REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-9157/2024

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe Faresina - Lana d.o.o. za turizam, trgovinu i usluge i dr. zbog prekršaja iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20., 114/22. i 151/22.), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 16. srpnja 2024., broj Pp-942/2023-25, u sjednici vijeća održanoj 10. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

U povodu žalbe okr. pravne osobe Faresina - Lana d.o.o. za turizam, trgovinu i usluge, a po službenoj dužnosti te prihvaćanjem žalbe, ukida se pobijana prvostupanjska presuda u dijelu koji se odnosi na navedenu okr. pravnu osobu te se predmet, u tom dijelu, dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Malom Lošinju od 16. srpnja 2024., broj Pp-942/2023-25, okr. pravna osoba Faresina - Lana d.o.o. za turizam, trgovinu i usluge je proglašena krivom da je, na način činjenično opisan u osuđujućem dijelu izreke pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. Zakona o strancima, za koji joj je, uz primjenu odredbe o ublažavanju kazne, izrečena novčana kazna 1.500,00 eura, koju je dužna platiti u roku 15 dana po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, a obvezana je i na naknadu troškova prekršajnog postupka 70,00 eura.

1.1. Istom presudom odbijena je optužba protiv okr. odgovorne osobe ĆC, da bi, na način činjenično opisan u odbijajućem dijelu izreke presude, počinila prekršaj iz čl. 247. st. 2. t. 1. i st. 5. istog Zakona.

2. Protiv te presude, okr. pravna osoba, putem branitelja, pravodobno je podnijela žalbu zbog bitnih povreda odredaba prekršajnog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se ista prihvati. Iako je u uvodu žalbe naznačeno da se žali i okr. odgovorna osoba, iz sadržaja žalbe je razvidno da je žalba podnesena samo u odnosu na okr. pravnu osobu.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti.

5. Tako je ispitivanjem po službenoj dužnosti ovaj sud je utvrdio da je počinjena apsolutno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona, jer se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

5.1. Naime, iz obrazloženja pobijane presude (t. 7. obrazloženja) proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio, između ostalog, i na Zapisniku o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 23. veljače 2023., u kojem je navedeno što je okr. odgovorna osoba ĆC iskazala prilikom ispitivanja, a koji Zapisnik, po ocjeni ovog suda, nije mogao biti korišten u dokaznom postupku. Naime, okr. odgovorna osoba ĆC je u tom zapisniku, sukladno Zakonu o općem upravnom postupku, ispitana u svojstvu svjedokinje, kao i u svojstvu osumnjičenika, pa su joj i dana različita, međusobno i kontradiktorna upozorenja.

5.2. Prema odredbi čl. 90. st. 2. Prekršajnog zakona, nezakoniti dokazi su oni dokazi koji su, između ostalog, pribavljeni povredom odredaba prekršajnog postupka te koji su kao takvi izričito predviđeni u zakonu.

5.3. Čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona propisano je da, prikupljajući obavijesti, ovlaštena osoba tijela državne uprave, kada postupka u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora, može osobu ispitati u svojstvu osumnjičenika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku (kad se prvi put ispituje okrivljenik će se upozoriti da nije dužan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, što će se unijeti u zapisnik). Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji može biti nazočan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odluči iskazivati bez branitelja, tijela državne uprave će zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjičenik mogao uzeti si branitelja kojeg sam izabere ili s liste dežurnih odvjetnika. Nadalje, čl. 8. Prekršajnog zakona propisano je da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika i svjedoka iz stavka 6. i 7. tog članka mogu se koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku.

5.4. Slijedom navedenih zakonskih odredaba, proizlazi da se zapisnici o ispitivanju osumnjičenika od strane ovlaštene osobe tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti mogu koristiti kao dokazi u prekršajnom postupku, samo i isključivo, ako su te osobe ispitane sukladno odredbama o ispitivanju okrivljenika u prekršajnom postupku.

5.5. U konkretnom slučaju, kako to proizlazi iz Zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, okr. odgovorna osoba ĆC je, prije ispitivanja, upozorena kao svjedokinja, po čl. 63. i 64. Zakona o općem upravnom postupku (da je dužna govoriti istinu i da ne smije ništa prešutjeti, da ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja), kao i po čl. 52. Zakona o općem upravnom postupku te po čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona. Međutim, uzimajući u obzir njezin status okrivljenice i da se radi o kontradiktornim upozorenjima, jer je ona u tom zapisniku ispitana i u svojstvu svjedokinje, a ne samo u svojstvu osumnjičenice, navedeni Zapisnik nije se mogao koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku.

