Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž-1147/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Štefice Bukvić predsjednice vijeća, Krunoslave Dropulić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tomislava Šimića, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., OIB 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupaju odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, radi isplate, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7815/2021-38 od 6. ožujka 2025., u sjednici vijeća održanoj 6. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-7815/2021-38 od 6. ožujka 2025. u pobijanom dijelu pod točkama I. i II. izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranju d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 isplati na ime naknade štete svotu od 33.725,23 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od 26.05.2021. do isplate prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, kao i naknaditi trošak parničnog postupka, u roku od 15 dana."

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi prouzrokovan parnični trošak u iznosu od 1.718,39 eur sa zateznim kamatama tekućim od 6. ožujka 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se preostali dio zahtjeva tuženika za naknadu parničnog troška u iznosu od 562,50 eur sa zateznim kamatama."

2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj u dijelu pod točkama I. i II. izreke iz razloga označenih u čl. 353. st. 1. toč. 2. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj:53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23., dalje:ZPP), s prijedlogom da se u pobijanom dijelu preinači i tužbeni zahtjev usvoji u cijelosti ili da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. U odgovoru na žalbu tuženik je porekao osnovanost žalbenih navoda i predložio da se žalba kao neosnovana odbije.

4. Žalba nije osnovana.

5. U postupku pred prvostupanjskim sudom potpuno i istinito utvrđene su sve činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva, tako da se neosnovano u žalbi navodi da je pobijana presuda utemeljena na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju.

6. U postupku pred sudom prvog stupnja nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP-a).

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete prouzročene isplatom invalidske mirovine osiguraniku tužitelja EK i to za razdoblje od 1. prosinca 2019. do 31. prosinca 2020. u iznosu od 33.725,23 kn.

8. Nesporan je nastanak štetnog događaja koji je skrivio osiguranik tuženika, kao i da je osiguraniku tužitelja radi tog štetnog događaja priznato pravo na invalidsku mirovinu.

9. Sporna je osnova i visina tužbenog zahtjeva, odnosno da li se u konkretnom slučaju treba primijeniti Zakon o mirovinskom osiguranju ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu.

10. Prvostupanjski sud je uvažavajući pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz odluke Rev-552/2022 pravilno primijenio čl. 27. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, dalje ZOOP).

11. Odredbom čl. 27. ZOOP-a je propisano:

„(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.

(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.

(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

(5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.“

12. Temeljem provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja je utvrđeno da bi pretpostavljena invalidska mirovina osiguranika tužitelja u slučaju ozljede na radu iznosila 2.356,74 kn dok iz rješenja tužitelja od 10. svibnja 2010. proizlazi da invalidska mirovina osiguranika tužitelja od 24. rujna 2009. iznosi 1.739,73 kn.

13. Tužitelju dakle nije nastala šteta, jer je iznos invalidske mirovine utvrđen rješenjem tužitelja manji od iznosa invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (čl. 27. st. 3. ZOOP-a).

14. Ovakav stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev 553/2022 od 6. rujna 2022.

15. Slijedom navedenog je suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud pravilno primijenio propis čl. 27. ZOOP-a i odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

16. Pravilna je i u skladu sa čl. 154. st. 1. ZPP-a i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje: Tarifa) i odluka o parničnom trošku.

17. Dakle, s obzirom na izloženo odlučeno je kao u izreci (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

18. U nepobijanom dijelu a u odnosu na točku III. izreke presuda ostaje neizmijenjena.

Osijek, 6. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Štefica Bukvić