Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-2474/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Tomislava Aralice kao predsjednika vijeća, Vlatke Fresl Tomašević kao suca izvjestitelja i člana vijeća i Ilijane Petyo kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ljiljani Sinanović, odvjetnici u Poreču, Prvomajska 1, protiv tuženice Općine Višnjan iz Višnjana, Trg slobode 1, OIB: 14361625563, zastupane po punomoćniku Đorđu Perkoviću, odvjetniku u Rijeci, Zagrebačka 16, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene na presudu Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovni broj P-906/2024-13 od 31. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj dana 10. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba tužene i potvrđuje presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču - Parenzo, poslovni broj P-906/2024-13 od 31. ožujka 2025.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom utvrđeno je da je tužiteljica vlasnica nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisane kao vinograd, površine 1856 m2, te da je ista ovlaštena izvršiti uknjižbu prava vlasništva na navedenoj nekretnini na svoje ime (točka I izreke) te je naloženo tuženoj namiriti tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 1.218,82 eura s pripadajućim zateznim kamatama (točke II izreke).
2. Prvostupanjsku presudu pobija tužena zbog svih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/19, 80/22, 114/22 i 155/23 u daljnjem tekstu: ZPP). Predlaže pobijanu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno podredno ukinuti i vrati predmet sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
3. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice na utvrđenje da je dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine i upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama.
4. Pošavši od utvrđenja:
- da je predmetna nekretnina, k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], upisana kao vlasništvo tužene koja je isto stekla na temelju rješenja vršitelja dužnosti javnog bilježnika Karle Ladavac, kao povjerenika Općinskog suda u Pazinu posl. br. UPP- OS-91/2022-7, O-1532/2022 od 18. listopada 2023., dok je kao raniji vlasnik bio upisan pok. EA, pok. Z iz [adresa],
- da je tužiteljica vlasnica i posjednica susjednih nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve u k. o. [katastarska općina], koje nekretnine zajedno s nekretninom oznake k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] predstavljaju jednu prostornu i gospodarsku cjelinu,
- da se na predmetnoj nekretnini u naravi nalaze red maslina i u nastavku nekoliko redova vinove loze te da je ista definirana suhozidom i to prema susjednim nekretninama k. č. br. [katastarska čestica],
- da je od 1956. do 1966. na predmetnoj nekretnini, kada je bio osnovan novi katastarski operat za k. o. [katastarska općina], kao posjednik bio upisan ŠA pok. E, a od 1966. HA,
- da iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-20/64 od 8. lipnja 1964. proizlazi da su ŠA na osnovu oporuke naslijedili njegov unuk OA pok. Š u 7/10 dijela i supruga BA,
- da je darovnim ugovorom BA darovala u cijelosti svoj suvlasnički dio nekretnina, koji je prethodno stekla na temelju ranije opisanog rješenja o nasljeđivanju svom unuku OA,
- da je rješenjem o nasljeđivanju posl. br. O-3631/2015 od 11. siječnja 2016. tužiteljica naslijedila pok. JA od Š u cijelosti, na temelju zakona pa sve nekretnine koje je HA bio stekao u vlasništvo na temelju ranije opisanog rješenja o nasljeđivanju posl. br. O- 20/64 od 08. lipnja 1964. i darovnog ugovora od 18. veljače 1966., pa da je tužiteljica aktivno legitimirana u ovom parničnom postupku,
- da je u posjedu predmetne nekretnine prije tužiteljice bio njezin suprug HA. koji a je isti dobio od svojih prednika posljedično čemu da je posjed tužiteljice, koji uračunavajući i posjed njezinih prednika, traje više od 60 godina, zakonit, jer je stečen temeljem nasljeđivanja, istinit, jer nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom niti zlouporabom povjerenja te pošten, jer u trenutku stjecanja, a ni nakon toga, tužiteljica nije imala razloga sumnjati da joj to pravo ne pripada,
- da tužiteljica ima kvalificiran posjed predmetne nekretnine u zakonom propisanom vremenu potrebnog za dosjedanje te da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti iz čl. 159. st. 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV) pa da je tužiteljica stekla pravo vlasništva po samom zakonu dosjelošću te posljedično navedenom prihvatio njezin tužbeni zahtjev.
5. Sa utvrđenjem da se tužiteljica nalazi u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine, da taj posjed uračunavajući i posjed njezinih prednika, traje više od 60 godina, koje vrijeme predstavlja dostatno zakonom propisano vrijeme potrebno za dosjedanje te da je posljedično navedenom u odnosu na nekretnini upisanoj na ime tužene u zemljišnim knjigama stekla, temeljem zakona, dosjedanjem, pravo vlasništva, slaže se i ovaj sud drugog stupnja.
6. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 354. stav. 2 ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava ovaj sud nije našao da bi donošenjem pobijane presude ili postupkom koji joj je prethodio bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka ili da bi materijalno pravo bilo pogrešno primijenjeno.
