Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-1784/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Josipu Grubišiću kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ZE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Ivan Milanović, odvjetnik u Umagu, 8. ožujka 6, protiv tuženika LE, [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Goran Okmaca, odvjetnik u Pazinu, Ul. 25. rujna 4, zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Psp-48/2024-62 od 07. ožujka 2025., dana 6. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu poslovni broj Psp-48/2024-62 od 07. ožujka 2025.

II Odbija se zahtjev tužiteljice za dosuđenje troškova postupka povodom žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanom odlukom odbija se tužbeni zahtjev na utvrđenje da je tuženik smetao tužiteljicu u posjedu nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], na način da je 6. listopada 2019. oko 16:45 postavio željeznu ogradu dužine 1,9 m, visine 0,7 m, a iznad koje je postavio i bodljikavu žicu i to dijelom na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], što je prikazano na skici lica mjesta od 10. travnja 2021. sačinjenoj po mjerničnom vještaku mr. sc. Mariji Brajković, dipl. ing. geod., crvenom crtom, a koju je ogradu tuženik ili treća osoba po njegovom nalogu dana 28. listopada 2019. uklonio, da bi na istom mjestu istu ogradu tuženik ili treća osoba po njegovom nalogu opetovano postavio 31. listopada 2019. i time onemogućio tužiteljicu u nesmetanom posjedu k. č. [katastarska čestica] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], te da se naloži tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja kakvo je bilo u trenutku prije smetanja na način da je dužan odmah, a najkasnije u roku od osam dana, izvršiti uklanjanje željezne ograde dužine 1,9 m, visine 0,7 m, s bodljikavom žicom s južnog dijela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] i zabranjuje takvo ili slično smetanje tužiteljičinog posjeda k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] ubuduće. "Pod II se nalaže tužiteljici da tuženiku naknadi troškove ovog postupka isplatom 1.125,00 eura a pod III se odbija zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka.

2. Protiv navedene odluke žali se tužiteljica radi svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine", broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022-dalje: ZPP) sa prijedlogom da se pobijano rješenje preinači u smislu žalbenih navoda odnosno ukine i predmet vrati na ponovan postupak uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Pobijana odluka sadržava razloge o odlučnim činjenicama i u istoj nema proturječnosti, pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu pravila postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, niti bilo koju drugu bitnu povredu pravila postupka na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti iz čl. 365. st. 2. ZPP.

5. Tužiteljica tvrdi kako je posljednja mirna i poštena posjednica nekretnine oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te sjevernog dijela k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] a tuženik da je 6. listopada 2019. oko 16:45 postavio željeznu ogradu dužine 1,9 m, visine 0,70 m, iznad koje je postavio i bodljikavu žicu, i to dijelom na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijelom na sjevernom dijelu k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina], koju da je tuženik ili netko treći po njegovom nalogu 28. listopada 2019. uklonio, da bi na istom mjestu tuženik ili netko treći po njegovom nalogu 31. listopada 2019. opet postavio ogradu, čime da je smetao posjed tužiteljice. Tuženik pak tvrdi kako se ovaj dio nekretnina koristi kao okućnica njihove kuće, a nekad i kao pristup za u kuću majke tuženika, te za dovoženje i parkiranje cisterne koja je opskrbljivala tu kuću vodom no cisterna više nije parkirana na dijelu predmetnih nekretnina jer ju je tuženik maknuo po nalogu svoje majke kako bi mogli ukloniti staro stablo murve te je i tužiteljica o piljenju murve od strane tuženika obavijestila policiju, te iz svega proizlazi kako tužiteljica nikada nije imala u posjedu predmetni dio utuženih nekretnina.

