Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-398/2024-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, po sucu Berislavu Babiću, u pravnoj stvari 1. tužiteljice FCJOO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], i 2. tužiteljice FCJO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Anti Alajbegu, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika FC, pok. F, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Davoru Radiću, odvjetniku u Splitu, radi smetanja posjeda, rješavajući žalbu tužiteljica 1. FCJOO i 2. FCJO protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-116/2019 od 17. studenog 2023., 6. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Psp-116/2019 od 17. studenog 2023.
II. Odbija se zahtjev tužiteljica 1. FCJOO i 2. FCJO za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;
„Time što je je dana 11. rujna 2019. godine, u kući koja se sastoji od prizemlja i kata te pripadajuće okućnice s južne strane te kuće, sve u [adresa], u zemljišniku označena kao čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] (kat. čest. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina], u prostoriji u obliku slova L u koju se pristupa sa dna hodnika i koja prostorija obuhvaća istočni dio prizemlja opisane kuće, postavio vrata sa bravom te istoga dana na zapadnom dijelu opisane okućnice posadio povrće, time što je dana 1. listopada 2019. onemogućio tužiteljicama ulaz u gore opisanu kuću na način da se ispriječio ispred ulaza u kuću, vikao na njih, vrijeđao ih i govorio im da ne mogu koristiti opisanu kuću, time što je 19. rujna 2021. na zapadnom dijelu gore opisane okućnice postavio cijevi za navodnjavanje, time što je 12. travnja 2022. u gore opisanoj kući tuženik postavio nadzornu kameru i to u hodniku u prizemlju, lijevo, po sredini, te time što je 28. rujna 2023., ostavio ključ u bravi s unutarnje strane glavnih ulaznih vrata u kuću, tuženik je tužiteljicama oduzeo zadnji mirni i faktički posjed gore opisane prostorije, okućnice te kuće u cijelosti, pa se tuženiku nalaže u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostaviti prijašnje posjedovno stanje na način što će ukloniti opisana vrata i sve vratiti u prvobitno stanje, ukloniti posađeno povrće i cijevi za navodnjavanje sa zapadnog dijela gore opisane okućnice, što će ukloniti nadzornu kameru u prizemlju kuće, u hodniku, lijevo po sredini, te ukloniti ključ u bravi s unutarnje strane glavnih ulaznih vrata u kuću, i na taj način omogućiti tužiteljicama korištenje gore opisane okućnice i kuće na način da tužiteljice samostalno koriste dvije spavaće sobe na katu koje su orijentirane prema jugu te da zajedno s tuženikom tužiteljice koriste prostorije u prizemlju i to hodnik bez nadzorne kamere, kuhinju, wc, konobu i veliku prostoriju u obliku slova L u koju se pristupa sa dna hodnika i koja prostorija obuhvaća istočni dio prizemlja, te omogućiti tužiteljicama nesmetan ulaz u kuću na način da tužiteljice mogu u svako doba otključati glavna ulazna vrata i kroz njih ući u kuću, te se nalaže tuženiku ubuduće se kaniti svih takvih i sličnih smetanja posjeda tužiteljica.“
- Dužan je tuženik naknaditi tužiteljicama parnični trošak.“
II Dužni su tužitelji pod 1 i pod 2 solidarno u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 497,70 Eur / 3.750,00 Kn.''
2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulažu tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predlažući da drugostupanjski sud uvaži žalbu i ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Zatražile su trošak žalbenog postupka.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
3. Žalba tužiteljica 1. FCJOO i 2. FCJO nije osnovana.
4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj je sud utvrdio da nisu počinjene bitne povrede odredaba postupka na koje pazi po službenoj dužnosti, temeljem članka 365. stavka 2. u svezi sa člankom 354. stavkom 2. ZPP-a. Pobijano rješenje je razumljivo, sadrži razloge o odlučnim činjenicama te nema nejasnoća ni proturječnosti, kao ni drugih nedostataka, tako da ga je moguće ispitati pa nije počinjena bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a koju u žalbi ističu žalitelji.
