Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: K-9/2025-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje Ive Gradiški Lovreček, predsjednice vijeća, te sudaca porotnika Ingrid Korenčić i Franje Severina, članova vijeća, uz sudjelovanje Mirjane Radinović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog RG, zbog kaznenog djela iz članka 110. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22., 114/23. i 36/24., dalje: KZ/11.), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu (dalje: ŽDO u Zagrebu) broj KO-DO-10/2025 od 11. veljače 2025., zaprimljene na sud 12. veljače 2025., nakon održane javne rasprave 25. ožujka 2025., 10. travnja 2025., 25 travnja 2025., 16. svibnja 2025. i 3. lipnja 2025., u nazočnosti zamjenice ŽDO u Zagrebu ŠG, optuženika osobno i branitelja optuženika Natali Kotlar i Ljube Pavasovića Viskovića, odvjetnika u Zagrebu, 5. lipnja 2025. objavio i

p r e s u d i o  j e

optuženi RG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i Š, rođen **.**.1970. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin RH, u izvanbračnoj zajednici, otac dvoje djece u dobi od 23 i 25 godina, sa završenom srednjom stručnom spremom, elektrotehničar, na slobodi ostvarivao prihode od 1.600,00 do 2.500,00 eura, izvanbračna supruga zaposlena s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.200,00 do 1.300,00 eura, bez imovine, sudionik Domovinskog rata od 1991. do 1993., odlikovan Spomenicom domovinskog rata, ne vodi se drugi kazneni postupak

k r i v  j e

I. što je:

27. listopada 2024. oko 20,07 sati u caffe baru „Superhik“ u Zagrebu, Seneščak kbr. 2, nakon kraćeg verbalnog sukoba s ČG, u nakani da ga teško tjelesno ozlijedi, najprije mu zatvorenom šakom desne ruke zadao snažan udarac u područje glave, prilikom čega je ČG počeo teturati i gubiti ravnotežu, nakon čega ga je lijevom rukom primio za majicu te mu u predjelu glave zadao još pet uzastopnih udaraca zatvorenom šakom desne ruke, s time da ga je u daljnjem takvom napadu na ČG spriječio konobar EG koji ga je odgurnuo od ČG, a uslijed tako primljenih udaraca ČG je zadobio ozljede u vidu krvnog podljeva i otoka lijeve uške i okolnog područja, plitke rane razderotine lijeve uške, rane razderotine iza lijeve uške, krvnog podlijeva mekog oglavka sljepoočnog područja obostrano te osobito tešku tjelesnu ozljedu opsežnog krvarenja u meke moždane ovojnice s krvarenjem u komore mozga i edemom mozga od koje ozljede je ČG preminuo u vozilu Hitne pomoći tijekom prijevoza do bolnice,

- dakle, drugoga teško tjelesno ozlijedio, a počinjenjem djela prouzročena je smrt te osobe,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – teškom tjelesnom ozljedom s posljedicom smrti – opisano u članku 120. stavku 1. u vezi članka 118. stavka 1., a kažnjivo po članku 120. stavku 1. KZ/11.,

III. pa se na temelju članka 120. stavka 1. KZ/11. optuženi RG

o s u đ u j e

NA KAZNU ZATVORA

U TRAJANJU 3 (TRI) GODINE

IV. Na temelju članka 54. KZ/11. optuženom RG se u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme oduzimanja slobode po uhićenju te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 27. listopada 2024. do 5. lipnja 2025.

V. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/2013., 145/2013., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. i 72/25., dalje: ZKP/08.) optuženi RG dužan je naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točaka 1. i 6. ZKP/08. i to trošak provedenog sudskomedicinskog vještačenja u iznosu 655,78 eura, provedenog toksikološkog vještačenja u ukupnom iznosu od 594,33 eura, provedenog biološkog vještačenja u iznosu 300,22 eura, provedenog psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 494,20 eura, te paušalni iznos od 500,00 eura, te mu se nalaže iznos od 2.544,53 eura uplatiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog RG, zbog kaznenog djela protiv života i tijela – ubojstva opisanog i kažnjivog po članku 110. KZ/11. Sud je po provedenom dokaznom postupku intervenirao u činjenični opis i pravnu kvalifikaciju djela budući nalazi utvrđenim da je optuženik svojim ponašanjem inkriminirane zgode ostvario subjektivna i objektivna obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti iz članka 120. stavka 1. u vezi članka 118. stavka 1. KZ/11. Ovo iz razloga koji će kasnije u obrazloženju biti detaljnije izloženi, no zbog navedenog bilo je potrebno intervenirati u činjenični opis i to na način da su riječi "pristajući da ga liši života" zamijenjene riječima "u nakani da ga teško tjelesno ozlijedi". Osim toga činjenični opis je izmijenjen i u dijelu u kojem se opisuju zadani udarci na način da su riječi "šest snažnih i uzastopnih udaraca" zamijenjene riječima "pet uzastopnih udaraca", sve radi usklađenja činjeničnog opisa s činjenicama utvrđenim u dokaznom postupku. Na ovaj način sud je postupio sukladno ovlaštenju iz članka 449. stavka 2. ZKP/08. budući je izmijenio pravnu ocjenu djela kojom nije vezan, a pri tome je optuženika proglasio krivim za kazneno djelo koje je blaže od onog koje mu je optužbom stavljeno na teret.

