REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-6684/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Ljiljani Pirić, uz sudjelovanje Gordane Nikšić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice ŽI, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 41/77, 55/89, 5/90, 30/90, 47/90, 29/94, 114/22 i 47/23), pokrenutog povodom optužnog prijedloga Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave zagrebačke, IV. policijske postaje Zagreb, KLASA: 211-07/24-5/14017, URBR: 511-19-30-24-1 od 28. svibnja 2024., nakon glavne i javne rasprave održane dana 28. svibnja 2025., u nazočnosti okrivljenice i odsutnosti predstavnika tužitelja, dana 6. lipnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I) Temeljem odredbe čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07,39/13,157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22)

okrivljenica: ŽI, kći Ž, rođena **.**.1960. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanka Republike Hrvatske, NKV, spremačica, umirovljenica, udata, majka dvoje djece, mjesečni prihodi 432,26 eura, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno nekažnjavana

kriva je

što je:

dana 24. svibnja 2024. u 13:30 sati u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], narušavala javni red i mir na način da je glasno vikala i galamila na susjedu DI, kojom prilikom ju je vrijeđala pogrdnim riječima "A što si ti govno pa te ne smijem dirati? Glupačo jedna, jebo ti pas mater!", a što je dopiralo na ulicu te je time narušavala njezin mir, te javni red i mir ostalih građana,

dakle, na javnom mjestu remetila javni red i mir,

čime je počinila djelo prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo po istom članku istog Zakona,

pa joj se na osnovi citiranog propisa

izriče

NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavak 3., u svezi s odredbom članka 138. stavak 2. točka 1. i 3.a. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 50,00 eura (pedeset eura), u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će u protivnom, na temelju odredbe članka 152. stavak 4. i stavka 11. Prekršajnog zakona, naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava zagrebačka, IV. policijska postaja Zagreb, KLASA: 211-07/24-5/14017 URBR: 511-19-30-24-1 od 28. svibnja 2024. podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Okrivljenica je u svojoj pisanoj obrani u bitnome navela da je dana 24. svibnja 2024. njena šogorica II na dvorištu čistila luk, a da na ploči od garaže pod njenim prozorom već mjesecima stoje 15-16 velikih vreća za smeće s PVC ambalažom. Prvo ju je zamolila da to maknu i očiste jer je njenom unuku u nedjelju rođendan na što je ona dreknula, a kaj hoćeš kurvetino jedna, jebo ti pas mater kurvo dotepensku, na to je uzela štap i te vreće štapom razbacala po dvorištu, a ona (šogorica II) je nju i njenog bolesnog muža šmrkom tuširala. Natočila im je pun hodnik vode. Muž je istrčao kod nje zatvoriti vodu, a ona za njim u strahu da mu nešto ne učini s nožem kojim je mahala ili udari staklenom bocom. Čim je došla nastavila ih je vrijeđati raspalila ju šakom po ustima i tukla sa šmrkom i drškom od noža po glavi i po desnoj ruci. Na to ju je ona odgurnula u grmlje ruža i lavande, no ona (šogorica II) ni tada nije prestajala urlati i tuči. Navodi da ju nije udarila niti joj prijetila smrću, nego da je to debela laž. Lažu i ona i njena kćer, a savjetovao ih je ZI, Kristinin muž, policajac kriminalist, pod istragom, suspendiran, i otišao i Irsku. Dobro ih je savjetovao što da kaže u policiji s namjerom da ju zatvore, jer ima doma snahu stopostotnog invalida s 4 operacije srca i malog unučića kojima treba, nikada im nije naudila, naprotiv uvijek im je bila prva na pomoći i u radosti i tuzi, kuhala im je i pekla kolače za sve prigode, a ovo joj je hvala, sram ih bilo obadvije. Ne dozvoljava nikom da joj govore da je kurva, a njena mrtva majka pogotovo, jer one to nisu, to ne dozvoljava nikome. Ni njen muž joj to nikada nije rekao.

