REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Broj: Rev-703/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila, člana vijeća i suca izvjestitelja, Darka Milkovića člana vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i mr. sc. Neri Radas, članice vijeća, u izvanparničnom predmetu upućivanja u psihijatrijsku ustanovu radi prisilnog smještaja neubrojive osobe CU, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući o reviziji odvjetnice Tamare Mušnjak Šipić iz Karlovca, punomoćnice po službenoj dužnosti CU protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-916/2023-2 od 5. prosinca 2023., kojim je potvrđeno rješenje toga suda broj R1-7/2023-11 od 30. studenoga 2023., u sjednici održanoj 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e:

I. Ukida se rješenje Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-916/2023-2 od 5. prosinca 2023. u dijelu u kojem je odbijen zahtjev Tamare Mušnjak Šipić za nadoknadu troškova postupka, i rješenje toga suda broj R1-7/2023-11 od 30. studenoga 2023., u istome dijelu i predmet se vraća tome sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka nastalima u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim je rješenjem je u točki I. izreke odvjetnici Tamari Mušnjak Špišić iz Karlovca, utvrđena nagrada za zastupanje CU u iznosu 78,13 EUR/588,67 kn, te je u toč. II. izreke određeno da će se taj iznos isplatiti nakon pravomoćnosti rješenja na teret proračunskih sredstava na žiro račun odvjetnice Tamare Mušnjak Špišić otvoren kod Karlovačke banke d.d. Karlovac, broj IBAN [broj bankovnog računa].

2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba odvjetnice Tamare Mušnjak Špišić kao neosnovana i potvrđeno rješenje Županijskog suda u Karlovcu broj R1-7/2023- 11 od 30. studenog 2023.

3. Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju, dopuštenu rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-599/2024-2 od 14. veljače 2024., podnosi odvjetnica Tamara Mušnjak Špišić zbog pravnih pitanja:

''Može li se primijeniti Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći na zastupanje koje odvjetnik pruža stranci kada je postavljen od strane suda za pružanje pravne pomoći u postupku pred sudom?

Koji propis se primjenjuje za odmjeravanje troškova odvjetnika u postupku kada je odvjetnik postavljen stranci od strane suda, a ne postoji poseban propis koji bi isključivao primjenu Tarife Hrvatske odvjetničke komore?''

3. Odgovor na reviziju nije podnesen.

4. Revizija je osnovana.

5. U skladu s odredbom čl. 391. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP) ovaj sud pobijanu odluku ispituje samo u onom dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

6. Iz pobijanih rješenja proizlazi da je odvjetnica Tamara Mušnjak Špišić rješenjem Županijskog suda u Karlovcu broj R1-7/2023-2 od 9. studenoga 2023. postavljena za punomoćnika CU u izvanparničnom postupku povodom njegova upućivanja, kao neubrojive osobe, u psihijatrijsku ustanovu radi prisilnog smještaja, te da je podneskom od 28. studenoga 2023., odvjetnica zatražila da joj se isplati nagrada za zastupanje, koja se odnosi na sastav žalbe protiv rješenja toga suda poslovni broj R1-7/2023-3 od 9. studenoga 2023., u iznosu 156,25 EUR.

7. Prvostupanjski sud primjenom Tbr. 18. stavak 1. u vezi Tbr. 16. stavak 1. podstavak 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' 138/23 - dalje: OT) i članka 1. Pravilnika o visini nagrade za rad odvjetnika prilikom obrane po službenoj dužnosti, obrana na teret proračunskih sredstava i odvjetnika kao opunomoćenika djeteta žrtve kaznenog djela (''Narodne novine'' 22/22, 100/22 - dalje: Pravilnik) odmjerava trošak navedene radnje u iznosu od 78,13 EUR/588,67 kn.

8. 1. Drugostupanjski sud prihvaća, kao pravilno, navedeno pravno shvaćanje i svoju odluku obrazlaže na način da "odvjetnici imaju pravo na nagradu i naknadu troškova za svoj rad koje uvijek ne moraju biti odmjerene u visini koju određuje Tarifa. Naime, prema članku 21. Zakona o odvjetništvu (''Narodne novine'' broj 9/94,117/08 50/09, 75/09, 18/11 i 126/21 - dalje: ZO ) komora je dužna osigurati besplatno pružanje pravne pomoći žrtvama domovinskog rata i socijalno ugroženim osobama u pravnim stvarima u kojima te osobe ostvaruju prava koja su u svezi s njihovim položajem, kao i u drugim slučajevima predviđenim općim aktima Komore. Polazeći od članka 21. ZO, te svrhe i zadaće koju odvjetnici obavljaju u postupcima zaštite osoba sa duševnim smetnjama, prema shvaćanju ovog suda, kod određivanja naknade za rad odvjetnika na odgovarajući način se primjenjuju odredbe Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (''Narodne novine'' broj 143/13, 98/19 - dalje: ZBPP), koje uređuju naknadu za sekundarnu pravnu pomoć koju pružaju odvjetnici (članak 6. stavak 3. ZBPP).''

