Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2414/2023-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, suca Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja, te suca Vedrana Medakovića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja VZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Tomislav Kuren, odvjetnik iz Zagreba, Ilica 253, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Zlataru od 21. travnja 2023., poslovni broj Pn-288/2022-16, u sjednici vijeća 10. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru od 21. travnja 2023., poslovni broj Pn-288/2022-16 u toč. I. izreke i u toč. III. izreke u dijelu kojim se nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici trošak postupka od 854,74 eur.

II. Preinačava se pobijana presuda pod toč. III. izreke u dijelu kojim je tuženiku naloženo naknaditi tužiteljici trošak postupka od 284,92 eur, te se zahtjev tužiteljice za naknadu troška u tom dijelu odbija.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom je naloženo tuženiku isplatiti tužitelju 9.821,48 eur/74.000,00 kn[1] sa zakonskom zateznom kamatom (toč. I. izreke) te naknaditi trošak postupka od 1.139,66 eur/8.586,76 kn sa zakonskom zateznom kamatom (toč. III. izreke). Pod toč. II. izreke je odbijen tužbeni zahtjev za 3.185,38 eur/24.000,00 kn kao neosnovan.

2. Protiv navedene presude tuženik je podnio žalbu protiv toč. I. izreke i toč. III. izreke zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) uz prijedlog da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.

3. Žalba tuženika je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu naknade na temelju police osiguranja kasko osiguranja motornih vozila za vozilo koje je ukradeno s noći 8.-9. svibnja 2022.

5. U žalbenoj fazi postupka je sporna primjena materijalnog prava, je li pogrešno utvrđena činjenica da je tužiteljica predala/predočila ključeve tuženiku te odluka o troškovima postupka. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva.

6. Prvostupanjski sud je postupku u bitnome utvrdio:

- da je tužiteljica bila vlasnica osobnog vozila marke VW Golf VII, 1,6 TDI, bijele boje, broj šasije [broj šasije], godina proizvodnje 2015., reg. oznake [registarska oznaka],

- da joj je to vozilo ukradeno noću sa 8. na 9. svibnja 2022. na parkiralištu ispred zgrade na adresi [adresa], u [adresa], što je prijavljeno policiji,

- da su stranke ugovorile policu kasko osiguranja cestovnih vozila te da je model osiguranja bilo puno kasko osiguranje (B/5.1), te su navedeni B/9 osigurani rizici, između ostalog „2. krađa ili neovlaštena uporaba vozila“, pri čemu su sastavni dio ove ponude (ugovora o osiguranju) Uvjeti za kasko osiguranje cestovnih vozila broj: 2021/01-03.01-1.,

- da je tužiteljica tuženiku podnijela odštetni zahtjev temeljem ugovorene police, koji je tuženik otklonio odlukom od 21. lipnja 2022.,

- da je tuženik otklonio zahtjev jer se temelji na događaju koji je prouzročen rizikom koji isključuje osigurateljno pokriće (G2): „2.6 štete nastale ostvarenjem rizika krađe vozila ako osiguranik nije u mogućnosti predočiti osiguratelju originalne ključeve i prometno dozvolu ukradenog vozila“;

- da je tuženik u dopisu 7. srpnja 2022., otklonio prigovor tužiteljice navodeći da tužiteljica nije predočila "pored ostalog i prometnu dozvolu ukradenog vozila",

- da je tužiteljica prometnu dozvolu izgubila u razdoblju od 13. do 31. svibnja 2023., te da je to prijavila policiji,

- da je tužiteljica tuženiku predočila originalne ključeva vozila, a da prometnu dozvolu nije mogla predočiti jer ju je izgubila.

7. Na temelju navedenih utvrđenja prvostupanjski sud je polazeći od odredbe članka 942. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022; kraće ZOO), utvrdio da tužiteljica nije izgubila prava iz osiguranja po predmetnoj polici, jer da bi primjena i tumačenje Uvjeta za kasko osiguranje cestovnih vozila – "G.1. Isključeni rizici /nema osigurateljne zaštite, točka 2.5. štete nastale ostvarenjem rizika krađe vozila ako osiguranik nije u mogućnosti predočiti osiguratelju originalne ključeve i prometnu dozvolu ukradenog vozila ukradenog vozila", bila nepravična i pretjerano stroga, te je prihvatio tužbeni zahtjev u cijelosti.

8. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjska presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi samoj sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o odlučnim činjenicama za presuđenje, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika, pa se nije ostvarila bitna povreda parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP koju tuženik sadržajno ističe u žalbi, a nisu se ostvarile niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Odredbom čl. 942. ZOO-a je propisano da su ništetne odredbe ugovora koje predviđaju gubitak prava na osigurninu, ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza.

9.1. Odredbom čl. 296. st. 1. i st. 2. ZPP je propisano da su ništetne odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela, a prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta ugovora uzimaju se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta ugovora povezana.

9.2. Nadalje, odredbe čl. 49. st. 1. i 2. Zakona o potrošačima („Narodne novine“, broj41/2014, 110/2015, 14/2019 – dalj: ZZP) glase: (1) Ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača. (2) Smatra se da se o pojedinoj ugovornoj odredbi nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac, zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o odredbi unaprijed formuliranog standardnog ugovora trgovca.