2.1. Okrivljenica ŽI ispitana pred ovim sudom dana 1. srpnja 2024. u svojoj obrani je navela da se ne smatra krivom i ne priznaje prekršaj koji joj se stavlja na teret. U spis je priložila pisanu obranu i izjavila da mjesto gdje se desio ovaj događaj je dvorište obiteljske kuće u [adresa], odnosno sada 15 (njezin suprug je mijenjao broj), a njena kuća je dvojni objekt sa susjedom DI, a oko kojih se nalaze i druge obiteljske kuće ali su udaljene cca 50 do 100 m. Konkretni sukob između nje i susjede DI se dogodio na samom dvorištu i bile su dosta bučne tako da po njenom mišljenju su susjedi mogli čuti razgovor odnosno svađu između njih dvije. Porekla je navode optužnog prijedloga da je istoj uputila riječi "a što si ti govno pa te ne smijemo dirati? Glupačo jedna, jebo ti pas mater" a radi se o tome da je prethodila situacija koju je opisala u pisanoj obrani i istoj je rekli da objasni svojoj mami da se pristojno ponaša. Osim toga, prije su bile u dobrim odnosima i za svadbu joj je ispekla kolače i zbog toga joj je rekla "što su sada moje ruke posrane pa ti sada ne valjaju". U odnosu na ove druge riječi koje joj se stavljaju na teret, navodi da je upravo susjeda DI njoj izgovorila te riječi.

3. U dokaznom postupku sud je ispitao svjedoka EI, svjedokinju DI i svjedokinju II, te je proveden dokaz suočenja okrivljenice i svjedokinje DI. Pročitana je dokumentacija u spisu: zapisnik o ispitivanju svjedokinje DI (str. 5-6 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedokinje II (str. 7-8 spisa), zapisnik o ispitivanju svjedoka OI (str. 9-10 spisa), obavijest o počinjenom prekršaju iz čl. 109a PZ-a (str. 11 spisa), naredbu o određivanju mjere opreza (str. 12 spisa), zapisnik o glavnoj raspravi od 6. studenoga 2024. (str. 21-23 spisa). Završno, sud je izvršio uvid u potvrdu iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za kazneno pravo, Sektora za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima, Službe za evidencije i pomilovanja, Odjel prekršajne evidencije od 3. lipnja 2025., iz koje proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana (str. 37-38 spisa).

4. Na glavnoj raspravi održanoj 6. studenoga 2024. saslušan je svjedok EI, koji je izjavio da se sjeća da se dana 24. svibnja 2024. oko 13,30 sati nalazio u dvorištu obiteljske kuće [adresa], sa svojom suprugom ŽI ispred njihovih ulaznih vrata. U jednom trenutku šogorica II se nalazila u svom dijelu dvorišta u kojem se nalazilo dosta vreća smeća te ju je njegova supruga zamolila da makne to smeće jer su imali rođendan unuka i nije u redu da gosti gledaju to smeće. Međutim, II je počela odmah vikati na njegovu suprugu i vrijeđati da je kurva, ona i njezina majka, da je on faćuk i nakon toga je počela suprugu i njega zalijevati crijevom s hladnom vodom, tako da je od tog događaja do danas još uvijek bolestan i liječi se od upale pluća. Pitao je II zašto ih polijeva, međutim nije odgovorila i nije ih prestala polijevati, nakon čega je on otišao u drugo dvorište i rekao da prestane. Tada se i supruga uplašila za njega jer je imao operaciju na glavi, međutim II je dalje nastavljala s polijevanjem te je udarila suprugu šakom u glavu i imala je nož u ruci kojeg srećom nije upotrijebila. Supruga ju je primila za ruke jer se branila od iste i malo ju je odgurnula zbog čega je II pala ali se odmah digla. U jednom trenutku DI koja se nalazila u svojoj kući došla je do njih te pitala "Što se tu dešava?" te su joj pokušali reći, međutim ona je odgovorila "Marš smrdljivci iz mog dvorišta", a supruga joj nije ništa odgovorila u smislu da bi ju vrijeđala, vikala ili tako nešto slično. Samo joj je htjela reći da pripazi na svoju majku II jer joj je DI skrbnik, po njegovim saznanjima. Cijeli događaj se desio u dvorištu obiteljske kuće međutim siguran je da se nije moglo čuti na ulicu jer bi netko od susjeda sigurno došao do njih i pitao što se dešava, prije bi rekao da se radilo o glasnijem razgovoru između njegove supruge, njega i DI. Eventualno da su susjedi ili prolaznici prolazili po cesti mogli su ih vidjeti u dvorištu, jer se vidi s ceste, ali nisu mogli čuti.

