Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž Ovr-79/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zadru, po sutkinji Katiji Hrabrov, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja ABC, [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenika ABC, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], radi odgode ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-670/2020-6 od 30. prosinca 2024., 9. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika ZH kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, poslovni broj Ovr-670/2020-6 od 30. prosinca 2024.
Obrazloženje
1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi je odlučeno:
„Odbija se prijedlog ovršenika od 5. prosinca 2024. za odgodom ovrhe kao neosnovan.“
2. Protiv rješenja o ovrsi žalbu je izjavio ovršenik zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da sud prvog stupnja pogrešno utvrđuje da ne postoje zakonski razlozi za odgodu ovrhe kao i da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ovršnik je osoba koja prima nisku mirovinu i koja mu nije dovoljna niti za osnovne životne potrebe te ima tjelesno oštećenje u visini od 80%. Nadalje navodi da ovrhovoditelj pokušava neosnovano naplatiti nepostojeću tražbinu obzirom da sa prethodnim ovrhovoditeljem (...) nikada bio u ugovornom odnosu po otvorenom tekućem računu i nikada nije kod prethodnog ovrhovoditelja imao otvoren tekući račun. Obzirom na navedeno predlaže da drugostupanjski sud žalbu uvaži i preinači pobijano rješenje, podredno ukine i vrati predmet na ponovan postupak.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Dakle, predmet spora u ovoj fazi postupka je da li su ostvareni zakonski uvjeti za odgodu predmetne ovrhe.
6. Prema čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - odluka US RH; i 73/17 - u daljnjem tekstu: OZ) nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. tog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. tog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.
7. Odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ propisano je da na prijedlog ovršenika sud može odgoditi ovrhu, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1.-10. navedenog članka zakona. Navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, odnosno da je ovršenik dokazao nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u slučaju provedbe ovrhe.
8. Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke navodi kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno nije učinio vjerojatnim da je odgoda ovrhe potrebna kako bi se spriječilo nasilje, a ovrhovoditelj se usprotivio prijedlogu ovršenika za odgodom ovrhe, pa nisu ispunjene zakonom određene pretpostavke za odgodom ovrhe iz čl. 65. i 69. OZ.
9. Po nalaženju ovog suda drugog stupnja, prvostupanjski sud je pravilno zaključio da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da nisu ispunjeni zakonski uvjeti propisani odredbom čl. 65. OZ.
10. Dakle, ovršnik u žalbi ističe da je osoba koja prima mirovinu koja mu nije dovoljna za osnovne životne potrebe, da ima tjelesno oštećenje u visini od 80%, da sa prethodnim ovrhovoditeljem (...) nikada nije bio u ugovornom odnosu, pa da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, slijedom čega predlaže odgodu iste.
11. Kao što je navedeno u toč. 7 ove odluke, odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ propisano je kada sud može odgoditi ovrhu kao i da za odgoditi ovrhe moraju biti kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe.
11.1. Nadalje valja ukazati, da se za odgodu ovrhe traži postojanje isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik neovisno o visini štete koja bi mogla nastati ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Zbog navedenog, ovršenik je primarno dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što isti, po ocjeni ovog suda drugog stupnja nije učinio u svom prijedlogu za odgodu ovrhe. Konkretno, u podnesenom prijedlogu za odgodu ovršenik nabraja razloge koji nisu odlučne za odgodu predmetne ovrhe.
12. Nadalje, ispitujući pobijano rješenje ovaj drugostupanjski sud ne nalazi niti da su počinjene bitne povrede procesnog zakona iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11,148/11, 25/13, 89/14 i 70/19- u daljnjem tekstu: ZPP) niti da je pogrešno primijenjeno materijalno pravo, na što ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti po čl. 365. st. 2. u svezi čl. 381. ZPP.
13. Slijedom navedenog, valjalo je žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.
Zadar, 9. lipnja 2025.
Sutkinja
Katija Hrabrov
