REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9

23000 Zadar

Poslovni broj: Ovr-732/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Zadru, po sutkinji tog suda Ivi Brakus Marin, kao sucu pojedincu, prema prijedlogu više sudske savjetnice Milene Lokin, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja DEGUSTO društvo s ograničenom odgovornošću za poslovne usluge i ugostiteljstvo, OIB 33874312769 zastupano po punomoćniku Ivanu Matić, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenice PD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Borisu Vrdoljak , odvjetniku u Splitu, radi pravna sredstva ovršenika, dana 10. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog ovršenice za odgodom ove ovrhe od 13. studenog 2024. kao neosnovan.

z a k l j u č i o  j e

Upućuje se ovršenica PD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], u parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, temeljem čl. 50. st.1. toč. 11. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14,55/16, 73/17, 131/20) u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka.

Obrazloženje

1. Ovršenica PD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], je dana 13. studenog 2024. podnijela prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu, navodeći kako je ovrhovoditelj (DEGUSTO d.o.o.) uz pomoć i nezakonite radnje poslodavca, blokirao isplatu dijela plaće ovršenika prisilnim namirenjem i zapljenom plaće ovršenika te isplaćivanjem zapljenjenog dijela plaće na račun ovrhovoditelja i to sve započevši od dana 12. prosinca 2022. pa nadalje do današnjeg dana. Dakle, da ima pravni interes za vođenje ovog postupka jer joj je nezakonito zapljenjena plaća, te ističe da treba uvažiti njen Prijedlog (podredno Žalbu nakon proteka roka) uz zahtjev da se obustavi postupak prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja Degusto d.o.o. pokrenutog dana 12. prosinca 2022. pred Poslodavcem ovršenika: Općom bolnicom Šibensko-kninske županije na temelju ovršne isprave "Suglasnosti o zapljeni od 10.rujna 2007. izdane od ovršenika na iznos od 95.000,00 eura ovjerene od javnog bilježnika Ljiljanka Malenica iz Šibenika, br. OV-9884/07 (u daljnjem tekstu: Ovršna isprava), a koja Ovršna isprava je izdana u korist tadašnjeg vjerovnika: Jadranska banka d.d. Šibenik, radi namirenja tražbine iz Ugovora o kreditu, koja isprava je imala učinak rješenja o ovrsi u smislu članka 178. stavka 1. OZ-a, te ovršnom odredbom o zapljeni dijela plaće ili drugog stalnog novčanog primanja. U trenutku potpisivanja Suglasnosti o zapljeni 10. rujna 2007. na snazi je bio Ovršni zakon/96 ("Narodne novine" 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 – dalje: OZ/96), a članak 178. glasio je, citiramo:"Članak 178. Dužnik može ovjerovljenom ispravom dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, u cijelosti ili djelomično, i da se isplate obavljaju izravno vjerovniku, na način određen u toj ispravi. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku, ima značenje pravnog posla iz članka 72. stavka 1.) ovoga Zakona te pravni učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi. Dakle, člankom 178. OZ/96 nije bila predviđena mogućnost da novi vjerovnik Poslodavcu dostavlja ispravu iz stavka 1. članka 178. OZ/96 i da na temelju iste traži pljenidbu plaće. (Presuda GŽ OVR - 33/2023 - 2 od 10. veljače 2023.g.). Tek člankom 202. stavkom 9. OZ/12 propisana je mogućnost da Poslodavac provodi ovrhu na zahtjev novog vjerovnika uz ispunjenje određenih zakonom propisanih pretpostavki (članak 32. stavak 1. i 2. OZ/12), a što je i stajalište Županijskog suda u Slavonskom Brodu u Rješenju poslovni broj: GŽ OVR - 33/2023 od 10. veljače 2023. kada je uvažena žalba ovršenika nakon proteka roka ovršeniku u predmetu koji je završio prvostupanjskim Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 07. prosinca 2022. poslovni broj: 66 Ovr-3163/2022-3, te je obustavljen postupak prisilnog namirenja tražbine ovrhovoditelja pokrenut pred Poslodavcem ovršenika, a što je kao i u ovom predmetu identičan slučaj. Činjenica je da je u trenutku kada je ovršenik potpisivao ovršnu ispravu (Izjavu o suglasnosti o zapljeni plaće 10. rujna 2007.), a na temelju koje je pokrenut postupak prisilne naplate kod Poslodavca, ovršenik je ovršnu ispravu, odnosno tu Suglasnost za prisilnu zapljenu svog računa dao vjerovniku Jadranskoj Banci d.d. Šibenik i opravdano je smatrao oslanjajući se na zakonodavstvo koje je bilo važeće u trenutku potpisivanja suglasnosti, kako će postupak prisilne naplate moći pokrenuti samo Jadranska Banka d.d. Šibenik i eventualno njezin pravni sljednik Hrvatska poštanska banka d.d. Zagreb. Kako je u međuvremenu prestala postojati Jadranska banka d.d. Šibenik, na način da je pripojena Hrvatskoj poštanskoj banci d.d. Zagreb, radi čega je kao Hrvatska poštanska banka d.d. postala pravni sljednik Jadranske banke d.d. Međutim, ovršnu ispravu - Izjavu o suglasnosti od 10. rujna 2007. ovršenikovom Poslodavcu je dostavio novi vjerovnik ovdje ovrhovoditelj, koji je tražbinu stekao naknadno (Ugovorom od 08. ožujka 2022.), ali pritom ovrhovoditelj kao novi vjerovnik nije bio ovlašten pokrenuti ovršni postupak prisilne naplate, jer takva mogućnost nije bila propisana u vrijeme kada je ovršna isprava nastala u osnovnom pravnom poslu dana 10. rujna 2007.g., i to temeljem tadašnjeg Ovršnog zakona (OZ/96), pa se ima smatrati da ne postoji valjana i zakonita ovršna isprava koja daje prava na zapljenu dijela plaće isplatom na račun ovrhovoditelju. Napominje se da je ovaj postupak po Žalbi pokrenut za vrijeme važenja Ovršnog zakona OZ/12, ali se ipak o žalbi treba odlučiti s obzirom na ovršnu ispravu koja je izdana od strane ovršenika 10. rujna 2007. (Suglasnost o zapljeni plaće) po tadašnje važećem Ovršnom zakonu OZ/96,i to upravo tako kako to tumači u svojoj Presudi Županijski sud u Slavonskom Brodu, poslovni broj: GŽ OVR - 33/2023 - 2 od 10. veljače 2023.

