Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1549/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Ana Vukadin, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Vukadin i partneri j.t.d., u Zagrebu, Biskupa Galjufa 7, protiv tužene GL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Borna Okrša, odvjetnik u Zagrebu, Milana T 15, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene na presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-8078/2021-25 od 2. rujna 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 8078/2021-25 od 2. rujna 2024. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

II Ostavlja se da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužiteljica suvlasnica nekretnine označene kao kč. br [katastarska čestica] gradilište u [adresa] površine 147 čhv, upisane u z. k. ul. br. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u ¼ dijela a što je tužena dužna priznati i trpjeti upis suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje suvlasništva tužene (točka I izreke) te je naloženo tuženoj namiriti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 6.020,75 eura sa pripadajućim zateznim kamatama (točka II izreke).

2. Prvostupanjsku presudu pobija tužena zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP-a). Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno podredno ukinuti i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak. Traži trošak sastava žalbe.

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica osporava navode iste te predlaže da sud drugog stupnja žalbu tužene kao neosnovanu odbije te potvrdi prvostupanjsku presudu.

Traži trošak sastava odgovora na žalbu.

4. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je dosjelošću stekla suvlasništvo predmetne nekretnine i upis prava suvlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama.

5. Među strankama tijekom postupka nije bilo sporan identitet predmetne nekretnine odnosno identitet dijela iste koja je predmet spora u ovoj pravnoj stvari. Također nije bilo sporno da se tužena 40 godina nalazi u posjedu dijela predmetne nekretnine koji u naravi predstavlja kat i potkrovlje kuće izgrađene na kč. br [katastarska čestica] koja čestica je upisanoj u z. k. ul. br. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja kuća nije upisana u zemljišnim knjigama.

6. Sporno je među strankama da li je tužiteljica nadogradila stan na prvom katu predmetne kuće ili se uselila u isti koji je već ranije izgradio otac tužene kojem je trebala plaćati najamninu za korištenje istog.

7. Pošavši od utvrđenja:

- da je tužiteljica sa pokojnim ocem tužene IL **.**.1970. zaključila kupoprodajni ugovor o kupnju dijela predmetne nekretnine, kako bi sagradila kat, a koje je pravo izgradnje jednokatnog stambenog objekta IL i ŽL odobreno građevnom dozvolom od 13. kolovoza 1969.,

- da je pokoji ZL u svojoj izjavi od 15. ožujka 1990. izričito naveo da je on vlasnik prizemnog stana i prostorija ispod njega u predmetnoj nekretnini, dok su stan na prvom katu i tavan vlasništvo ovdje tužiteljice,

- da je tužiteljica na naprijed navedenu kupoprodaju platila porez te da je za potrebe stana na prvom katu provela elektrifikaciju, plinifikaciju i izgradila dimnjak, o čemu su joj, nakon pregleda, izdani atesti,

- da se tužiteljica u posjedu predmetnog dijela nekretnine (stana na prvom katu i potkrovlja) nalazi dulje od 40 godina i to temeljem ugovora o kupoprodaji te da joj taj posjed, do pokretanja ovog parničnog postupku prednici tužene nisu osporavali, sud prvog stupnja utvrdio je da tužiteljica ima kvalificiran posjed predmetne nekretnine u zakonom propisanom vremenu potrebnog za dosjedanje te da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV) pa da je tužiteljica stekla pravo vlasništva po samom zakonu dosjelošću te posljedično navedenom prihvatio njezin tužbeni zahtjev.

8. U postupku pred sudom prvog stupnja počinjena je bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju određeno upire tuženica u svojoj žalbi. To iz razloga što pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer postoji proturječnost između onog što se u obrazloženju o razlozima presude navodi i same izreke presude.

9. Prvenstveno treba reći da se zaključak suda prvog stupnja da tužiteljica nesporni dio predmetne nekretnine samostalno i neometano, kao zakonit, istinit i pošten posjednik posjeduje 40 godina, ukazuje se pravilnim.

9.1. Naime, suprotno navodima žaliteljice sud prvog stupnja za ocjenu iskaza svjedoka ŽL i iskaza tužiteljice dao je valjane razloge koji opširnim navodima tuženice nisu dovedeni u sumnju, a pravilnom ocjenom kojih iskaza je utvrdio da tuženica tijekom postupka nije uspjela dokazali da bi njen prednik vršio bilo kakve vlasničke čine na dijelu predmetne nekretnine (prvi kat i potkrovlje) u tijeku proteklog vremena. Tuženica tijekom postupka nije niti tvrdila niti dokazala da bi od tužiteljice eventualno tražila (ili njeni prednici) predaju u posjed dijela predmetne nekretnine odnosno u tom pogledu pokretali sudske postupke s time da pokretanje ovog sudskog postupka, obzirom da je isti tužbom pokrenula upravo tužiteljica radi utvrđenja da je ona stekla vlasništvo predmetne nekretnine, ne dovodi u pitanje poštenje posjeda tužiteljice.

