Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-272/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Drage Grubeše, predsjednika vijeća, Snježane Androš, suca izvjestitelja i Sanje Sušilović, člana vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja EĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dragutin Rendeli, odvjetnik u Sesvetama, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnica Tamara Stanić Sertić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Sesvetama od 13. studenoga 2024. poslovni broj Pn-25/2022-46, u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba tuženika odbija se kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Sesvetama od 13. studenoga 2024. poslovni broj Pn-25/2022-46 u pobijanom dijelu pod toč. I. i III. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Tuženik Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, dužno je tužitelju EĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], s naslova naknade štete isplatiti iznos od 7.890,00 EUR, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. studenoga 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana. II Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenih 7.890,00 EUR do zatraženih 10.883,27 EUR, odnosno za iznos od 2993,27 EUR, te sa zahtjevom za zakonskim zateznim kamatama na iznos od 7.890,00 EUR od 17. ožujka 2022. do 12. studenoga 2024., kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnične troškove u iznosu od 2.469,70 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom od 13. studenoga 2024. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana."

Rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbija se zahtjev tuženika za izuzeće stalnog sudskog vještaka prometne struke dipl. ing. NĆ, kao neosnovan."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tuženik u usvajajućem dijelu pod toč. I. izreke i u odluci o trošku pod toč. III. izreke iako omaškom navodi da pobija toč. II. izreke zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se preinači i odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troška parničnog postupka i troška žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja i postupak koji joj je prethodio, kao i žalbene navode tuženika, ovaj sud je utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

6. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je u obrazloženju presude dao jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u suprotnosti s izrekom presude, a ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvaren žalbeni razlog iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a na koju povredu odredbi parničnog postupka upire tuženik u žalbi.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu, a koja je uzrokovana naletom divljači na vozilo u pokretu, a tuženik je kao osiguratelj odgovornog lovoovlaštenika pasivno legitimiran u ovoj parnici.

8. Tuženik je osporavao pasivnu legitimaciju jer da se prometna nezgoda nije dogodila na lovnoj površini niti za vrijeme provođenja lova kao i da do štete nije došlo naletom divljači na vozilo, a sporna je i visina štete.

9. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:

- da je tuženik osiguravatelj Lovačkog društva "Priroda" Sesvete temeljem police osiguranja od odgovornosti,

- da je Lovačko društvo "Priroda" Sesvete lovoovlaštenik i lovozakupnik te gospodari otvorenim lovištem "Sesvetski Kraljevec" kroz koje prolazi Dugoselska cesta gdje se dogodila prometna nezgoda 21. kolovoza 2021. kada je majka tužitelja upravljala osobnim vozilom marke VW Golf reg. oznake [registarska oznaka] i kretala se prometnom trakom Dugoselske ulice te 150 m istočnije od kbr. 125 prednjim dijelom vozila naletjela na divljač – divlju svinju koja je pretrčavala kolnik dolazeći vozačici sa njene desne strane,

- da je na vozilu nastala materijalna šteta, a o prometnoj nezgodi obaviješten tajnik društva i obavljen je očevid od strane djelatnika Policijske postaje Sesvete,

- da je dinamika nastanka prometne nezgode utvrđena na temelju suglasnih iskaza svjedoka ŽĆ koja je upravljala vozilom i OĆ koji je bio suvozač u vozilu kao i na temelju očevida na licu mjesta i provedenog prometnog vještačenja,

- da prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke NĆ proizlazi da je do štetnog događaja došlo na način da se ŽĆ kretala osobnim vozilom brzinom od 60 km/h u noćnim uvjetima oko 23,30 h iz smjera Dugog Sela prema Sesvetama kada joj je s desne strane iz kanala izletjela divlja svinja koju je udarila s prednjim dijelom vozila i da do nesreće ne bi došlo da se kretala brzinom manjom od 43 km/h, a da na mjestu nesreće vrijedi ograničenje brzine 80 km/h, te da ne postoji odgovornost vozača vozila tužitelja,

- da je osiguranik tuženika Lovačko društvo "Priroda" Sesvete od Gradskog ureda za promet i veze Grada Zagreba zatražio postavljanje prometne signalizacije sukladno čl. 50. st. 1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 04/23, 133/23., dalje: ZC),

- da je prometni znak "divljač na cesti" postavljen unutar naseljenog mjesta Dugo Selo što je oko 1330 m ispred mjesta nesreće,

- da je prometnim vještačenjem utvrđena visina šteta na vozilu 7.890,00 EURA,

- da je tužitelj nakon provedenog vještačenja snizio tužbeni zahtjev za iznos od 2.993,00 EURA kojem povlačenju se tuženik protivio i potraživao naknadu troška za povučeni dio tužbe.

10. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio da je tuženik odgovoran za predmetnu štetu, smatrajući da je odgovoran po načelu objektivne odgovornosti.

11. Odredbom čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18, dalje: ZOO) određeno je da se smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Odredbom čl. 1064. ZOO-a propisano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

12. Ovaj sud prihvaća pravno shvaćanje prvostupanjskog suda da se prometna nezgoda dogodila na javnoj cesti koja predstavlja nelovnu površinu koja se nalazi unutar granica otvorenog lovišta kojim gospodari osiguranik tuženika Lovačko društvo "Priroda" Sesvete i da se radi o objektivnoj odgovornosti tuženika.