2. Pozvan očitovati se o osnovanosti optužbe, optuženi RG naveo je da se ne smatra krivim za kazneno djelo koje mu se optužnicom stavlja na teret.

3. Tijekom ovog postupka, u dokaznom su postupku u svojstvu svjedoka ispitani EG (poleđina lista 367-368 spisa), NG (poleđina lista 368-369 spisa), OG (poleđina lista 380-381 spisa) te svjedok ĐG (poleđina lista 389-390 spisa). Uz suglasnost stranaka na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su iskazi svjedoka LG (list 94-95 spisa), HG (list 96-97 spisa), PG (list 98-99 spisa), GG (list 100-101 spisa) i ĆG (list 102-103 spisa). Osim toga u postupku je ispitana sudskomedicinska vještakinja Marija Baković (pisani nalaz i mišljenje listovi 189-191 spisa, te usmeni nalaz na raspravi – poleđina lista 381-382 spisa), a uz suglasnost stranaka na temelju članka 431. stavka 1. točke 6. ZKP/08. pročitani su nalaz i mišljenje toksikološkog vještaka (list 193-196, 305-308 spisa). te nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka Davora Zdunića (list 252-292 spisa). Jednako tako, na raspravi je pregledana snimka video nadzora caffe bara Superhik u Zagrebu, Senešćak 2 (DVD medij na listu 19a).

3.1. Nadalje, na temelju članka 430. ZKP/08. pregledana je, pročitana i razgledana dokumentacija koja prileži spisu predmeta, i to: izvješće o uhićenju i dovođenju u pritvorsku policijsku jedinicu od 27. listopada 2024. (list 3-6 spisa), službena zabilješka o dojavi s izvješćem o utvrđenom činjeničnom stanju, izuzev obavijesnih razgovora sadržanih u 2, 3, 4, 5 i 9 odlomku, (list 7-8 spisa), službena zabilješka o pregledu mjesta događaja od 28. listopada 2024. s pripadajućim kriminalističko – tehničkim izvješćem (list 9-13 spisa), zapisnik o očevidu s kriminalističko tehničkim izvješćem (list 14-17 spisa), obrazac medicinske dokumentacije Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba (list 18 spisa), službena zabilješka PU zagrebačke, Službe općeg kriminaliteta od 28. listopada 2024. o pregledu i obdukciji mrtvog tijela ČG (list 19 spisa), potvrda o privremenom oduzimanju predmeta serijskog broja: [serijski broj] od 28. listopada 2024., s pripadajućim zapisnikom i izvješćem o pregledu snimke nadzorne kamere caffe bara „Superhik“ (list 20-22 spisa), zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola od 27. listopada 2024. (list 28 spisa), zapisnik o toksikološkom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", s analizom alkohola u krvi i mokraći uz mišljenje o stupnju alkoholiziranosti (list 83-86 spisa), te je razgledana fotodokumentacija mjesta događaja i provedene obdukcije, a sačinjena po PU Zagrebačkoj, Sektoru kriminalističke policije, Službe za očevide i kriminalističku tehniku od 16. prosinca 2024. (list 120-187 spisa).

3.2. Sukladno članku 418. stavku 5. ZKP/08., na kraju dokaznog postupka, a prije ispitivanja optuženika, pročitani su izvodi iz kaznene i prekršajne evidencije s lista 351- 352 spisa za optuženog RG.