8. 2. Pozivom na odredbu čl. 37. st. 2. ZBPP i čl. 3. st. 1. i 2. Uredbe o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći (''Narodne novine'' broj 131/23 - dalje: Uredba/23), utvrđuje da se naknada za pružanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici za pojedine pravne radnje i pojedine vrste postupaka utvrđuje u bodovima, time da je za 2023. utvrđena vrijednost boda u visini od 1,25 EUR bruto bez PDV-a pa kako je odvjetnica postavila zahtjev za naknadu troška sastava žalbe na rješenje o upućivanju u bolnicu, primjenom čl. 6. st. 1. t. 2. Uredbe/23, za radnju sastavljanja redovnih i izvanrednih pravnih lijekova u izvanparničnom postupku utvrđuje da joj pripada naknada od 50 bodova, odnosno iznos od 62,50 EUR sa PDV-om, iznos od 78,13 EUR.

9. U revizijskom postupku sporno je pripada li punomoćniku-zastupniku po službenoj dužnosti, odvjetniku postavljenom od strane suda, pravo na naknadu troškova zastupanja prema Pravilniku o visini i načinu isplate naknade za skrbnika ili prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

9. Izneseno pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova ovaj sud ne može prihvatiti.

10. 1. Naime, Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći u odredbi čl. 1. određuje svrhu, korisnike i vrstu besplatne pravne pomoći, pružatelje iste, uvjet, postupak za ostvarivanje iste, te financiranje iste i nadzor nad provedbom istog zakona. Tim zakonom se, dakle uređuje područje njegove primjene, i postupak za ostvarivanje pravne pomoći koja se kroz njega ostvaruje. Prema tome zakonu pravna pomoć koja bi se sastojala u zastupanju i sastavljanju podnesaka u sudskim postupcima predstavlja, sukladno njegovom čl. 11., sekundarnu pravnu pomoć. U odredbi čl. 13. tim zakonom je propisano pod kojim uvjetima i kako se može odobriti sekundarna pravna pomoć. Odredbom čl. 16. tog Zakona propisano je da se postupak za odobravanje sekundarne pravne pomoći pokreće podnošenjem zahtjeva nadležnom upravnom tijelu na kojem podnositelj zahtjeva ima prebivalište, na propisanom obrascu s propisanom dokumentacijom. Sukladno st. 4. istog članka nadležno upravno tijelo koje odlučuje o zahtjevu je tijelo na području čije teritorijalne jedinice podnositelj zahtjeva ima prebivalište, te prema odredbi čl. 17. tog Zakona nadležno upravno tijelo o pravu na sekundarnu pravnu pomoć odlučuje rješenjem.

10. 2. Prema sadržaju navedenih odredbi nedvojbeno proizlazi da se navedeni Zakon odnosi isključivo na postupanje po zahtjevu određene osobe za pružanjem pravne pomoći (a ne situaciji gdje se pravna pomoć daje osobi bez njegova zahtjeva, a moguće je i protiv njegove volje), u upravnom postupku koji ima jasno propisanu proceduru i o kojoj isključivo odlučuje nadležno upravno tijelo.

