Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-667/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po vijeću sastavljenom od sudaca tog suda mr.sc. Iris Gović Penić, predsjednice vijeća, Sanje Joka Umićević, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ines Kovačević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja FN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku mr. sc. Darku Krčumu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika IN iz [adresa], zastupanog po odvjetniku Hrvoju Alajbeg iz Splita, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2715/2022-34 od 19. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 10. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-2715/2022-34 od 19. prosinca 2024. u dijelu točke I. i II. izreke.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:
"I Utvrđuje se da je tužitelj FN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], vlasnik za cijelo nekretnine označene sa čest. zem. [katastarska čestica] ZU 7340, K. O. [katastarska općina], u zemljišnoj knjizi upisano kao "dvorište", 15m2, pa se tužitelj ovlašćuje temeljem ove presude kod nadležnog zemljišno knjižnog odjela suda zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva navedene nekretnine na svoje ime uz istodobno brisanje toga prava s imena tuženika IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], za cijelo, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude. II Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 2.080,37 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od zaključenja rasprave pred sudom prvog stupnja do isplate, sve sukladno čl. 29.st. Zakona o obveznim odnosima.
III Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška postupka preko određenog iznosa od 2.080,37 eura, a do zatraženog iznosa od 2.447,65 eura".
2. Protiv dijela te presude pod točkom I. i II. izreke žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08. - ispravak, 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 28/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. - dalje ZPP) uz prijedlog d se prvostupanjska presuda preinači prema žalbenim navodima odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem da je vlasnik nekretnine – [katastarska čestica], KO [katastarska općina] površine 15 m2 te da se ovlasti ishoditi uknjižbu prava vlasništva te nekretnine uz brisanje tog prava s imena tuženika.
5. U postupku prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
6. U provedenom postupku utvrđene su sve činjenice odlučne za donošenje zakonite i pravilne presude te je osnovom izvedenih dokaza i njihove ocjene u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje.
7. Iz provedenog postupka proizlazi da je tuženik upisan u zemljišne knjige kao vlasnik nekretnine čest. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 15m2, dvorište; da je predmetna nekretnina u mirnom, nesmetanom i poštenom posjedu tužitelja odnosno njegovih prednika preko 20 godina; da je ta nekretnina u odnosu na tuženikovu kuću (koja je susjedna - kat. čest. [katastarska čestica]) odijeljena suhozidom te položena niže u odnosu na česticu gdje se nalazi tuženikova kuća, da se kuća tužitelja nalazi dijelom na spornoj nekretnini, da je prednik tužitelja (otac tužitelja) na toj spornoj površini držao masline i grožđe te posjedovao tu nekretninu do suhozida; da tuženik i njegovi pravni prednici nisu bili u posjedu predmetne nekretnine, da tužitelj nije imao saznanja o postojanju ugovora o diobi iz 2001. godine, da tužitelj i njegove pravne prednike u mirnom posjedu iste nekretnine nitko nije ometao u spornom razdoblju, da tuženik a niti njegovi pravni prednici sve do 2008. godine kada je napravljena geodetska izmjera nisu znali gdje su granice parcela i da tuženik nije poduzimao pravne radnje u smislu toga da se tužiteljevom ocu zabrani gradnja kuće.
8. Prvostupanjski sud na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prihvatio je tužbeni zahtjev smatrajući da su se ispunile pretpostavke za osnovanost tužbenog zahtjeva jer je tužitelj pravo vlasništva na spornoj nekretnini putem prednika odnosno osobno stekao dosjelošću.
9. Prema ocjeni ovog suda drugog stupnja pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev i odlučio kao u pobijanoj prvostupanjskoj presudi.
10. Prema odredbi čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 137/99., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. - dalje ZVDSP) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari.
11. Samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten stječe je dosjelošću protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2. istog članka), a onaj kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 3. istog članka).
12. Sukladno odredbi čl. 160. st. 1. ZVDSP, vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalan posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni ili istiniti samostalni posjednici odnosno kao pošteni samostalni posjednici (stavak 2. istog članka).
13. Prema odredbi čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine“ broj 53/91. - dalje: ZOVO) savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva, stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 10 godina, a savjesni posjednik nepokretne stvari na koju drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina (čl. 28. st. 4. ZOVO). Prema odredbi čl. 70. st. 1. ZOVO, posjed stvari ima svaka osoba koja neposredno vrši faktičnu vlast na stvari, a posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja (čl. 72. st. 1. ZOVO), a posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova (čl. 72. st. 2. ZOVO), dok je stavkom 3. istog članka propisano da se savjesnost posjeda pretpostavlja.
14. Iz provedenog postupka proizlazi da je tužitelj pošteni posjednik predmetne nekretnine te je stoga stekao tu nekretninu dosjelošću jer su se ostvarile sve pretpostavke propisane zakonom za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.
15. Na žalbene navode treba reći da je sud prvog stupnja u skladu s odredbom čl. 8. ZPP odlučio koje će činjenice uzeti kao dokazane prema svom uvjerenju i to na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zajedno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Kako žalitelj ocjeni prvostupanjskog suda suprotstavlja samo vlastitu ocjenu koja je bez realne podloge u rezultatima postupka žalbeni prigovori ne mogu se prihvatiti.
16. Uz to valja reći da sukladno odredbi čl. 352. st. 1. ZPP u žalbi nije dopušteno iznositi nove činjenice niti predlagati nove dokaze te se isto tako ukazuje žalitelju da je odustao tijekom prvostupanjskog postupka od dokaznog prijedloga za pribavom povijesti promjene od Područnog ureda za katastar te pribave spisa poslovni broj Z- 205/12.
17. Iz svega iznesenog proizlazi da je sud prvog stupnja na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je odlučio kao u točki I. pobijane prvostupanjske presude.
18. O parničnom trošku odlučeno je temeljem odredbe čl. 154. st. 1. ZPP.
19. Stoga je valjalo odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu (čl. 368. st. 1. ZPP).
U Zagrebu 10. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća:
mr.sc. Iris Gović Penić