7. Sud prvog stupnja ispitao je sve okolnosti koje su bitne za donošenje zakonite i pravilne odluke u ovom predmetu te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene (članak 8. ZPP) valjano utvrdio činjenično stanje, koje prihvaća i ovaj sud drugog stupnja, time da u svojoj žalbi tužena navodi neodlučne činjenice prema kojima bi činjenično stanje u pogledu posjedovanja tužiteljice i njenih prednika te njene savjesnosti ostalo pogrešno ili nepotpuno utvrđeno, a svode se zapravo na vlastitu ocjenu provedenih dokaza od strane žaliteljice koje navode je isticala i tijekom prvostupanjskog postupka a koje je sud prvog stupnja pobijanom presudom otklonio valjanim i logičnim razlozima. Suprotno navodima žaliteljice sud prvog stupnja za ocjenu iskaza svjedoka, iako nije naveo imena svjedoka, dao je valjane razloge koji navodima tužene nisu dovedeni u sumnju, a pravilnom ocjenom kojih iskaza je utvrdio da tužena tijekom postupka nije uspjela dokazali da bi tužena ili netko treći vršili bilo kakve vlasničke čine na predmetnoj nekretnini u tijeku proteklog vremena. Tužena tijekom postupka nije niti tvrdila niti dokazala da bi od tužiteljice ili njenih prednika netko eventualno tražio predaju u posjed predmetne nekretnine odnosno u tom pogledu pokretao sudske postupke s time da pokretanje ovog sudskog postupka, obzirom da je ista tužbom pokrenula upravo tužiteljica radi utvrđenja da je ona stekla vlasništvo predmetne nekretnine ne dovodi u pitanje poštenje posjeda tužiteljice. Isto tako suprotno žalbenim navodima iz rješenja o nasljeđivanju posl. br. O-3631/2015 od 11. siječnja 2016. upravo proizlazi da je tužiteljica naslijedila pok. HA od Š u cijelosti.
8. Žalbeni navodi tužene kojima osporava utvrđenje prvostupanjskog suda o poštenju tužiteljičinog posjeda u smislu odredbe čl. 18. st. 3. ZV nisu osnovani. Naime u smislu odredbe čl. 18. st. 5. ZV poštenje posjeda se pretpostavlja, a tužena nije dokazala suprotno, niti to proizlazi iz bilo kojeg provedenog dokaza tijekom postupka. Suprotno žalbenim navodima iz iskaza tužiteljice ne proizlazi da bi tužiteljica imala saznanja da nema prava na posjed niti da bi njen prednik – pok. suprug imao takva saznanja. Pri tome valja napomenuti da iz priloženih rješenja o nasljeđivanju proizlazi da je prednik tužene, njen sada pok. suprug, posjed predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem iza svog pok. djeda i djelomično temeljem ugovora o darovanju od svoje bake koja mu je darovala svoj suvlasnički dio predmetne nekretnine, a koji je ona prethodno stekla nasljeđivanjem od svog pok. supruga, iz čega proizlazi da bi sve i da je djed prednika tužiteljice, što u ovom postupku i nije utvrđeno, bio nepošten posjed prednika tužiteljice, koji je isti, stekao nasljeđivanjem je bio pošten pa tako i tužiteljičin.
9. Kako se tužiteljica i njeni prednici nalaze u nesmetanom posjedu predmetne nekretnine 60 godina ista bi, i kada bi bila samo u poštenom posjedu, što zasigurno je, a ne i u zakonitom posjedu, do pokretanja ovog postupka dosjelošću stekla vlasništvo predmetne nekretnine jer ju je do pokretanja postupka posjedovala u zakonom propisanom vremenu potrebnog za dosjelost i u smislu odredbe čl. 159. st. 3. ZV.
10. S obzirom na navedeno a imajući u vidu da je odredbom čl. 130. st. 1. ZV propisano da je onaj tko stekne pravo vlasništva nekretnina na temelju zakona ovlašten ishoditi upis stečenog prava vlasništva u zemljišnoj knjizi pravilno je sud prvog stupnja utvrdio i da je ista ovlaštena vlasništvo na predmetnoj nekretnini upisati na svoje ime.
11. Obzirom na naprijed navedeno pravilno je sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz čl. 18. st. 1., 2. i 3. ZV i čl. 159. st. 1. i 2. ZV kada je utvrdio da su se u konkretnom slučaju za predmetnu nekretninu za tužiteljicu ostvarili zakonom propisani uvjeti za stjecanje vlasništva dosjelošću, i utvrdio da je tužiteljica vlasnica iste te da je tužena dužan trpjeti upis prava njenog vlasništva u zemljišnim knjigama.
12. Stoga je, valjalo je temeljem čl. 368. st.1. ZPP, žalbu tužene odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
13. I odluka o troškovima postupka pravilna je kako po osnovi (čl. 154. st.1 ZPP-a) tako i po visini (čl. 155 st. 1 ZPP-a) troškova koji su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 112/12, 103/14 ,118/14, 107/15 i 138/23).
U Zagrebu 10. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Tomislav Aralica