5. U postupku je ispitana svjedokinja DI koja je izjavila da se sjeća da je dana 24.5.2024. oko 12:00 sati došla na svoju kućnu adresu u [adresa], a s obzirom da je radila noćnu smjenu rekla je svojoj majci II da ide malo odspavati. Nakon nekih 20-ak minuta čula je lupanje i dernjavu, te je otišla do prozora i pogledala što se događa, te je vidjela svoju strinu ŽI kako viče na njenu mamu i vidjela je da trči po cesti i ulazi u njeno dvorište. U tom trenutku uplašila se za mamu, te je pozvala policiju i otišla u dvorište da vidi u čemu je problem. Vidjela je mamu da je bila sva ogrebena, krvava i polivena vodom, dakle da nešto nije bilo u redu i pitala ih je što se dešava. Stric i strina su se počeli derati na nju i rekli su da je za sve kriva baka – misleći na njenu mamu i da ih ona izaziva. U jednom trenutku stric i strina su išli prema njoj kao da će ju rukom dotaknuti na što se ona izmaknula a strina joj je u tom trenutku rekla "A što sam ja govno pa da me ne smije dirati". Nakon toga ih je zamolila da izađu iz dvorišta a oni su joj na to odgovorili u smislu da je to njihovo dvorište i stric je govorio o tome da je on sve to gradio. Tu je još došlo do neke prepirke nastavili su s vikanjem i zna da joj je strina psovala mater i rekla "glupačo" i još druge riječi, nakon čega ih je ponovno zamolila da izađu iz dvorišta, što su i učinili, a nakon toga je došla policija. Sam događaj se dešavao u dvorištu obiteljske kuće [adresa] i bili su dosta bučni, strina je dosta vikala, tako da se moglo čuti na ulicu, tim više što ju je prethodno probudila jer je spavala. Oko njihovih kuća se nalaze obiteljske kuće, radilo se o mjesecu svibnju, tako da misli da su susjedi mogli čuti.

5.1. Okrivljenica je na iskaz svjedokinje stavila primjedbu u svim dijelovima koji su u suprotnosti s njenom obranom te dodala da joj tom prilikom nije psovala mater, samo ju je htjela upozoriti da pripazi na svoje roditelje, jer su joj prethodno svašta izgovorili, da je kurva dotepenska, da joj je majka kurva i druge riječi, a što svjedokinja očito nije čula, i samo joj je rekla "marš smrdljivci iz mog dvorišta".

5.2. Okrivljenica nije imala pitanja za svjedokinju DI.

6. U daljnjem tijeku postupka proveden je dokaz suočenja okrivljenice i svjedokinje DI, nakon što su pozvane da ustanu i okrenu lice jedna prema drugoj , okrivljenica gledajući svjedokinju u oči je rekla: "Upozori mamu da ne priča svakakve gluposti!" Svjedokinja DI je navela: "rekla si da sam kurva, da smo ja i mama iste". Okrivljenica izjavljuje: "Ja to nisam nikome rekla".

6.1. Sudac je konstatirao da su se u ovom postupka dokaza suočenja okrivljenica i svjedokinja gledale jedna druge u oči, u sudnici razgovarale povišenim tonom, uglavnom o događanjima koja su se prethodno dešavala i koja se odnose na neriješene imovinsko pravne odnose, nakon čega ih je sudac upozorio da se koncentriraju na dešavanje koje se okrivljenici stavlja na teret i izgovorene riječi, nakon čega su okrivljenica i svjedokinja i dalje nastavljale međusobno razgovarati i optuživati se oko neriješenih imovinsko pravnih odnosa. Kako okrivljenica i svjedokinja nisu iznosili nove činjenice sud je konstatirao da je suočenje dovršeno.