4. Optuženi RG u svojoj je obrani, na kraju dokaznog postupka, prvenstveno naveo da mu je jako žao, te mu je iznimno teško što je došlo do ovakvog ishoda. Ni u ludilu nije mogao zamisliti da bi moglo doći do ovakve tragedije, to mu nije bilo ni u najcrnjem scenariju, te si jednostavno ne može oprostiti za to što se dogodilo. Pojašnjavajući tijek događaja naveo je da je tog dana oko 14,30 sati došao u kafić jer ga je zvao jedan poznanik s kojim je dogovarao da mu pomogne oko nekih drva što su se srušila u tastovoj šumi, a koji je preminuo nekih dva tjedna prije nego se ovo dogodilo. Došao je oko 14,30 ili 15,00 sati u kafić iako mu se nije niti dalo jer je tog dana došao s mora oko podne, ali morao je to riješiti. Sjeli su, popila se pivica, poveo se razgovor, jedno društvo, drugo društvo, te su se zadržali do pred večer. Oko 19,00 ili 19,30 sati krenuo je kući, pri čemu se njegova kuća nalazi vrlo blizu, nekih 50-tak metara od tog kafića koji je inače u vlasništvu njegovog bratića, pa se tamo osjeća kao doma. Želio je platiti piće, ali konobara u tom trenutku nije bilo te je stajao i čekao da plati piće, da bi tada došao ČG s tom nekom ženskom osobom i odmah ga počeo vrijeđati, napadati, psovati. Na prvu je pomislio da se to uopće ne odnosi na njega i sam sebe je pitao gdje je njega našao jer tog ČG osobno ne poznaje, nikada u životu nije s njim razgovarao, vidio ga je nekoliko puta i čuo o njemu razne priče, ali s njim nije komunicirao. Čuo je za njega da hoda okolo po kafićima, da napada ljude, da se tuče, a bila je priča i da je ranije bio u vojsci i to nešto visoko, specijalac i da se na nekom mitingu polio benzinom i zapalio pa su ga gasili vatrogasnim aparatom. Uglavnom, pokušao ga je ignorirati, ali on je inzistirao u takvom svom ponašanju, inzistirao da izađu van, pri čemu on to nije htio, jer si je mislio vani je mrak, a ne zna što može od takvog čovjeka očekivati. Međutim, on je stvarno bio uporan, i na snimci se vidi da je više puta dolazio do njega i obraćao mu se, pri čemu snimka ne obuhvaća cijeli događaj jer se on i prije toga njemu obraćao i to je trajalo sigurno 15-tak minuta. Naime, sjeća se i da je ČG pokazivao svoj telefon, neku sliku u smislu da ga malo smiri, a zna da je i kroz to vrijeme gledao da ga ČG slučajno ne udari bocom ili pepeljarom. Kako ČG nije prestajao s inzistiranjem da idu van, pristao je i pomislio si "ajde da vidim što hoćeš". U jednom trenutku vidio je da je ČG počeo skidati sat i jaknu te mu ponovno opsovao majku i tada je ČG udario kako bi ga spriječio da udari i napadne njega. Na snimci je tek vidio da je ČG udario par puta, od čega je on pao, a osobno je bio u šoku tada, neki su vikali zovi hitnu, drugi nemoj zvati hitnu, a on je rekao da poliju čovjeka vodom i da zovu hitnu.

4.1. Odgovarajući na pitanja optuženi RG je naveo da je radnju skidanja sata i jakne protumačio na način da se ČG sprema na obračun, da će ga napasti. Na zaslonu svog mobitela tražio je i pokazivao Vjekoslavu sliku mačke jer ima doma mačku i to mu je pokazivao kako bi pokušao skrenuti njegove misli s tog vrijeđanja i napada na sebe. Nakon prvog udarca koji je zadao ČG, on je hodao normalno i kao krenuo u korak prema optuženiku, što mu je izgledalo kao da će ga udariti, odnosno kao da mu nije ništa. S obzirom da se kroz postupak i spis predmeta provlači činjenica da se bavio boksom, optuženik je pojasnio da je to bilo u mladosti. Zadnji boksački trening imao je 1994., a prestao je jer je bio bolestan, odnosno imao je zdravstvenih problema. Naime, operirao je kralježnicu, koljeno, glavu vezano uz probleme sa sluhom jer je neko vrijeme bio gluh, a operirao je i ruku, te je trebao ići i na operaciju karpalnih kanala jer ima problema s kvrčenjem i ukočenjem prstiju ruke, međutim dogodilo se što se dogodilo i završio je u istražnom zatvoru. Ranije je živio i radio u Njemačkoj, a negdje od korone odnosno od 2021. za život zarađuje vožnjom taksija. U Njemačkoj je radio u Mercedesu, vozio je kamion radi prijevoza dijelova za Mercedes. Upitan sjeća li se je li ČG nešto od pića naručivao, naveo je da ne zna, odnosno sjeća se da je konobaru govorio "nemoj njemu, daj meni". Naime, optuženik je htio platiti, a on je očito naručio piće jer se sjeća da je govorio nešto u smislu "šta on hoće, daj prvo meni, nemoj njemu" i slično. Što je naručio ne zna, misli da je riječ o pivu. Na pitanje je li tada žrtva djelovala alkoholizirano, odgovorio je da on to stvarno nije primijetio, te dodao da je ČG bio fizički duplo jači i širi od njega, a nije primijetio da bi bio nestabilan pa da bi po tome mogao zaključiti da je bio pijan, pri čemu je optuženik dodao da tada nije puno niti gledao u njega, niti ga promatrao, više je gledao okolo i u svoj mobitel kako bi na taj način ČG spriječio da mu se obraća i da mu se približava. Kuća u kojoj živi sada je vlasništvo njegovog sina, a to je kuća koju je naslijedio iza majke, u kojoj je živio od devete godine s majkom i njenim roditeljima koji su sada svi preminuli. Sin sa izvanbračnom suprugom stanuje u kući koja je 700 metara dalje, sezonski je zaposlen i ima 25 godina, a kćer koju ima s drugom ženom ima 23 godine.

5. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, razmatranjem i analizom svih dokaza ovaj sud nalazi da je optuženik inkriminirane zgode ostvario obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti iz članka 120. stavka 1. u vezi članka 118. stavka 1. KZ/11., te ga je upravo za to kazneno djelo proglasio krivim.

6. Naime, u ovom kaznenom postupku nije bilo sporno da se događaj odvio u vrijeme i na mjestu kako je to opisano u činjeničnom supstratu optužnice, niti je bilo sporno da je optuženik te zgode zadao udarce oštećeniku, kao i da je upravo od tih udaraca ČG zadobio ozljede u vidu krvnog podljeva i otoka lijeve uške i okolnog područja, plitke rane razderotine lijeve uške, rane razderotine iza lijeve uške, krvnog podlijeva mekog oglavka sljepoočnog područja obostrano te osobito tešku tjelesnu ozljedu opsežnog krvarenja u meke moždane ovojnice s krvarenjem u komore mozga i edemom mozga. Nije sporno niti to da je ČG upravo od ovih ozljeda preminuo u vozilu Hitne pomoći tijekom prijevoza do bolnice.

6.1. Naime, sve ove činjenice optuženik svojom obranom ne spori budući priznaje da je inkriminirane zgode nakon višekratnih provokacija, uvreda i poziva da se idu potući, upućenih mu od strane ČG, pristao s njim izaći van iz lokala, te da ga je potom, a kada je ČG počeo skidati sat i jaknu, udario zatvorenom šakom u glavu. Ovakva obrana optuženika u cijelosti je potvrđena iskazima ispitanih svjedoka EG, NG i OG, dok je suglasna i pregledanoj snimci događaja zabilježenoj na video nadzoru caffe bara Superhik.

7. Sporno je u ovom kaznenom postupku pitanje je li optuženik oštećeniku nakon prvog snažnog udarca u području glave zadao još šest i to snažnih udaraca zatvorenom šakom desne ruke kako je to opisano u činjeničnom supstratu optužnice, a sporno je i je li te zgode optuženik postupao u neizravnoj namjeri da oštećenika usmrti i time počinio kazneno djelo ubojstva kako mu se to stavlja na teret ili je postupao u namjeri da svojim radnjama oštećenika teško tjelesno ozlijedi, pri čemu je u konačnici prouzročena njegova smrt i time počinio kazneno djelo teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti.

8. U odnosu na prvo sporno pitanje sud je razmatrao i analizirao kako snimku događaja, tako i iskaz svjedoka ĐG, te nalaz i mišljenje sudskomedicinske vještakinje Marije Baković.