13. Naime, šteta je nastala naletom divljači na vozilo, a u konkretnim okolnostima divljač predstavlja opasnu stvar (Rev-1057/14 od 05. prosinca 2017., Rev-2902/16 od 28. kolovoza 2019).

14. Primjenom pravila o teretu dokazivanja tuženik se nije uspio ekskulpirati od objektivne odgovornosti u smislu čl. 1067. ZOO jer nije dokazao da bi vozač osobnog vozila pridonio pa i djelomično nastanku štete.

15. Osnovni tuženikov žalbeni prigovor odnosi se na primjenu materijalnog prava jer tuženik smatra da na konkretni pravni odnos treba primijeniti odredbe Zakona o lovstvu ("Narodne novine" broj 99/18., 32/19., dalje ZL) koji je lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima jer šteta nije nastala zbog provođenja lova.

16. Odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ovaj Zakon ne propisuje drugačije.

17. Prema čl. 80. st. 6. ZL-a za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

- vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

- lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

18. Budući da odredbama ZL-a kao lex specialis nije regulirana situacija kada do štete dođe naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, sukladno odredbi čl. 76. st. 2. ZL-a valja primijeniti odredbe ZOO kojima se određuje odgovornost za štetu.

19. Stoga, na žalbene navode valja dogovoriti da za štetu koja je nastala uslijed naleta vozila na divljač koja se nalazila na cesti lovoovlaštenik (odnosno njegov osiguratelj u smislu čl. 964. st. 1. ZOO-a) i nadalje odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama čl. 1063. -1067. ZOO-a u vezi č. 76. st. 2. ZL-a pa i u situaciji ako se u vrijeme nezgode nije provodio lov te divljači (tako i Rev-166/24).

20. Na daljnje žalbene navode valja odgovoriti da je Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-I-4249/2018 od 18. lipnja 2019. odbijen prijedlog za ocjenu ustavnosti odredbe čl. 80. st. 6. ZL-a. Ustavni sud obrazlaže: "Predlagatelj smatra da nije uređen slučaj u kojem dođe do naleta vozila na divljač, ako se ne provodi lov i ako vozač postupa po propisima koji uređuju područje sigurnosti prometa na cestama.

21. Ustavni sud napominje da iako Zakon o lovstvu ne uređuje u cijelosti tu situaciju, ne može se zahtijevati od zakonodavca da zakonom uredi sve situacije do kojih može doći u svakodnevnom životu, već je na sudskoj praksi da iznađe takva rješenja u sudskim sporovima (do kojih može doći) koja će dati odgovor na tu dvojbu predlagatelja na način kojim neće prevaliti svu odgovornost na građane već će odštetnu odgovornost za štete od divljači tumačiti sukladno općim načelima odštetne odgovornosti, odnosno na način kojim će pridonijeti razvoju i očuvanju prirodnog bogatstva i raspodjeli tereta odgovornosti za štetu između države, lovoovlaštenika i vozača."

22. Uz to, i odredbom čl. 76. st. 2. ZL-a propisano je da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako ZL ne propisuje drugačije.

23. Iz navedenog jasno proizlazi kako odredba čl. 80. st. 6. ZL-a ne derogira odredbe ZOO-a o objektivnoj odgovornosti lovoovlaštenika (odnosno njegovog osiguratelja) kao vlasnika opasne stvari, pa se u konkretnom slučaju isti može osloboditi odgovornosti samo kako je to propisano odredbama čl. 1067. ZOO-a, a koje okolnosti nisu u postupku niti utvrđene.

24. Slijedom navedenog, a kako je materijalna šteta na vozilu tužitelja utvrđena u iznosu 7.890,00 EURA prema nalazu i mišljenju vještaka koji prvostupanjski sud prihvaća u cijelosti, a stranke na isto utvrđenje nisu imale primjedbi, to je pravilno naložio tuženiku da isplati tužitelju isti iznos temeljem odredbe čl. 1085. st. 3. ZOO, a u preostalom dijelu za iznos od 2.993,27 EURA odbio zahtjev jer se tuženik protivio djelomičnom povlačenju tužbe za isti iznos.

25. Odluka o zateznim kamatama pravilno je utemeljena na odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO.

26. Odluka o troškovima postupka pravilno je utemeljena na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a u svezi čl. 155. ZPP-a te je pravilno prvostupanjski sud cijenio omjer uspjeha stranaka u sporu po osnovu i visini, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23., u daljnjem tekstu: Tarifa).

27. Nije sporno da smanjenje tužbenog zahtjeva po svojoj prirodi ima značaj povlačenja tužbe u smislu odredbe čl. 193. ZPP-a, No, tuženiku valja ukazati na žalbene navode da se protivio smanjenju (povlačenju tužbe) tužbenog zahtjeva, a do povlačenja je došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari. Stoga je pravilno prvostupanjski sud donio odluku i u dijelu tuženikovog zahtjeva koji je tužitelj povukao, a pri odmjeravanju troškova je pravilno prvostupanjski sud odlučio temeljem odredbe čl. 154. st. 2. ZPP-a uzimajući u obzir i dio tužbenog zahtjeva s kojim tužitelj nije uspio u postupku.

28. Stoga je valjalo odbiti žalbu i potvrditi presudu suda prvog stupnja temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP-a.

29. U nepobijanom dijelu pod toč. II. izreke prvostupanjska presuda kao i rješenje suda prvog stupnja ostaju neizmijenjeni.

Osijek, 3. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Drago Grubeša