7. U postupku je dana 23. prosinca 2024. vanraspravno ispitana svjedokinja II koja je izjavila da se sjeća da se 24.5.2024. oko 13,30 sati nalazila u svom obiteljskom dvorištu na adresi [adresa], i na garaži je sortirala plastične boce koje je njena kćer DI trebala poslije odvesti. U jednom trenutku došla je šogorica ŽI koja je odmah počela vikati da što tu radi smeće, a ona joj je pokušala objasniti da su to boce koje će DI poslije odvesti. Međutim, ista je uzela nekakav štap i počela udarati po tim bocama, a nakon toga je došla do nje i napala ju na način da je je udarila i bila je krvava od tog udarca, a onda je došao i njen suprug koji je uzeo crijevo za vodu od nje i počeo ju polijevati vodom. Tu je došlo do vike i galame i nakon toga došla je njena kćer iz kuće i pitala što se dešava, međutim, šogorica je DI zgrabila za ruke i počela prijetiti na što joj je DI rekla da izađe iz dvorišta a ŽI joj je na to rekla "Ti si kurva kao i tvoja mama", na što joj je DI rekla da se smiri i da izađe iz dvorišta, te im je rekla da zašto nisu pozvali policiju ukoliko ih ona napada, a na to je ŽI odgovorila da neće zvati policiju jer joj je cilj da uništi nju, dokrajči do kraja i na kraju ubije.

7.1. Na poseban upit suca je li okrivljenica izgovorila još neke riječi i vrijeđala DI, svjedokinja je odgovorila da koliko se sjeća okrivljenica nije rekla druge riječi DI osim ovih koje je prethodno rekla. Od cijele ove situacije bila je pod velikim šokom i stresom, te je poslije završila i u bolnici jer je dobila infarkt. Cijeli događaj je bio dosta bučan i mogao se čuti na ulicu.

7.2. Sud nije ponovno ispitao svjedokinju II, a obzirom da se radi o svjedokinji koja je neposredno ispitana u postupku na raspravi pred sudom dana 23. prosinca 2024., na koju raspravu nije pristupila okrivljenica. Okrivljenici je iskaz svjedokinje II pročitan na raspravi 3. lipnja 2025., nakon čega je izjavila da stavlja primjedbu u svim dijelovima koji su u suprotnosti s njenom obranom te dodala da je svjedokinja na Županijskom sudom izjavila da ju je nabijala šakama i nogama i da je bila u nesvijesti, a na policiji je rekla da ju je samo odgurnula.

8. U završnoj riječi okrivljenica je izjavila da ne želi da oni prilaze grobu njenog muža niti žele njihovo cvijeće.

9. Nakon ovako provedenog postupka, na temelju obrane okrivljenice i svih provedenih personalnih i materijalnih dokaza, analizirajući ih kako pojedinačno tako i u međusobnoj povezanosti, sud je nesporno utvrdio da je okrivljenica počinila terećeni prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, na način kako je to precizno opisano u izreci presude radi čega ju je proglasio krivom i kaznio kao u izreci presude.

10. Ovakvo činjenično stanje proizlazi iz stanja spisa, jer je ovaj sud iz provedenog dokaznog postupka nedvojbeno utvrdio da je okrivljenica kritične zgode na javnom mjestu remetila javni red i mir građana. Naime, okrivljenica je inkriminirane zgode u dvorištu obiteljske kuće u [adresa], narušavala javni red i mir na način da je glasno vikala i galamila na susjedu DI, kojom prilikom ju je vrijeđala pogrdnim riječima "A što si ti govno pa te ne smijem dirati? Glupačo jedna, jebo ti pas mater!", a što je dopiralo na ulicu te je time narušavala njezin mir, te javni red i mir ostalih građana.

11. Okrivljenica je u svojoj obrani porekla izvršenje djela prekršaja navodeći da

se sukob između nje i svjedokinje DI dogodio na samom dvorištu, bile su dosta bučne tako da su po njenom mišljenju susjedi mogli čuti razgovor odnosno svađu između njih dvije. Porekla je navode da joj je uputila pogrdne riječi iz optužnog prijedloga navodeći da joj je rekla da objasni svojoj mami da se pristojno ponaša te rekla "što su sada moje ruke posrane pa ti sada ne valjaju".

