REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2497/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Ivana Vučemila člana vijeća i suca izvjestitelja, te Darka Milkovića, Željka Pajalića i mr. sc. Neri Radas, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja LC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Korušić, Hrg i Vukalović j.t.d. iz Varaždina, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, Zagreb, Martićeva 73, OIB 38922958547, zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mađarić & Lui, iz Zagreba i umješača na strani tuženika HC iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnicima, odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Horvat & Zebec & Bajsić Bogović j.t.d., iz Varaždina, radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu umješača na strani tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž-432/2024-3 od 18. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu, poslovni broj Pn-66/2015-98 od 17. svibnja 2024., u sjednici održanoj 10. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlog umješača na strani tuženika za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž-432/2024-3 od 18. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu, poslovni broj Pn-66/2015-98 od 17. svibnja 2024., u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja se odbacuje, te se odbacuje i u dijelu u koje se odnosi na povredu temeljnih ljudskih prava.
Obrazloženje
1. Umješač na strani tuženika je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude i rješenja Županijskog suda u Vukovaru, poslovni broj Gž 432/2024-3 od 18. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda i rješenje Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu, poslovni broj Pn-66/2015-98 od 17. svibnja 2024., uz tvrdnju da je pobijana odluka nezakonita.
2. 1. U prijedlogu je naznačio slijedeća pravna pitanja:
"1. Mora li sud kod prigovora podijeljene odgovornosti sudionika prometne nezgode cijeniti i obrazložiti činjenicu da sudionika nije raspolagao vozačkom dozvolom za upravljanje motornim vozilom koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi i obrazložiti koliki je njegov doprinos nastanku iste?
2. Mora li sud kod prigovora podijeljene odgovornosti sudionika prometne nezgode cijeniti i obrazložiti činjenicu da je jedan od sudionika prekoračio dozvoljenu brzinu kretanja u naseljenom mjestu i koliki je njegov doprinos nastanku prometne nezgode?
3. Mora li sud prevesti na službeni jezik Republike Hrvatske dokumentaciju primljenu na njemačkom jeziku i obrazložiti što, koliko, kome, te po kojoj osnovi i kriteriju je strano osiguravajuće društvo isplatilo naknade štete iz predmetnog štetnog događaja i potom predmetni iznos uračunati u eventualnu daljnju obvezu odgovornih za štetu iz istog štetnog događaja?"
2.2. Smatra da su navedena pitanja važna za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pri čemu niti ne tvrdi da je riječ o pravnim pitanjima u kojima odluka drugostupanjskog suda odstupa od prakse Vrhovnog suda RH, odnosno jer je riječ o pravnom pitanju o kojem nema prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a da praksa viših sudova nije jedinstvena, niti iznosi bilo kakve razlog važnosti tim pitanjima.
3. Uz navedena pitanja, sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP-a, predlaže da mu se dopusti podnijeti reviziju jer mu je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba Zakona o parničnom postupku povrijeđeno temeljeno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to pravo na pravično suđenje propisano člankom 29. Ustava RH, (''Narodne novine'' broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14), te zajamčeno i člankom 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama (MU 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10, 13/17).
4. Odgovor na prijedlog nije podnesen.
5. Prijedlog je nedopušten.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete iz predmetne prometne nesreće.
7. Odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP-a propisano je da će Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti reviziju ako se u povodu nje može očekivati odluka o pravnom pitanju koje su nižestupanjski sudovi u tom sporu razmatrali, a koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
8.1. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., čl. 385.a i čl. 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 79/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud je utvrdio da iako su u prijedlogu za dopuštenje revizije određeno postavljena tri pravna pitanja za ta pitanja nisu uopće izneseni razlozi njegove važnosti zbog kojih bi postavljena pitanja bila važna u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP-a, a uz to umješač u prijedlogu i ne tvrde da o postavljenim pravnim pitanjima postoji različita praksa drugostupanjskih sudova, ili da pobijanja odluka odstupa od prakse revizijskog suda, Ustavnog suda RH ili ESLJP-a, zbog čega se ne radi o važnim pitanjima, niti o dostatnim razlozima za intervenciju ovoga suda, čime umješač zapravo samo osporava po niže stupanjskim sudovima utvrđeno činjenično stanje i pravilnost primjene materijalnog prava iznoseći svoje shvaćanje o tome kako je u konkretnom slučaju trebalo suditi.
8.2. Osim toga predlagatelj, naznačujući postavljena pitanja polazi i od pogrešne pretpostavke da nižestupanjski sudovi nisu obrazložili prigovor doprinosa tužitelja nastanku predmetne štete (točka 10.4-10. 6. obrazloženja).
9. Slijedom navedenog, u odnosu na postavljena pitanja prijedlog nije dopušten jer nisu ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 385.a st. 1. ZPP-a, zbog čega je o prijedlogu u tom dijelu odlučeno kao u izreci, na temelju čl. 389.a. st. 1. ZPP-a.
10. Prijedlog je, kako je naprijed navedeno, podnesen i iz razloga navedenih u čl. 385.a st. 2. ZPP-a, pozivajući se na povredu temeljnog ljudskog prava, konkretno prava na pravično suđenje, te povredu prava na jednakost oružja u ovoj pravnoj stvari.
11.1. Revizijski sud ocjenjuje da predlagatelj, navodima iznesenim u prijedlogu za dopuštenje revizije, nije učinio vjerojatnim da su mu tijekom prvostupanjskog i drugostupanjskog postupka povrijeđena temeljna ljudska prava u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a. Naime, razlozi koje predlagatelj veže uz povredu temeljnih ljudskih prava tiču se povrede prava na pravično suđenje zajamčenog čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske, kao i ustavnog prava na jednakost svih pred zakonom i pred sudovima zajamčenog odredbom čl. 14. Ustava RH.
11.2. Prema načelnom shvaćanju ovoga suda u primjeni st. 2. čl. 385.a ZPP-a, nije svaka nezakonitost ili nepravilnost u radu suda ujedno i povreda temeljnoga ljudskog prava, niti je ova zakonska odredba osnova za pretjerano širenje privatne funkciju revizije po dopuštenju jer i ta revizija ima javnu funkciju (kao što je imala i izvanredna) koja je funkcija primarno vezana uz donošenje presuda s precedentnim učinkom, a ne uz kontrolu zakonitosti (što je bila funkcija redovne revizije).
11.3. Osim toga, odredba čl. 6. st 1. EKLJP i čl. 29. st 1. Ustava RH sadrže određena procesna jamstva, a revizijski sud ocjenjuje da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima umješaču bilo omogućeno izjasniti se o navodima tužitelja, iznositi činjenice i predlagati dokaze te na taj način ravnopravno sudjelovati u postupku. Iz sadržaja pobijanih presuda proizlazi da su sudovi u svojim presudama odgovorili na sve odlučne navode umješača, pa tako i one koji se tiču razloga glede odlučnih činjenica iz odredbe doprinosa tužitelja nastanku predmetne štete, što su učinili ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza sukladno čl. 8. ZPP-a, dajući za svoju ocjenu detaljno navedene razloge koji imaju činjeničnu i pravnu podlogu. U tom su smislu presude sudova detaljno obrazložene i ne mogu se smatrati arbitrarnima niti očito nerazumnim, pa stoga sadržaj prijedloga ni njegovi prilozi na upućuju na zaključak da umješač nije imao pravično suđenje.
12. Slijedom iznesenog umješaču nije povrijeđeno pravo na pravično suđenje niti pravo na jednakost svih pred zakonom, slijedom čega je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a valjalo odbaciti i taj dio prijedloga.
Zagreb, 10. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Marina Paulić