5.6. S obzirom da se, dakle, u konkretnom slučaju ne radi o postupanju u skladu s čl. 158. st. 6. Prekršajnog zakona, predmetni Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru nije mogao biti korišten kao dokaz, nego ima značenje neformalne obavijesti i nije mogao biti unesen u dokazni materijal.

5.7. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku, a to je ovdje slučaj.

5.8. Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. t. 10. Prekršajnog zakona.

6. Žaleći se zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, okr. pravna osoba osnovano ističe da u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama odnosno razlozi o tome zašto njezina obrana nije prihvaćena te nije niti uzeta u obzir, budući da nije sporno da je okr. odgovorna osoba u pravnoj osobi vršila čišćenje i održavanje objekta, ali da je sporno klasificiranje tih radova (u obrani navode da se radilo o redovnom čišćenju apartmana na koje je čišćenje i održavanje obvezna kao vlasnica), pa da nije dostatno obrazloženje suda.

6.1. Obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud je prvo reproducirao obranu okr. pravne i odgovorne osobe, potom nabrojio materijalne dokaze, a zatim, u odnosu na utvrđenje krivnje, naveo: „Obrana okrivljenika nije prihvaćena i sud je smatra danom u cilju izbjegavanja od odgovornosti za počinjeni prekršaj...U navedenom zapisniku ispitana u svojstvu osumnjičenice, navela je da se bavi iznajmljivanjem kuće za odmor koju je kupila te da se iznajmljivanjem započela baviti 2020. u ljetnoj sezoni od lipnja do kolovoza te u rujnu ovisno o vremenu, a to je nastavila obavljati i 2021. i 2022. godine obavljajući sama poslove prijema gostiju, čišćenja apartmana, izdavanja računa i slično preko trgovačkog društva Faresina - Lana d.o.o., a da za rad u Republici Hrvatskoj nema dozvolu za boravak i rad. Stoga ovaj sud temeljem obrane okrivljenika kojom ne spore da je drugookrivljenica ĆC obavljala navedene poslove te činjenica utvrđenih u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru, nedvojbeno proizlazi utvrđenje prekršaja koji se prvookrivljeniku stavlja na teret.".

6.2. Odredbom čl. 185. st. 7. Prekršajnog zakona propisano je:

„(7) U obrazloženju presude sud će iznijeti kratko razloge za svaku točku presude tako što će: izložiti nesporne činjenice, koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturječnih dokaza, zašto nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zašto nije neposredno ispitan svjedok ili vještak, kojim se razlozima vodio pri rješavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrđivanju postoji li prekršaj ili krivnja okrivljenika, o primjeni određenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekršaju na okrivljenika i njegovo djelo.“.

6.3. Uzimajući u obzir obranu okr. pravne osobe, u kojoj ona spori da bi se radilo o poslovima za koje bi postojala prekršajna odgovornost, obrazloženje presude ne može sadržavati samo zaključak da je u postupku, temeljem obrane te predmetnog zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru, utvrđeno da je okrivljena pravna osoba počinila prekršaj za koji se tereti, kako je to učinio prvostupanjski sud u pobijanoj presudi. Sud je dužan reproducirati izvedene dokaze, izložiti sporne i nesporne činjenice, analizirati i ocijeniti izvedene dokaze te određeno i potpuno navesti razloge iz kojih sporne činjenice smatra dokazanim odnosno nedokazanim te je dužan navesti razloge o krivnji počinitelja. Obrazloženje pobijane presude je paušalno i lišeno ikakvih razloga, a obrazloženja sudskih odluka koja ne sadrže ozbiljne, relevantne i dostatne razloge za svoje zaključke upućuju na zaključak o arbitrarnosti.

6.4. Time je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. Prekršajnog zakona, jer u pobijanoj presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

7. Slijedom svega navedenog, prvostupanjsku presudu je, u dijelu koji se odnosi na okr. pravnu osobu, trebalo ukinut i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovnom postupku, prvostupanjski sud će na odgovarajući način voditi računa da ne počini bitne povrede odredaba prekršajnog postupka te će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku, koju će u svemu valjano obrazložiti.

8. Nadalje, valja naglasiti da iz stanja spisa proizlazi da okr. pravna osoba ne upotrebljava hrvatski jezik u dovoljnoj mjeri, pa stoga svi bitni dokumenti, a to su svakako optužni prijedlog, pozivi i presuda, moraju biti na jeziku koju okr. pravna osoba upotrebljava.

9. Stoga je, na temelju čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

Zagreb, 10. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Goranka Ratković, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci u 4 ovjerena prijepisa za spis, okr. pravnu osobu, branitelja i tužitelja.