12. Naime, nesporno je da je neposredno prije ovog događaja koji se okrivljenici optužnim prijedlogom stavlja na teret, došlo do verbalnog i fizičkog sukoba između više osoba (ŽI i II te EI) u kojem je sudjelovala i okrivljenica, te da je nakon toga na dvorištu obiteljske kuće na adresi [adresa] došlo do verbalnog sukoba okrivljenice i svjedokinje oštećenice DI. Sporno je da li je okrivljenica predmetne zgode narušavala javni red i mir na način da je glasno vikala i galamila na susjedu DI, kojom prilikom ju je vrijeđala pogrdnim riječima "A što si ti govno pa te ne smijem dirati? Glupačo jedna, jebo ti pas mater!", a što je dopiralo na ulicu te time narušavala njezin mir, te javni red i mir ostalih građana.

13. Prekršaj iz čl. 13. Zakona prekršajima protiv javnog reda i mira čini tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, pri čemu je zakonsko obilježje prekršaja javnost mjesta.

14. U smislu dvorište obiteljske kuće spada u tzv. fiktivna javna mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta prosuđuje se po nastupljenoj posljedici na javnom mjestu. Stoga i djelo izvršeno na takvom mjestu može imati obilježja prekršaja, pod uvjetom da se radnja izvršenja reflektira na javnom mjestu.

15. U postupku je nesporno utvrđeno da se događaj zbio u dvorištu obiteljske kuće na adresi [adresa], a s obzirom na suglasne izjave okrivljenice i svjedokinje DI dane pred ovim sudom da se sukob između njih dvije dogodio na samom dvorištu, da je bilo dosta bučno te da su susjedi mogli čuti svađu, sud je mišljenja da su u vrijeme počinjenja prekršaja postojale okolnosti koje su to privatno dvorište učinile javnim mjestom s obzirom da je radnja okrivljenice to mjesto učinila čujnim te se reflektirala na neograničenom javnom mjestu - ulici, pri čemu je posve irelevantno da li je u trenutku događaja na ulici u to vrijeme netko od građana prolazio ili ne.

16. Iz iskaza svjedokinje DI proizlazi da je otišla odspavati i nakon što je čula lupanje i dernjavu otišla je u svoje dvorište, stric i strina (okrivljenica LI i EI) su se počeli derati na nju, a strina joj je rekla "A što sam ja govno pa da me ne smije dirati", zna da joj je strina psovala mater i rekla "glupačo" i još druge riječi. Također je navela da se sam događaj dešavao u dvorištu obiteljske kuće [adresa] i da su bile dosta bučne, strina je dosta vikala, tako da se moglo čuti na ulicu, tim više što ju je prethodno probudila jer je spavala.

17. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je potpunosti poklonio vjeru ispitanoj svjedokinji DI koja je ovom sudu dala detaljan, precizan, okolnosan i uvjerljiv iskaz, a koji je iskaz je dala pod kaznenom dogovornošću. Sud je zaključio da je svjedokinja iskazivala na temelju osobnog saznanja i neposrednog opažanja i doživljaja, vrlo razložno i okolnosno, a sud u njenom iskazu nije našao kontradiktornosti ili nelogičnosti zbog čega nije bilo razloga da posumnja u istinitost njenog iskaza. Kod takvog svojeg iskaza svjedokinja je ustrajala i prilikom suočenja sa okrivljenicom, što njen iskaz pored naprijed navedenog, osnažuje i čini dodatno uvjerljivim. Iako su obrana okrivljenice i iskaz svjedokinje bili u suprotnosti, a u provedenom dokazu suočenja okrivljenica i navedena svjedokinja, iako su se većim dijelom gledali u oči, pokazujući na taj način postojanost u svojim tvrdnjama, u ovom postupku sud je zaključio da je njihov odnos zaoštren te su obje pokazivale da se međusobno ne susprežu od konfrontacija i da niti na jednoj strani ne postoji spremnost za trpljenje kritike, većim dijelom su bile usredotočene na neriješene imovinskopravne odnose i događaj koji je prethodio ovom konkretnom događaju, a koji nije predmet ovog postupka. Temeljem ovog izvedenog dokaza sud nije utvrdio nikakvu novu bitnu činjenicu ili okolnost, ali je sud nakon izvođenja ovog dokaza učvrstio svoje mišljenje, s jedne strane, o neuvjerljivosti obrane okrivljenice, a s druge strane, o uvjerljivosti i objektivnosti iskazivanja svjedokinje DI, kao i svoje uvjerenje da je predmetne zgode okrivljenica postupila suprotno zakonskim odredbama i vikom i galamom prema oštećenoj svjedokinji počinila prekršaj koji joj je stavljen na teret, na način naveden u optužnom prijedlogu i opisan u izreci ove presude.