10. Polazeći od definicije općih uvjeta ugovora iz čl. 295. st. 1. ZOO, Uvjeti za kasko osiguranje motornih vozila kao sastavni dio ugovora o kasko osiguranju, čine popis ugovornih klauzula koje je unaprijed u pisanom obliku formulirao i odredio tuženik, a tužiteljica je potpisivanjem ugovora o kasko osiguranju pristala na takve uvjete pri čemu se o sadržaju uvjeta nije unaprijed pregovaralo.

11. Ugovorom o osiguranju, a kako je definiran u čl. 921. ZOO, osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj se osiguranja obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja.

12. Dakle, polazeći od te definicije te imajući u vidu da kasko osiguranje predstavlja dobrovoljno osiguranje, osnovna svrha sklapanja takvog ugovora sadržana je u osnovnoj činidbi osiguratelja da osiguraniku naknadi štetu do određene visine koja nastane uslijed ostvarenja osiguranog slučaja.

13. U konkretnom slučaju nastao je osigurani slučaj – krađa osiguranog vozila, a tuženik je odbio dobrovoljno ispuniti zahtjev tužiteljice za naknadu osigurnine jer tužiteljica nije dostavila prometnu dozvolu i/ili ključeve koja je ostala u ukradenom vozilu.

14. Polazeći od činjenice da je tuženik jednostrano sastavio Uvjete o kasko osiguranju motornih vozila, pa tako i u ovom predmetu mjerodavnu odredbu G.1. toč. 2.5. Uvjeta, te imajući u vidu citirane zakonske odredbe čl. 296. st. 1. i 2. ZOO i čl. 49. st. 1. i 2. ZZP, po ocjeni ovog suda, sklapanjem predmetnog ugovora o kasko osiguranju i prihvaćanjem Uvjeta za kasko osiguranje motornih vozila značajno je ugroženo načelo ravnopravnosti i jednakosti stranaka, odnosno ograničeno je načelo slobode ugovaranja.

15. Naime, takav ugovor nije nastao individualnim pregovaranjem o svakoj odredbi ugovora nego pristankom na unaprijed sastavljeni tekst ugovora, čiji sadržaj čine i Uvjeti za kasno osiguranje motornih vozila, pri čemu tužiteljica nije imala nikakav utjecaj na sadržaj ugovornih odredbi, a čime je dovedena u položaj u kojem je narušena ugovorna ravnoteža, a što podrazumijeva stvarnu nejednakost u pravima i obvezama na njezinu štetu.

16. Tužiteljica je imala valjani razlog zašto nije predočila prometnu dozvolu tuženiku, a to je da je ista izgubljena tijekom potrage za ukradenim autom, a što je sve prijavljeno nadležnim tijelima. Takvo postupanje se ne može okarakterizirati kao neprihvatljivo i nerazumno i ne može se smatrati neodgovornim ponašanjem tužiteljice, kako to tvrdi tuženik.

17. Kada bi se isplata osiguranine uvjetovala predočenjem prometne dozvole, prema mišljenju ovog suda, time bi se bitno ograničilo postizanje svrhe sklopljenog ugovora o kasko osiguranju, a to je pojačana imovinska zaštita osiguranika od posljedica štete koju bi mogao pretrpjeti nastupanjem osiguranog slučaja.

18. Valja naglasiti da je u predmetu slične činjenične i pravne osnove, VSRH donio odluku Revt-23/2013 od 25. veljače 2015. u kojoj je zauzet stav koji je jednak stavu ovog suda.

19. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je tužiteljica predala ključeve od ukradenog automobila tuženiku. Naime, navedeno je razvidno iz dopisa od 7. srpnja 2022. u kojem tuženik otklanja isplatu osiguranine jer tužiteljica nije predala prometnu dozvolu, pri čemu ne navodi i ključeve, a ujedno je i tužiteljica, na ročištu 16. ožujka 2023. iskazala da je predala 2 originalna ključa od auta tuženiku u zgradi u [adresa], te da joj ključevi od auta nisu vraćeni, a kojem iskazu tuženik nije prigovorio niti je dokazao suprotno. Osim toga, ukoliko ključevi nisu predani/predočeni, nejasno na koji način bi bilo provedeno predloženo strojarsko vještačenje ključeva. Iz navedenog razloga je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja koji tuženik ističe u žalbi.

20. Međutim, osnovana je žalba tuženika u pogledu odluke o troškovima postupka. Naime, sukladno odredbi čl. 154. st. 2. ZPP, tužiteljica je u pravnoj osnovi uspjela 100%, a u odnosu na visinu u omjeru od 75%, što znači da je tužiteljičin uspjeh u sporu 87,5% (100%+75%=175:2=87,5%), a tuženikov 12,5%. Kada se tužiteljičin uspjeh u sporu umanji za tuženikov uspjeh u sporu, proizlazi da je tužiteljica konačno uspjela u sporu u omjeru od 75% te joj pripada parnični trošak od 854,74 eur.

21. Slijedom svega navedenog, valjalo je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. t. 3. ZPP odlučiti je kao u izreci.

22. Odluka o zahtjevu tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 3. i čl. 166. st. 2. ZPP-a s obzirom da je sa žalbom uspjela samo u pogledu sporednih potraživanja, pa stoga nema pravo na naknadu navedenih troškova.

U Zagrebu 10. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Sabina Dugonjić