ogluhe u odnosu na 4. tuženika II.

20. Prema tvrdnjama punomoćnice 4. tuženika II svoj suvlasnički dio utuženih nekretnina njezin suprug je naslijedio od svoje pokojne majke te je to tako i upisano u zemljišne knjige. Prema čl. 332. st. 1. ZPP-a kad tuženik kojemu tužba nije dostavljena na odgovor, već mu je samo dostavljena zajedno s pozivom na ročište, ne dođe na pripremno ročište do njegova zaključenja, ili ako dođe na pripremno ročište, ali se neće upustiti u raspravljanje ili se udalji s ročišta, a ne ospori tužbeni zahtjev sud će na prijedlog tužitelja ili po službenoj dužnosti donijeti presudu kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog izostanka) ako je udovoljeno ovim uvjetima: 1) ako je tuženik bio uredno pozvan, 2) ako tuženik nije podneskom osporio tužbeni zahtjev, 3) ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, 4) ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate i 5) ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da dođe na ročište. U smislu čl. 332. st. 2. ZPP-a neće se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog članka ako sud nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (članak 3. stavak 3). Nadalje je čl. 332. st. 3. ZPP-a propisano da donošenje presude zbog izostanka odgodit će se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog članka prije toga pribave obavijesti. U smislu čl. 332. st. 4. ZPP-a ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva, a tužba na ročištu nije preinačena, sud će donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija. Potom je u čl. 332. st. 5. ZPP-a propisano da donošenje presude zbog izostanka može se odgoditi i ako nema dokaza da je tuženik uredno pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upućen. U tom slučaju sud će odrediti rok, koji ne može biti dulji od trideset dana za dostavu u zemlji odnosno dulji od šest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuženik uredno pozvan. Ako se u tom roku utvrdi da je tuženik bio uredno pozvan, predsjednik vijeća donijet će presudu zbog izostanka. Nadalje u čl. 332. st. 6. ZPP-a je propisano da protiv rješenja kojim se odbija prijedlog tužitelja da se donese presuda zbog izostanka žalba nije dopuštena. Na kraju je čl. 332. st. 7. ZPP- a propisano da u slučajevima predviđenim u st. 3. i 5. ovog članka presudu zbog izostanka sud može donijeti bez saslušanja stranaka. Polazeći od predmnijeve da je tuženi svojom pasivnošću ne davanjem odgovora na tužbu kojim bi osporio tužbeni zahtjev i ne odazivanjem na pripremno ročište priznao istinitost činjeničnih navoda tužitelja, za donošenje presude zbog ogluhe potrebno je da osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi upravo iz tih činjenica. Radi se o posebnoj materijalnopravnoj pretpostavci iz čl. 332. st. 1. toč. 3. ZPP-a, jer je sud i prilikom donošenja presude zbog ogluhe prilikom ispitivanja da li je ispunjen ovaj uvjet, dužan primijeniti materijalno pravo u skladu s iznesenim činjeničnim navodima. Kako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, a ove činjenice nisu u protivnosti sa dokazima koje su tužitelji glavnog miješanja podnijeli, a ne postoje niti opće poznate okolnosti iz kojih proizlazi da su 4. tuženika II na ročište dana 28. lipnja 2016. spriječili opravdani razlozi da dođe na to ročište ili makar podneskom ospori tužbeni zahtjev tužitelja glavnog miješanja to je po osnovi prethodno citiranog čl. 332. st. 1 ZPP-a donio navedenu odluku, pri čemu je utvrdio da je 4. tuženik II uredno pozivan i kasnije na više ročišta ali nikada nije pristupio ili opravdao svoj izostanak već pri puta je tek na ročištu dana 19. prosinca 2024. pristupila njegova punomoćnica koja je osporila tužbeni zahtjev. Pri tome sud prvog stupnja ističe kako već na ročištu dana 28. lipnja 2016. nije donio presudu zbog izostanka isključivo iz razloga propisanih čl. 332. st. 2. i 3. ZPP-a budući tužitelji glavnog miješanja ničim nisu dokazali da je 4. tuženik II univerzalni nasljednik pokojne BI što pak da je dokazano tek na ročištu dan 19. prosinca 2024. kada je to potvrdila supruga 4. tuženika II koja je u toj parnici bila i punomoćnica 4. tuženika II.

21. U žalbi tuženik stoga pravilno navodi kako sud donosi presudu na temelju izostanka iako je na dva ročišta za redom prisustvovala punomoćnica 4. tuženoga – njegova supruga CO, pri čemu je ista izričito osporila tužbu i tužbeni zahtjev. Iako 4. tuženi nije pristupio na više ročišta za redom, sve do donošenja presude isti je u mogućnosti osporiti tužbu i tužbeni zahtjev što je isti po punomoćnici i učinio. Da je sud mogao donijeti presudu bez njegova prisustva, isti bi ju i donio. Dakle, mjesta presudu na temelju izostanka u ovom slučaju nema. 4. tuženi se upustio u raspravljanje i pritom osporio tužbu i tužbeni zahtjev. Iako sud kao utvrđenu činjenicu uzima da je temeljem Rješenja o nasljeđivanju 4. tuženi jedini nasljednik svoje majke BI, isti ne vrši uvid u Rješenje u nasljeđivanju niti uvid u ovosudni spis kojim je to Rješenje doneseno iako isto nije nikada doneseno jer je smrtovnica iza pok. BI, r. GO sastavljena dana 12. veljače 2025. pa sud na temelju nepotpuno i netočno utvrđenog činjeničnog stanja donosi presudu radi izostanka iako je stranka bila prisutna na dva ročišta.

22. Dakle, nakon nekoliko ročišta koja su provedena sigurno da u ovoj fazi postupka nije bilo uvjeta za izdavanje presude zbog izostanka prema citiranim odredbama zakona, kako je to učinio sud prvog stupnja već je sud u tijeku postupka utvrdio činjenično stanje koje predstavlja temelj za zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva, napose na posljednjem ročištu za glavnu raspravu na kojem je između stranaka nespornim utvrdio ranije nedokazane činjenice o pravnom slijedu na strani tuženika. Protiv ovakve odluke žali se jedino tuženik, pa ovaj sud nema ovlasti reformirati odluku nagore po tu stranku povodom samo njegove žalbe (i donijeti meritornu odluku) a uvjeta za izdavanje presude zbog izostanka nema, kako je naprijed obrazloženo, pa je stoga temeljem čl. 369. ZPP u vezi sa čl. 354. st. 2. toč. 5. ZPP valjalo pobijanu odluku ukinuti i predmet vrati na ponovni postupak, u kojem će sud prvog sutpnja imati u vidu sve okolnosti na koje je ukazano ovom odlukom, pa će po provođenju postupka može donijeti pravilnu i zakonitu odluku.

U Zagrebu, 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Sabina Dugonjić