18. Obranu okrivljenice u bitnome je potvrdio svjedok EI, suprug okrivljenice koji je u svom iskazu uglavnom opisao događaj koji je prethodio verbalnom sukobu okrivljenice i svjedokinje DI, međutim sud isto nije posebno razmatrao jer nije predmet ovog postupka, te je potvrdio da supruga predmetne zgode nije DI vrijeđala niti je vikala, a cijeli događaj se desio u dvorištu obiteljske kuće te da se nije moglo čuti na ulicu jer bi netko od susjeda sigurno došao do njih i pitao što se dešava.

19. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud nije u potpunosti poklonio vjeru ispitanom svjedoku EI u odnosu na činjenice koje su bitne za utvrđivanje činjeničnog stanja. Naime, premda je prije davanja iskaza upozoren na posljedice lažnog svjedočenja, po mišljenju suda svjedok nije u potpunosti dao vjerodostojan iskaz, već je zbog bliskog obiteljskog i emocionalnog odnosa s okrivljenicom, dao subjektivan iskaz u cilju pokušaja ekskulpiranja, ili barem umanjenja odgovornosti svoje supruge.

20. Primjenjujući načelo slobodne sudačke ocjene dokaza, sud je djelomično povjerovao ispitanoj svjedokinji II koja je ovom sudu o okolnostima koje su joj poznate, prema svom sjećanju, dala detaljan i razuman iskaz, međutim sud ga nije mogao prihvatiti kao potpuno vjerodostojan budući je ista kao majka oštećenice DI i kao sudionik događaja koji je prethodio ovom događaju izravno zainteresirana da se okrivljenica proglasi krivom.

21. Sud je prihvatio zapisnike o ispitivanju svjedokinja DI i FI, koje su dale na zapisnik pred IV. policijskom postajom Zagreb, u kojima su prethodno propisno upozorene po zakonu, potvrdile navode optužnog prijedloga, svaka u okviru svojih neposrednih saznanja, te suglasno potvrdile da je okrivljenica izgovorila riječi: "A što si ti govno pa te ne smijem dirati? Glupačo jedna, jebo ti pas mater!", temeljem kojih ukupno gledano proizlazi da je okrivljenica predmetne zgode remetila javni red i mir kako joj se terećenim prekršajem stavlja na teret. Iste zapisnike sud smatra dokazom u postupku, a što je sukladno odredbi čl. 158. st. 7. i 8. Prekršajnog zakona te ih je u cijelosti prihvatio kao valjane i zakonite dokaze na kojima se može temeljiti sudska odluka. Također, što se pak tiče iskaza ispitanih svjedokinja koje su dale pred ovim sudom, a u kojima su u bitnom potvrdile dinamiku dešavanja, ponašanje okrivljenice te riječi koje je izgovarala inkriminirane zgode, te uzimajući u obzir i uspoređujući ih sa iskazima koje su dale pred IV. policijskom postajom Zagreb, proizlazi da je svjedokinja DI u bitnome isto iskazivala, ali ne i identično, dok je svjedokinja II drugačije iskazivala. Međutim, navedene svjedokinje su iskaz pred ovim sudom dale nakon što je proteklo više od 6 mjeseci od predmetnog događaja pa je životno moguće i razumljivo da se svjedokinje ne mogu sjetiti baš svih detalja i izgovorenih riječi, s obzirom na navedeni vremenski protek vremena od istog događaja. Posebno se to odnosi na svjedokinju II koja je i sama potvrdila da je bila pod velikim šokom i stresom. Sud posebno ističe da iskaze koje su svjedokinje dale pred IV. policijskom postajom, a koje je ovaj sud i prihvatio, svjedokinje su dale još istog dana 24.5.2024. kada se predmetni događaj zbio, pa je logično i životno da su u tim iskazima svjedokinje iskazivale na temelju neposrednih saznanja koja su im još bila svježa u pamćenju.