6. Nakon prve odbijajuće odluke suda nije u dovoljnoj mjeri bilo utvrđeno i raspravljeno to što svjedoci RE i TE tvrde kako se unutar žičane ograde nalazilo stablo murve koje su posadili roditelji tužiteljice, odnosno njeni preci, a svjedok GE da ga je tužiteljica pozvala da posiječe grane murve u ožujku 2019. a sud nije utvrdio je li moguće da uz stablo murve koje zauzima određeni veći prostor na istom mjestu bude smještena cisterna i prikolica, te kolika je veličina prostora i navedenih pokretnina. U konačnici, s tvrdnjom da posjed tužiteljice nije uopće niti postojao proturječna je tvrdnja da je postavljanjem ograde tuženik ovu potpuno isključio iz posjeda, a nije jasno niti ima li tužiteljica uopće pravo na posjedovnu zaštitu u odnosu na po tužitelju počinjeni čin smetanja iz listopada 2019. ukoliko je prijašnje posjedovno stanje moguće bilo uspostavljeno prije utuženja pomicanjem sporne ograde, pa je na sudu ostalo utvrditi je li na taj način moguće bio vraćen posjed koji je prekinut.

7. U žalbi tužiteljica sada ističe kako se sud u pobijanoj odluci uopće ne osvrće na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već razloge iznosi isključivo na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina], iako iz nalaza i mišljenja mjernika proizlazi da se željezna ograda nalazi i na k. č. br. [katastarska čestica] zgr., k. o. [katastarska općina]. Svjedoci na čijim iskazima sud temelji svoju odluku nisu u dobrim odnosima s tužiteljicom no ipak ME i TE u svom iskazu navode da se unutar žičane ograde nalazilo stablo murve roditelja tužiteljice i da su ga oni posadili dok svjedok GE tvrdi da ga je tužiteljica pozvala da posiječe grane murve i to u tijeku mjeseca ožujka 2019. pa činjenica da tužiteljica nije pokrenula nikakav postupak vezano za piljenje duda od strane tuženika, ne znači da nije bila u posjedu prijepornih dijelova spornih nekretnina. Dalje, i nepristrani svjedok OE tvrdi kako su u posjedu prijepora bili prednici tužiteljice i tužiteljica pri čemu da je tužiteljica predložila da se ponovi očevid na licu mjesta gdje bi pokazala u odnosu na nekretninu gdje joj je onemogućen pristup i održavanje i čišćenje kako vodovodne cijevi tako i dimnjaka postavljanjem željezne ograde te da se na tom ročištu dopunski saslušaju stranke, što da je sud neosnovano odbio.

8. No, pravilno sud u pobijanoj odluci sada nakon dopune činjeničnog stanja utvrđuje kako ovaj dokazni prijedlog tužitelj nije istaknuo u ranijem postupku prije zaključenja prethodnog postupka, pa nakon ukidanja isti postupak nije vraćen u fazu pripremanja glavne rasprave, te sada sud pravilno odbija ovaj dokazni prijedlog. Stoga sud pravilno ukazuje na to kako su nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] zgr., obje k. o. [katastarska općina] u ovom postupku identificirane od strane mjernika, te je ista prikazala i spornu željeznu ogradu (uz grm jasmina i panj duda na k. č. [katastarska čestica] u neposrednoj blizini međe s k. č. [katastarska čestica], koji su bili vidljivi u vrijeme uviđaja) na što stranke nisu imale primjedbi, te tako sud utvrđuje kako k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru dolazi upisana kao kuća i dvorište površine 330 m2, dok se kuća (adresa [adresa]) nalazi u drugoj polovici čestice prema jugu. K. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] je upisana kao kuća, štala i dvorište površine 94 m2, a u naravi je kuća s dvorištem i to se dio dvorišta nalazi na sjeverozapadnom dijelu čestice koji graniči s k. č. [katastarska čestica]. Između tih dviju čestica u naravi nema fizičkih granica a na terenu po mjerniku nije bilo moguće pokazati točan tijek međe između tih čestica, ali je utvrđeno da prema katastarskom planu obje čestice imaju dvorišta, i to k. č. [katastarska čestica] na svom krajnjem jugoistočnom dijelu, a k. č. [katastarska čestica] zgr. na svom sjeveroistočnom dijelu koji je upravo i sporan te se željezna ograda prema preklopu katastarskog plana nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr., s time da se sjevernom stranom naslanja na objekt koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a točan položaj ograde uvjetovan je međom k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] zgr. dok udaljenost nosivog zida kuće koja se nalazi na k. č. [katastarska čestica] i ruba ogradnog zida vrta koji se nalazi na k. č. [katastarska čestica] zgr. iznosi 1.06 m što je približna širina postavljene ograde pa kao posjednik k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u katastru dolazi upisana tužiteljica, dok su kao posjednici k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] upisani IE, FE, LE i UE, svaki u 1/4 dijela.