2. Podneskom od 27. studenog 2024. ovrhovoditelj se očitovao o prijedlogu ovršenice, navodeći da je isti u cijelosti neosnovan.

3. Prijedlog ovršenice za proglašenjem ovrhe nedopuštenom nije osnovan.

4. Naime, intencija zakonodavca iz članka 210. OZ-a prilikom dodjeljivanja sudu takvih ovlasti nije i ne može biti preispitivanje valjanosti odluka donesenih u parničnom postupku, već je intencija zakonodavca da sud onemogući i proglasi pljenidbu i prijenos novčanih sredstava putem izravne naplate tražbine po Financijskoj agenciji nedopuštenim ukoliko bi takva tražbina primjerice bila već naplaćena, ili bi došlo do ukidanja ovršne isprave i sl., što u ovoj postupku nije slučaj.

5. Prema odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.). Budući da ju u konkretnom slučaju ovrhovoditelj osporio navode ovršenice, a ovršenica nije javnom ili javnoovjerovljenom ispravom dokazala osnovanost svojih navoda niti su činjenice na kojima se njegov prijedlog temelji općepoznate niti se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, valjalo je, primjenom odredbi čl. 52., odlučiti kao u izreci i uputiti ovršenicu u parnicu.

6. Nadalje, odredbom čl. 210. OZ-a je propisano da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1.OZ-a, prema odredbi čl. 209. st. 5. OZ-a, ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

5. Sukladno odredbi čl. 210. st. 2. OZ-a, na predmetni se prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

6. Odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika regulirana je odredbama čl. 65. OZ-a, pa se sukladno čl. 65. st. 1. OZ-a ovrha može u potpunosti ili djelomice odgoditi na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, ako je podnesen prijedlog za povratu u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka, ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbe iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona, ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe.

7. Za istači je da ovršenik u svom prijedlogu za odgodu kao razlog u smislu odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. do toč. 10. OZ-a navodi da je pokrenuo tužbu radi utvrđenja ništetnim Ugovora o namjenskom kreditu za stambene potrebe br. 7110019983 od 30. kolovoza 2007. zaključenog sa Jadranskom bankom d.d. Šibenik. Međutim, pretpostavke za odgodu ovrhe koje su propisane odredbama čl. 65. OZ-a moraju biti kumulativno ispunjene da bi se ovrha odgodila. Shodno navedenom, ovaj sud je mišljenja da pokretanje postupka tužbe radi ništetnosti Ugovora o namjenskom kreditu, nisu dovoljne za odgodu ove ovrhe, zbog čega nisu ni kumulativno ispunjene pretpostavke iz odredbe čl. 65. OZ-a. (tako i Županijski sud u Splitu, poslovni broj Gž Ovr-627/2022).

8. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra kako je predmetni prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava usmjeren isključivo na odugovlačenje postupka, to je isti valjalo odbiti, odnosno odlučiti kao u izreci ovoga rješenja .

Zadar, 19. kolovoza 2025.

Viša sudska savjetnica

Sutkinja

Milena Lokin

Iva Brakus Marin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek (čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona - "Narodne novine" broj 112/12 i 25/13).

DNA:

1. DEGUSTO društvo s ograničenom odgovornošću za poslovne usluge i ugostiteljstvo, Ulica Galešnica 16, [adresa] Grebaštica po punomoćniku Ivanu Matić 2. PD, [adresa] po punomoćniku Boris

Vrdoljak