22. Sud je zapisnik o ispitivanju svjedoka SI, koji je dao na zapisnik pred IV. policijskom postajom Zagreb prihvatio kao vjerodostojan dokaz o činjenicama koje su u njemu navedene, međutim, sud te činjenice nije prihvatio kao dokaze u prilog navoda obrane kojima je okrivljenica pokušala osporiti prekršajnu odgovornost za počinjeni prekršaj jer se njegov iskaz uglavnom odnosi na događaj koji je prethodio ovom događaju u kojem su sudjelovale ŽI i II.

23. S obzirom na sve navedeno nedvojbeno proizlazi da je okrivljenica počinila predmetno djelo prekršaja, jer je na javnom mjestu vikom i galamom remetila javni red i mir građana. Osobne razmirice te neriješeni odnosi oko imovinskopravnih odnosa ili druga pitanja između okrivljenice i svjedoka nisu niti mogu biti opravdanje za njeno nedozvoljeno ponašanje i remećenje javnog reda i mira. Okrivljenica je predmetne prešla granice pristojnosti među ljudima u određenoj sredini i situaciji te je vikom i galamom i upućivanjem pogrdnih riječi remetila mir građana.

24. Zbog svega naprijed navedenog, sud nije prihvatio obranu okrivljenice jer je na temelju cjelokupno provedenog postupka stekao uvjerenje da je neuvjerljiva, proturječna provedenim dokazima, koje je sud u cijelosti ocijenio kao vjerodostojne, i po ocjeni ovog suda obrana okrivljenice je dana sa namjerom da sebe otkloni prekršajnu odgovornost za inkriminirani prekršaj.

25. Kako je na temelju ovako provedenog postupka činjenično stanje dovoljno utvrđeno i sud se uvjerio u prekršajnu odgovornost okrivljenice za terećeni prekršaj, nije provodio daljnje dokaze jer bi se na taj način odugovlačio prekršajni postupak i isto nije u skladu sa načelom ekonomičnosti prekršajnog postupka.

26. Za navedeno djelo prekršaja propisana je za novčana kazna u iznosu od 300,00 do 2.000,00 eura ili kazna zatvora do 30 dana.

27. Stoga je sud okrivljenicu proglasio krivom i izrekao joj novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njene odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenicu i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne. Kao olakotno uzeto je da okrivljenica nije prekršajno kažnjavana, te je sud vodio računa o imovinskim prilikama okrivljenice (da je umirovljenica sa mirovinom od 432,26 eura), dok otegotne okolnosti sud na strani okrivljenice nije našao. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenica u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 ukupno izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

28. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je obvezna nadoknaditi paušalni trošak suda koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka te imovinskim prilikama okrivljenice, a budući je

okrivljenica poricala počinjenje prekršaja proveden je dokazni postupak i sve provedene radnje tijekom postupka utjecale su na veće troškove postupka koji padaju na teret okrivljenice pa je stoga dužna snositi troškove postupka po osnovi paušala u navedenom iznosu, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine, broj: 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 kuna do 5.000,00 kuna (prema ranijoj službenoj valuti Republike Hrvatske), što je primjenom fiksnog tečaja konverzije od 7,53450 kuna iznos od 13,27 eura do 663,61 eura.

U Zagrebu 6. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Gordana Nikšić

Ljiljana Pirić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude okrivljenica, tužitelj, te osobe navedene u čl. 192. st. 1. Prekršajnog zakona imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Dostavna naredba:

1. okrivljenica: ŽI, [adresa]

3. tužitelj: PU zagrebačka, IV. policijska postaja Zagreb

4. spis