9.2. Nadalje, pravilno je sud prvog stupanja ocjenom iskaza tužiteljice u pogledu sklapanja ugovora o kupoprodaji sklopljenim sa prednikom tužiteljice temeljem kojeg je i uvedena u posjed, uvidom u taj ugovor kao i u potvrdu kojom je prednik tuženice za života priznao da je upravo tužiteljica vlasnica dijela prvog kata i potkrovlja predmetne nekretnine (iz kojih proizlazi neistinitost tvrdnji tuženice da bi se tužiteljica u posjedu prvog kata i potkrovlja predmetne kuće nalazila temeljem ugovora o najmu te bila dužna ocu tužene za korištenje plaćati najam odnosno da bi s istim imala dogovor da otkupi gornji dio nekretnine), trajanja posjeda tužiteljice u kojem se nalazi temeljem tog ugovora kao i činjenice da ju nitko kroz cijelo vrijeme posjedovanja nije u posjedu ometao pa niti tužena niti njezini prednici sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a utvrdio činjenično stanje te za svoje utvrđenje dao valjane i logične razloge koje prihvaća i ovaj sud prvog stupnja.

10. Žalbeni navodi tužene kojima osporava utvrđenje prvostupanjskog suda o poštenju tužiteljičinog posjeda u smislu odredbe čl. 18. st. 3. ZV nisu osnovani. Naime u smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZV poštenje posjeda se pretpostavlja, a tužena nije dokazao suprotno, niti to proizlazi iz bilo kojeg provedenog dokaza tijekom postupka. Suprotno žalbenim navodima iz iskaza tužiteljice ne proizlazi da bi tužiteljica imala saznanja da ne bi imala prava na posjed jer da je znala da istu koristi temeljem ugovora o najmu stana. Iz njenog iskaza upravo proizlazi da je temeljem naprijed navedenog ugovora o kupoprodaji, a u prilog čemu ide i izjava prednika tuženice, tužiteljica imala saznanja o svom pravu na posjed točno određenog dijela predmetne nekretnine. Iz provedenog postupka sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da se tužiteljica nalazi u nesmetanom posjedu nespornog dijela predmetne nekretnine 40 godina.

11. Međutim tužiteljica u ovom postupku tvrdi i dokazuje da se nalazi u neprekidnom mirnom poštenom i istinitom posjedu ali dijela predmetne nekretnine koju tvrdnju je sud prvog stupnja i prihvatio, a suvlasništvo je vlasništvo više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari, po dijelovima koji su idealno određeni. Dakle, kod suvlasništva je vlasništvo među suvlasnicima podijeljeno po obujmu, a ne po sadržaju i uzima se da je stvar pravno razdijeljena na sadržajno jednake dijelove, kojima je veličina određena veličinom suvlasničkih omjera. Stoga, kako tužiteljica u ovom postupku tvrdi da je stekla dosjelošću vlasništvo točno određenog realnog dijela predmetne nekretnine tada ona temeljem tog posjeda, ne može biti utvrđena suvlasnikom određenog idealnog dijela nepodijeljene nekretnine, a kako je to utvrđeno pobijanom presudom. Naime, ako je utvrđenje suda da je sporazumom vlasnika nekretnine (prednika tužene) i graditelja (tužiteljice) poseban dio nekretnine doveden u funkciju stanovanja, tada sud kao osnovan može prihvatiti tužbeni zahtjev na uspostavu etažnog vlasništva na način da se na određenom posebnom dijelu nekretnine (etažno vlasništvo) utvrdi vlasništvo koje je povezano sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine (čl. 53. a u vezi s čl. 71. -78. ZV).

12. Slijedom iznesenog, valjalo je, na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP žalbu tužene prihvatiti i presudu suda prvog stupnja u točki I izreke ukinuti i u tom dijelu predmet vratiti na ponovno suđenje.

13. Budući je djelomično ukinuta odluka o glavnoj stvari, neizvjestan je konačni uspjeh stranaka u sporu, pa je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka.

14. U nastavku postupka, sud prvog stupnja ispraviti će ukazane mu postupovne povrede, detaljno raspraviti, utvrditi i ocijeniti sve okolnosti vezane za predmet spora imajući u vidu da tužiteljica svoj zahtjev za utvrđenje vlasništva zasniva temeljem zakona već stečenog prava vlasništva na fizički (materijalno) odijeljenom dijelu nekretnine koji faktički već predstavlja pojedinačno određenu stvar (čl. 5. st. 1. ZV).

15. Nakon što postupi na gore navedeni način, prvostupanjski sud će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku u pogledu postavljenog tužbenog zahtjeva.

16. Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166 st. 3 ZPP-a.

U Zagrebu 10. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Tomislav Aralica