Poslovni broj: Usž-841/2025-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Kristine Senjak Krunić, predsjednice vijeća, Eveline Čolović Tomić i Jelene Rajić, članica vijeća te više sudske savjetnice Nele Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Karting Centra Zagreb d.o.o., Zagreb, Gustava Krkleca, OIB 46813329096, kojeg zastupa Nino Reskušić, odvjetnik iz Zagreba, Trg Republike Hrvatske 1, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB 95093210687, radi obnove postupka u predmetu izdavanja građevinske dozvole, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-187/2023-9 od 18. prosinca 2024., na sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-187/2023-9 od 18. prosinca 2024.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška sastava žalbe.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-03/22-02/581, URBROJ: 531-07-1-2/3-22-02 od 29. prosinca 2022. i odbijen zahtjev tužitelja za naknadu troška spora.
1.1. Rješenjem tuženika, koje je doneseno u izvršenju presude prvostupanjskog suda, poslovni broj: UsI-37/22-10 od 19. prosinca 2022., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Grada Zagreba, Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet, Odjela za graditeljstvo, Središnjeg odsjeka za graditeljstvo, KLASA:UP/I-361-03721-001/113, URBROJ: 251- 13-22-1/028-21-4 od 8. ožujka 2021., kojim je odbačen prijedlog tužitelja za obnovu postupka okončanog građevinskom dozvolom, KLASA: UP/I-361-03/19-001/2036, URBROJ: 251-13-22- 1/042-20-13 od 28. veljače 2020. (pravomoćna 20. ožujka 2020. godine).
2. Tužitelj je protiv prvostupanjske presude izjavio žalbu iz svih razloga propisanih člankom 126. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24., dalje ZUS). U razlozima žalbe, navodi da je prvostupanjski sud pogrešno ocijenio da tužitelj nema svojstvo stranke iz članka 123. stavka 1. točke 5. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj: 47/09. i 110/21., dalje: ZUP) i članka 115. stavka 3. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13., 20/17., 39/19., 125/19.) te da je zbog toga tužiteljev prijedlog za obnovu postupka dovršenog pravomoćnom građevinskom dozvolom, podnesen od strane neovlaštene osobe. Takva odluka suda rezultat je pretjeranog formalizma u odlučivanju i mehaničke primjene prava, konkretno članka 115. stavka 3. Zakona o gradnji, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema, a koje postupanje je, i prema ustavnosudskoj praksi na koju se poziva u žalbi, neprihvatljivo. Smatra da je, temeljem ranije donesenog rješenja o izvedenom stanju od 10. studenog 2014., stekao pravo zahtijevati utvrđenje građevne čestice i pravo zahtijevati od Grada Zagreba da mu proda zemljište koje čini građevnu česticu za ozakonjenje zgrade po tržišnoj cijeni bez provođenja javnog natječaja, odnosno da je stekao zakonom propisani pravni temelj za stjecanje stvarnog prava na zemljištu za koje je izdana pobijana građevinska dozvola, a kojom je tužitelj onemogućen u stjecanju stvarnog prava na predmetnom zemljištu. Ostvarivanje prava tužitelja na utvrđivanje građevne čestice i stjecanje prava vlasništva na odnosom zemljištu temeljem članka 176. Zakona o prostornom uređenju, Grad Zagreb je onemogućio upravo donošenjem pobijane građevinske dozvole. Smatra da navedena prava, temeljem članka 4. ZUP-a, tužitelju daju status stranke koja radi zaštite tih prava i pravnih interesa ima pravo sudjelovati u postupku izdavanja građevinske dozvole, pa time i ovlaštenje zahtijevati obnovu postupka temeljem članka 123. ZUP-a. Ukazuje da se, u postupku utvrđivanja građevne čestice, Grad Zagreb poziva na spornu građevinsku dozvolu kao razlog za odbijanje zahtjeva tužitelja za utvrđenje građevne čestice za građevinu za koju je ishodio pravomoćno rješenje o izvedenom stanju još 2014., a što dodatno potvrđuje navode tužitelja da ima na zakonu utemeljeni pravni interes sudjelovati kao stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole. Sud nije izvršio uvid u spis predmeta radi donošenja rješenja o utvrđenju građevne čestice. Drži da je rješenje o izvedenom stanju akt kojim se provode prostorni planovi pa smatra da spornom građevinskom dozvolom Grad Zagreb namjerava ponovo i drugačije provesti prostorni plan u odnosu na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zanemarujući činjenicu da je prostorni plan u odnosu na to zemljište već proveden građevinskom dozvolom iz 1995. i rješenjem o izvedenom stanju iz 2014. godine. Konačno, navodi da je osporeno rješenje doneseno od strane neovlaštene osobe, što je isticao u tužbi, a o kojem prigovoru je sud propustio raspraviti. Slijedom svega navedenog, predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, podredno, predmet vratiti sudu na ponovno odlučivanje, uz naknadu troškova, uključujući i trošak sastava ove žalbe.
3. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužitelja, pri čemu je za svoju odluku naveo argumentirano obrazložene razloge, utemeljene na podacima sveza spisa i pravilnoj primjeni mjerodavnog materijalnog prava.
6. Odredbom članka 115. stavka 3. Zakona o gradnji propisano je da je iznimno od stavka 1. ovog članka, stranka u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku ili koju izdaje Ministarstvo, investitor te vlasnik nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.
7. Prema podacima spisa predmeta, pravomoćnom građevinskom dozvolom od 28. veljače 2020. Gradu Zagrebu se dozvoljava gradnja građevine od interesa za Republiku Hrvatsku, konkretno gradnja prometne infrastrukture sa pratećom opskrbnom infrastrukturom, između ostalog i na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je Grad Zagreb upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik.
8. Tužitelj smatra da je u konkretnoj upravnoj stvari aktivno legitimiran za podnošenje prijedloga za obnovu postupka. Ovo iz razloga jer je na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem pravomoćne građevinske dozvole od 10. listopada 1995. (od koje je odstupio) i naknadno izdanim rješenjem o izvedenom stanju od 10. studenog 2014., izgradio tri poslovne građevine pa njegov pravni interes za sudjelovanje u postupku izdavanja građevinske dozvole proizlazi i iz odredbe članka 176. Zakona o prostornom uređenju. Tom zakonskom odredbom propisano je da je jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna na zahtjev vlasnika zemljišta, odnosno građevine, odnosno investitora zgrade po tržišnoj cijeni prodati bez provedbe javnog natječaja zemljište koje čini građevnu česticu zgrade za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju.
9. Međutim, navedeno nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, što je već pravilno obrazloženo od strane prvostupanjskog suda, jer tužitelj, u konkretnom slučaju, nije imao svojstvo stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole, kako to proizlazi iz citirane odredbe članka 115. stavka 3. Zakona o gradnji. Naime, pravni interes za sudjelovanje u upravnom postupku, a time posljedično i u postupku njegove obnove, ne može biti bilo kakav, već mora biti pravni, a to znači da proizlazi iz zakona ili je zakonom zaštićen.
10. Kako je u konkretnom slučaju naprijed navedenom odredbom Zakona o gradnji propisano tko se smatra strankom u postupku izdavanja građevinske dozvole za građenje građevine od interesa za Republiku Hrvatsku, a to je investitor, ili vlasnik/nositelj drugih stvarnih prava na nekretnini za koju se izdaje građevinska dozvola, što tužitelj prema podacima spisa predmeta nesporno nije, to je njegov prijedlog za obnovu postupka pravilno odbačen jer je podnesen od neovlaštene osobe.
11. Imajući u vidu naprijed navedeno, pozivanje tužitelja na odredbu članka 176. Zakona o prostornom uređenju nije od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari, iz razloga koji su valjano obrazloženi od strane prvostupanjskog suda i tuženika, a koje razloge prihvaća i ovaj Sud, jer su utemeljeni na pravilno i potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pravilnoj primjeni materijalnog prava te se na iste upućuje tužitelja radi nepotrebnog ponavljanja.
12. Žalbeni prigovor da osporeno rješenje nije donijela ovlaštena osoba, o što je prvostupanjski sud doista propustio raspraviti, ne dovodi u pitanje zakonitost pobijane presude niti rješenja tuženika. Naime, općenitim tužbenim prigovorima da radom Službe za žalbe tuženika rukovodi voditelj službe, nije dovedeno u sumnju da viši stručni savjetnik ABC, mag.iur., potpisnik rješenja tuženika, ne bi bio službena osoba za rješavanje ove upravne stvari u smislu članka 23. ZUP-a. Osim toga, iz podataka spisa predmeta proizlazi da je osporeno rješenje tuženika doneseno u izvršenju presude prvostupanjskog suda, poslovni broj: UsI-37/22-10, nakon što je poništeno ranije rješenje tuženika od 23. studenog 2021., i to upravo iz razloga jer je bilo potpisano od strane ministra, dakle suprotno odredbi članka 23. ZUP-a, zbog čega je predmet i bio vraćen tuženiku na ponovni postupak u kojem je doneseno ovdje osporeno rješenje.
13. Kraj takvog stanja stvari, a obzirom da tužitelj u žalbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.
14. Kako tužitelj nije uspio sa tužbenim zahtjevom, to je pravilno odbijen sa zahtjevom za naknadu troškova spora, a iz navedenog razloga je, temeljem članka 147. stavka 1. ZUS-a, odbijen i sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka.
15. Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 10. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Kristina Senjak Krunić