8.1. Naime, iz nalaza i mišljenja sudskomedicinske vještakinje u pisanom obliku proizlazi da je oštećenik zadobio sedam udaraca stisnutom šakom od strane optuženika u i oko područja lijevog uha uz navod da je to utvrdila pregledom video snimke. U odnosu na jačinu svakog od zadanih udaraca, vještakinja je tijekom rasprave pojasnila da je na snimci vidjela sedam uzastopnih udaraca u području lijeve strane glave, pri čemu nisu svi udarci, koliko je bilo vidljivo na snimci, na jednaki način "sjeli" na glavu oštećenika. Intenzitet udaraca nije lako utvrditi gledanjem snimke, no vještakinja je dodala da je u radnom vijeku pogledala puno snimki u kojima ljudi zadaju udarce šakom drugoj osobi, a ovo su bili udarci koji su najjače izgledali, u smislu snage i gađanja dijela tijela. Pojasnila je da se nije očitovala o broju udaraca koji bi baš „sjeli“ i to stoga što nije mogla u cijelosti procijeniti koliko bi ih takvih bilo, već je navela da se radi o višestrukim udarcima. S obzirom na izgled samo vanjskih ozljeda nastalih kod oštećenika i da nije pogledala snimku samog događaja, vjerojatno bi rekla da se radi o neka tri udarca zadana silom slabog do srednjeg intenziteta u lijevo sljepoočno područje oštećenika, pri čemu je vrlo često i preklapanje udaraca s obzirom na lokalizaciju koju pokriva tupotvrdo sredstvo, u ovom slučaju šaka. No, intenzitet udaraca nije procjenjivala samo na temelju video snimke, već dominantno na temelju unutarnjih ozljeda koje je oštećenik zadobio, za nastanak kojih su potrebni višestruki udarci zadani silom jakog intenziteta. Kada se govori o intenzitetu udaraca potrebnom za nastanak ozljede, promatra se cjelokupna slika jer krvarenje unutar mekih moždanih ovojnica može nastati i udarcima zadanim silom srednjeg intenziteta, ali opseg krvarenja kao i intenzitet krvarenja govori u prilog sili jačeg intenziteta. Intenzitet udaraca koji se zadaju u fizičkim sukobima ne može se točno razdvajati ukoliko se radi o višestrukim udarcima, te se ne može reći koliko točno udarca je nastalo silom jakog intenziteta, koliko eventualno srednjeg intenziteta ili silom slabog intenziteta, ali u slučaju opsežne ozljede mozga potrebno je više udarca silom jakog intenziteta, pri čemu nije moguće utvrditi koliko najmanje udaraca je za nastanak takve ozljede potrebno. Dakle, nalazom i mišljenjem vještakinje, koji ovaj sud prihvaća kao istinit, nepristran i stručan, nije moguće odrediti jesu li nakon prvog udarca i svi ostali udarci bili snažni, kako se to optuženiku činjeničnim opisom optužnice stavlja na teret.

8.2. Međutim, tijekom same rasprave pregledana je video snimka i to u nazočnosti svjedoka ĐG koji je kao predstojnik Katedre za borilačke sportove na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, predložen od strane optužbe te pozvan na raspravu kao stručna pomoć sudu i strankama, a upravo vezano uz pitanje broja i kvalitete, odnosno snage udaraca koje je te zgode optuženik zadao oštećeniku. Pregledavanjem, zaustavljanjem i usporavanjem snimke, svjedok ĐG jasno je iskazao da se radi o ukupno šest udaraca od kojih su prva tri udarca kolokvijalno rečeno "sjela", dakle pogodila direktno metu, konkretno glavu ČG, a sljedeća tri udarca po položaju ruke onoga koji udarac zadaje i završetku tih udaraca predstavljaju žargonski rečeno "štrajfanje", jer je riječ o udarcima koji nisu punom šakom i snagom udarili u glavu osobe, već su je okrznuli, pa je stoga riječ o okrznuću. Za zadnji udarac utvrđeno je da nije riječ o udarcu već samo o zamahu ruke koji ne pogađa ništa.

8.3. Na temelju izloženog ovaj sud nalazi utvrđenim da se radilo o prvom snažnom udarcu zatvorenom šakom desne ruke u područje glave, nakon kojih je uslijedilo još pet, a ne šest uzastopnih udaraca zatvorenom šakom desne ruke optuženika, međutim nisu svi bili snažni jer kako to iz ranije izloženog proizlazi ukupno se radilo o tri snažna udarca i tri okrznuća. Zbog navedenog, izvršena je intervencija u činjenični opis kako je to obrazloženo u točki 1. ovog obrazloženja.