5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljica 1. FCJOO i 2. FCJO za posjedovnom zaštitom, budući tvrde da je tuženik izvršio smetanje posjeda kuće koja se nalazi na adresi [adresa], sagrađene na čest. zgr. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] k. o [katastarska općina] i to na način da je dana 11. rujna 2019. u prostoriji u obliku slova L u koju se pristupa sa dna hodnika i koja prostorija obuhvaća istočni dio prizemlja opisane kuće, postavio vrata sa bravom te istoga dana na zapadnom dijelu opisane okućnice posadio povrće, time što je dana 1. listopada 2019. onemogućio tužiteljicama ulaz u kuću na način da se ispriječio ispred ulaza u kuću, vikao na njih, vrijeđao ih i govorio im da ne mogu koristiti opisanu kuću, time što je 19. rujna 2021. na zapadnom dijelu gore opisane okućnice postavio cijevi za navodnjavanje, time što je 12. travnja 2022. u kući tuženik postavio nadzornu kameru i to u hodniku u prizemlju, lijevo, po sredini te time što je 28. rujna 2023. ostavio ključ u bravi s unutarnje strane glavnih ulaznih vrata u kuću.
6. Prvostupanjski sud je o predmetu spora odlučivao u okviru odredbi članka 21. stavka 1. i 3. i članka 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV) prema kojima je propisano da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda, a pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo posjeda, pravni temelj posjeda, poštenje kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.
7. Dakle, u parnicama zbog smetanja posjeda isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjednika ili o zahtjevima za naknadu štete, već je raspravljanje ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja (odredba članka 441. ZPP-a).
8. Prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijanog rješenja naveo kako tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO tvrde da koriste samostalno dvije spavaće sobe na katu kuće, orijentirane prema jugu i zapadni dio okućnice, dok tuženik samostalno koristi dvije preostale sobe na katu te dvije prostorije u prizemlju, orijentirane prema jugu i istočni dio okućnice, dok ostatak kuće stranke koriste zajednički. S druge strane, u obrazloženju presude se navodi kako tuženik tvrdi da su stranke u suposjedu cijele kuće i okućnice.
9. Nadalje, u obrazloženju pobijanog rješenja reproduciraju se stranački iskazi u odnosu na okolnosti koje bi predstavljale osnovu smetanja posjeda te se utvrđuje da smetanje posjeda nije utvrđeno.
10. Prema stajalištu ovoga suda, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio kako tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO nisu bile u isključivom posjedu spornih dijelova kuće, odnosno okućnice pa im nije mogla biti pružena zaštita posjeda, kako to sada tvrde u žalbi, kao što iz rezultata dokaznog postupka nesporno proizlazi i da među strankama nije postojao eventualni dogovor oko korištenja prostorija i okućnice na način kako to tvrde tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO. Isto tako, tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO u svojim iskazima decidirano navode kako koriste predmetnu nekretninu i redovno dolaze u kuću i na okućnicu, dok dogovori oko načina korištenja nekretnine te verbalni sukobi istih s članovima obitelji tuženika nisu predmet ocjene ovog postupka.
11. Tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO u žalbi daju svoje viđenje spora, na način da tumače izvedene dokaze kako to njima odgovara, suprotstavljajući svoju ocjenu sudskoj ocjeni i time upućuju na prigovor pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, i po stavu ovoga suda prvostupanjski sud ima pravo na slobodnu ocjenu provedenih dokaza i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđenja odlučnih činjenica (članak 220. stavak 2. ZPP-a) pa postupanjem prema tim ovlastima time što žaliteljice ocjenom dokaza nisu zadovoljne i smatraju da sud na temelju provedenih dokaza nije mogao odbiti tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud nije počinio niti jednu od bitnih povredu odredaba parničnog postupka.
12. Odredbom članka 21. stavka 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu ima pravo na zaštitu posjeda, pri čemu teret dokaza leži na strani tužitelja koji mora dokazati činjenicu da je bio posljednji mirni posjednik i mora dokazati čin smetanja, što u konkretnom slučaju tužiteljice 1. FCJOO i 2. FCJO nisu dokazale pa je uz pravilnu primjenu materijalnog prava odlučio prvostupanjski sud kada je tužbeni zahtjev odbio kao neosnovan, o svome stavu dao valjane razloge, koje kao pravilne i zakonite prihvaća i ovaj sud bez potrebe ponavljanja.
13. Odluka o troškovima postupka zakonita je kako po osnovu (članak 154. stavak 1. ZPP), tako i po visini troškova koji su odmjereni (članak 155. stavak 1. ZPP) te valjano obrazložena i nije dovedena u sumnju žalbenim navodima tužitelja.
14. Kako ni ostali žalbeni navodi nisu doveli u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, žalbu je valjalo odbiti kao neosnovanu i temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci.
Osijek, 6. lipnja 2025.
Sudac
Berislav Babić
