Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovaru

Vukovar, Županijska 33

Poslovni broj: Gž Zk-26/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Vukovaru, po sutkinji Ani Bosančić kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Bol poljoprivredna zadruga, Bol, Bračka cesta 13, OIB: 10449179870, zastupana po upravitelju Ivici Vlahoviću, oboje zastupani po punomoćniku mr. sc. Deanu Rahanu odvjetniku u Supetru, radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog zemljišnoknjižnog postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu – Stalne službe u Supetru, poslovni broj: Z-12064/2021 od 31. srpnja 2024., 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu – Stalne službe u Supetru, poslovni broj: Z-12064/2021 od 31. srpnja 2024..

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje zabilježbe žalbe protustranke, a koja zabilježba je provedena pod poslovnim brojem Z- 18997/2025, na nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem odbijen je prijedlog predlagatelja radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka za nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Navedeno rješenje, pravodobno izjavljenom žalbom, pobija predlagatelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu, podredno da ovaj sud sam usvoji prijedlog bez provođenja rasprave. Sadržajno predlagatelj ukazuje i na postojanje bitne povrede odredbe parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a

3. Žalba predlagatelja nije osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje suda prvog stupnja, postupak koji mu je prethodio i žalbene navode protustranke, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13,89/14, 70/90, 80/22, 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u vezi s člankom 99. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/19., 128/22. i 155/23. – dalje: ZZK). Također, nije niti pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Pobijana odluka nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, pa nije ostvaren niti žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.

5. Prema odredbi članka 208. stavak 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa.

6. Prema odredbi članka 209. stavak 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

7. Gotovo identično propisuje i članka 109. stavak 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97, 109/02, 123/02, 153/02, 14/05, 60/10, 55/13 i 63/19 - dalje: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javnoovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

8. Iz obrazloženja prvostupanjskog rješenja proizlazi kako je predlagatelj priložio prijedlogu rješenje prvostupanjskog suda poslovni broj Z-7043/2018 od 11. siječnja 2021., izvadak iz zemljišne knjige i prijepis posjedovnog lista. Nadalje, prvostupanjski sud ističe kako je uvidom u zemljišne knjige utvrđeno kako je predlagatelj upisan kao vlasnik 1. i 2. suvlasničkog dijela s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1) i ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), te kako nema upisanih drugih suvlasnika, kao i knjižnih ovlaštenika čija prava opterećuju suvlasnički dio. Kako predlagatelj nema opravdani razlog iz kojeg traži provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, te nije učinio vjerojatnim postojanje objektivne nemogućnosti ostvarenja zemljišnoknjižnog upisa kroz redoviti zemljišnoknjižni postupak, s time da ga ništa ne sprječava sastaviti odgovarajuću ispravu u obliku pogodnom za uknjižbu kroz redoviti postupak i potom zatražiti uknjižbu brisanja vlasništva posebnih dijelova, obzirom da tvrdi kako je vlasnik za cijelo, bez etaža, prvostupanjski sud pozivom na odredbe članka 208. stavak 3. u svezi članka 118. stavak 1. ZZK-a odbija njegov prijedlog.

9. Neosnovano u žalbi predlagatelj ističe kako su dostavljeni dokazi koji idu u prilog osnovanosti prijedloga, kao i da je dostavljene dokaze prvostupanjski sud nepravilno interpretirao, odnosno da bi prvostupanjski sud trebao ispraviti grešku, nejasno je čiju, te uskladiti zk. stanje sa stvarnim stanjem.

10. Naime, pojedinačni ispravni postupak takav je postupak koji se temelji na određenim ispravama iz kojih proizlazi vjerojatnost da predlagatelju takvog postupka pripada pravo koje nije upisano u njegovu korist i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise.

11. U konkretnom slučaju predlagatelj raspolaže prijepisom posjedovnog lista kojim dokazuje posjed nekretnine i zemljišnoknjižni izvadak gdje je temeljem određenih isprava upisan suvlasnički dio s neodređenim omjerom – etažno vlasništvo E-1 i E-2 u njegovu korist. Promjenu zemljišnoknjižnog stanja (brisanje etažnog vlasništva) takve vrste nije moguće provesti kroz pojedinačni ispravni postupak, odnosno temeljem priloženih isprava, kao i potencijalnih svjedoka kako to prijedlogom naznačuje predlagatelj. Pravilno je isti upućen od strane prvostupanjskog suda pribaviti odgovarajuće isprave u obliku pogodnom za uknjižbu, te isto provesti u redovitom zemljišnoknjižnom postupku

12. Budući da ostali razlozi navedeni u žalbi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja, a ne postoje niti povrede zakona na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, valjalo je temeljem odredbe članka 149. stavak 3. ZZK-a žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, te ujedno odrediti brisanje zabilježbe žalbe.

U Vukovaru, 10. lipnja 2025.

Sudac

Ana Bosančić