9. U pogledu pak iskaza svjedoka, valja reći kako čitanjem istih proizlazi da svjedok RE izričito tvrdi da su dio na kojem se nalazi ograda koristili tuženikovi roditelji, te su na tom mjestu držali prikolicu a tužiteljicu i njezine pretke nikada nije vidjela da koriste predmetni dio parcele. ŽE, potvrđuje posjed tuženika" unutar "ograde, kao i to da tužiteljicu i njezine pretke nikada nije vidio tamo, što potvrđuju i svjedoci TE i IE, dok svjedok GE ne zna je li tužiteljica koristila prijepor ali ga je ova zvala da posiječe grane duda. Konačno, svjedok ČE odriče da bi prijepor koristio LE, a PE – sestra tužiteljice – poriče pak da tuženik i članovi njegove obitelji koriste taj dio nekretnine pa pravilno sud utvrđuje kako više povezanih i uvjerljivih iskaza svjedoka (RE, ŽE, TE i IE) tvrde kako je prijepor oduvijek u posjedu obitelji tuženika, iskazujući uz posjed o kč. br. [katastarska čestica] i o tome kako se dio k. č. [katastarska čestica] zgr. k. o. [katastarska općina] koristio. Konačno, razlikuju se i iskazi svjedoka koji tvrde da je prijepor koristila tužiteljica i njeni, jer ČE je iskazao da je tamo baka od tužiteljice držala kokoši, dok je PE iskazala da kokošinjca nikada nije bilo, što je u koliziji i čini ove iskaze manje uvjerljivima.

10. U pogledu stabla murve svjedok RE nedvojbeno i jasno tvrdi kako se na parceli unutar žičane ograde nalazi stablo murve za koje se oduvijek smatralo da je od roditelja tužiteljice i da su ga oni posadili, ali to je bilo na zemlji tuženika odnosno njegovih roditelja dok i TE tvrdi da je isto stablo murve po priči seljana posadio njezin nono te povodom tih iskaza pravilno sud prvog stupnja utvrđuje kako sama činjenica sadnje biljaka, uz nedostatak ostalih svjedočkih iskaza o drugim posjedovnim činima u korist tužitelja, sama po sebi ne znači da je time uspostavljena faktična vlast tužiteljice na prijeporu te da nije dokazano kako niti nakon sadnje murve vanjski vidljiva obilježja posjeda tuženika nisu prestala, pri čemu i mjernik vještak u nalazu potvrđuje kako se panj duda i grm jasmina nalaze na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne [katastarska čestica] a prije piljenja murve od strane tuženika, na prijeporu je po iskazima saslušanih svjedoka bila parkirana cisterna tuženika pa nije nemoguće da uz stablo murve na istom mjestu budu smješteni cisterna i/ili prikolica jer i prema tužiteljici riječ je o 20 metara prostora. Konačno, svjedoci iskazuju i to kako su tamo gdje su sada crjepovi uz zid kuće tuženika prije bile stepenice za ulaz u kuću tuženika koje su kasnije uklonjene jer je kuća dok i sam svjedok GE vjeruje kako su i crjepovi bili tamo, te činjenicu da se radi o tuženikovim crjepovima potvrđuju i ostali svjedoci što sve po pravilnom utvrđenju suda prvog stupnja ukazuje na tuženikovo posjedovanje prijepora. Stoga pravilno sud utvrđuje kako se faktična vlast očituje kroz vanjsku vidljivost posjeda, te njegovu stalnost, mogućnost isključenja tuđih zahvaćanja u stvar što sve po utvrđenim činjenicama govori u korist posjeda tuženika, pa je tužbeni zahtjev pravilno odbijen kao neosnovan jer takav posjed tužitelja nije dokazan.

11. Stoga je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP valjalo odbiti podnesenu žalbu i potvrditi pobijanu odluku te odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 6. lipnja 2025.

Sudac

Josip Grubišić