11. U ovom slučaju radi se o postupku u kojem zastupana (neubrojiva) osoba nije podnijela nikakav zahtjev za pružanjem pravne pomoći nadležnom tijelu, (koje bi prema čl. 4. t. 6. ZBPP-i u ovom slučaju bilo upravno tijelo Županije Karlovac), niti je rješenjem nadležnog upravnog tijela donijeto bilo kakvo rješenje, nego je odvjetnica Tamara Mušnjak Špišić postavljena za punomoćnicu neubrojivoj osobi rješenjem predsjednika suda, a ne upravnog tijela, te ovaj postupak ni na koji način nije vezan uz postupak koji propisuje čl. 13. ZBPP-i. U tom smislu ni prema shvaćanju ovoga suda na predmetnu situaciju nije bilo moguće primijeniti ZBPP-i, a posljedično tome niti Uredbu o vrijednosti iznosa za utvrđivanje naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći jer je ona vezana uz ZBPP-i, koja u čl. 1. određuje način vrednovanja i obračunavanja vrijednosti iznosa naknade za pružanje sekundarne pravne pomoći koju pružaju odvjetnici, vještaci i tumači na temelju rješenja nadležnog upravnog tijela županije, odnosno Grada Zagreba u skladu s odredbama ZBPP-i. Iz citiranih zakonskih odredbi jedino se može zaključiti da se ZBPP-i, te navedena Uredba vežu isključivo uz postupak po zahtjevu stranke, o kojem se odlučuje u posebnom upravnom postupku rješenjem nadležnog upravnog tijela županije ili Grada Zagreba. Navedeni zakon niti jednom svojom odredbom ne ostavlja mogućnost da se njegove odredbe primjenjuju u postupcima u kojima je odvjetnik imenovan punomoćnikom stranke od strane nekog drugog tijela (predsjednika suda, odlukom Hrvatske odvjetničke komore ili slično), jednako kao ni citirana Uredba. Stoga, kada niti jednim specijalnim propisom nije regulirano drugačije odmjeravanje troškova postupka odvjetniku u slučaju kada on zastupa stranku kao privremeni zastupnik po službenoj dužnosti primjenjuje se Tarifa HOK-a. (tako i u odluci broj RH broj Rev -169/2021 od 11. siječnja 2023.).

12. Odredba čl. 1. OT-e propisuje da ona određuje način vrednovanja, obračunavanja i plaćanja odvjetničkih radnji i izdataka koje su stranke dužne platiti odvjetniku ili odvjetničkom društvu, za radnje obavljene po punomoći ili rješenju suda, pravosudnog ili drugog nadležnog tijela, temeljem Zakona o odvjetništvu. Prema toj odredbi ona se primjenjuje, ne samo kada su radnje odvjetnika obavljene po punomoći već i po rješenju suda, što predstavlja situaciju identičnu u ovom predmetu. Tarifa Hrvatske odvjetničke komore kao akt koji donosi Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore uz suglasnost Ministra pravosuđa i uprave, temeljni je i osnovni akt kojim se određuje plaćanje odvjetničkih radnji i primjenjuje se u svim slučajevima kada primjena iste nije izrijekom isključena, kako u samoj Tarifi tako eventualno nekim drugim posebnim zakonom. Odredbama Tarife određeno je da se u kaznenim predmetima primjenjuju odredbe Pravilnika o visini nagrade za rad odvjetnika po službenoj dužnosti u situaciji kada je odvjetnik postavljen za branitelja po službenoj dužnosti. Imajući u vidu navedeno za zaključiti je, da u drugim situacijama kada se odvjetnik postavlja za punomoćnika stranci u nekom drugom postupku, koji nije kazneni postupak ne postoji takova odredba Tarife, niti postoji zakonski ili podzakonski akt koji bi propisivao vrijednost radnje odvjetnika u takvim postupcima. U odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-x-510/2015 od 2. rujna 2015. već je izraženo shvaćanje da "(…) Činjenica da se naknada skrbniku koji je odvjetnik određuje u skladu s Odvjetničkom tarifom ne znači da taj trošak određuje sud već se tom odredbom propisuje način na koji će takvom skrbniku (inače odvjetniku) Centar ... odrediti naknadu (prema Odvjetničkoj tarifi). (…)", a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud s obzirom da niti jednim specijalnim propisom nije regulirano drugačije odmjeravanja troškova postupka odvjetniku u slučaju kada on zastupa stranku kao postavljeni privremeni zastupnik.

13. Slijedom iznesenog, odgovor na postavljena pitanja glasi:

Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći ne može se primijeniti na zastupanje koje odvjetnik pruža stranci kada je postavljen od strane suda za pružanje pravne pomoći u postupku pred sudom.

Za odmjeravanje troškova odvjetnika u postupku kada je odvjetnik postavljen stranci od strane suda, a ne postoji poseban propis koji bi isključivao primjenu Tarife Hrvatske odvjetničke komore, primjenjuje se Tarife Hrvatske odvjetničke komore.

14. Kako je sud drugog stupnja zauzeo pogrešno pravno shvaćanje u vezi naknade predmetnih troškova privremene zastupnice, pogrešno je primijenio materijalno pravo kada je njen prijedlog ocijenio neosnovanim u cijelosti.

15. Budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa ni prvostupanjski sud nije pravilno ocijenio visinu potraživanja privremene zastupnice, nema uvjeta za preinaku rješenja, slijedom čega je valjalo na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti obje nižestupanjske odluke i predmet vratiti istom sudu na ponovno odlučivanje. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

17. Odluka o troškovima revizijskog postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke ovoga rješenja.

Zagreb, 10. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Marina Paulić