9. U odnosu na drugo sporno pitanje, a to je je li optuženik zadao ove udarce postupajući u neizravnoj namjeri da oštećenika usmrti ili pak namjeri da svojim radnjama oštećenika teško tjelesno ozlijedi, za istaknuti je kako razgraničenje između kaznenog djela ubojstva i kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti treba tražiti na subjektivnom planu optuženika, a na u samoj težini nastalih ozljeda, odnosno u konkretnom slučaju u konačnoj posljedici postupanja optuženika, a to je smrt oštećenika. Pri ocjeni subjektivnog plana postupanja optuženika potrebno je uzeti u obzir optuženikovo cjelokupno ponašanje inkriminirane zgode, karakter uporabljenog sredstva zadavanja ozljeda, način i lokaciju zadavanja ozljeda i pri tome je potrebno razmotriti i cijeniti okolnosti cijelog konkretnog događaja.

9.1. U tom smislu nije sporno da je, kako je to ranije izloženo, optuženik oštećeniku zadao više udaraca stisnutom šakom u području glave, i to ukupno šest udaraca. Nadalje, utvrđeno je da su tri udarca „sjela“ i pogodila glavu oštećenika u područje oko lijevog uha, a tri su udarca predstavljala okrznuće. Razmatrajući izloženo, a vodeći računa o nalazu i mišljenju sudskomedicinske vještakinje prema kojem je za nastanak unutarnjih ozljeda kakve su zabilježene kod oštećenika potrebno više udaraca jakog intenziteta, za zaključiti je da su dakle tri udarca optuženika u glavu oštećenika bila jakog intenziteta. Stoga, ovaj sud nalazi utvrđenim da je riječ o tri udarca jakog intenziteta koja optuženik zadaje zatvorenom šakom u glavu oštećenika.

9.2. Nadalje, sud je razmatrao okolnosti i događaje koji su prethodili samom inkriminiranom trenutku. U tom smislu ovaj sud nalazi utvrđenim da je upravo ČG taj koji dolazi u caffe bar u kojem se optuženik već nalazi i da on, samoinicijativno i ničime izazvan, bez ikakve aktivne radnje od strane optuženika, počinje njega provocirati, vrijeđati i pozivati na fizički sukob. S ovakvim ponašanjem oštećenik ne prestaje, nego nastavlja, sve neovisno što od strane optuženika ne dobiva nikakvu reakciju niti povod. Ovo proizlazi i utvrđuje se ne samo pregledom snimke događaja, koja doduše ne sadrži audio, već samo video zapis, nego proizlazi i iz iskaza svjedoka konobara EG, svjedoka gosta kafića NG i iskaza svjedokinje OG, prijateljice oštećenika.

9.2.1. Tako je iz video zapisa snimke događaja vidljivo da se oštećenik i ženska osoba nalaze na prednjoj strani šanka, dok optuženik stoji uz bočni dio šanka i ima glavu usmjerenu prema dolje, prema ruci u kojoj drži mobilni uređaj. Nadalje, vidljivo je da oštećenik u dva navrata prilazi do optuženika i prima ga za ruku, a u međuvremenu mu se stalno obraća, dok optuženik cijelo to vrijeme gleda u mobitel. Pri tome, snimka ne obuhvaća vrijeme kada oštećenik sa ženskom osobom dolazi u kafić pa na temelju iste nije moguće zaključivati koliko je takvo ponašanje oštećenika prethodno trajalo.

9.2.2. Svjedok EG, konobar u kafiću, o ovim je činjenicama iskazao da je došavši na smjenu u 15,00 sati u caffe baru Superhik zatekao optuženika s nekim društvom, a negdje oko 19,00 sati došao je taj drugi gospodin s djevojkom te su oboje bili vidno alkoholizirani. Tada je započeo neki razgovor odnosno vrijeđanje i neka prepirka, pri čemu je vrijeđao i prepirku započinjao taj gospodin koji je ušao s djevojkom. On je nešto verbalno napadao optuženika i više puta je govorio „idemo se tući“, dok se sjeća da je u jednom trenutku čuo optuženika kako tom čovjeku govori "koji ti je kurac, neću se tući, popij piće s curom i makni se". U tom trenutku se udaljio jer je posluživao goste i odjednom čuo da se odmiče klupa, a kada je pogledao u tom smjeru vidio je da i optuženik i taj drugi čovjek imaju ruke u zraku, a nakon toga su uslijedili udarci optuženika u tog gospodina nakon čega je on počeo padati te je priskočio i primio optuženika da to prekine, a taj čovjek je pao na pod. Komunikacija, nakon dolaska tog gospodina i žene u kafić, s optuženikom trajala je nekih 10-tak minuta. U toj komunikaciji taj gospodin je cijelo vrijeme vrijeđao i psovao optuženika, ne sjeća se svih riječi, ali sjeća se da mu je rekao da je žaba napuhana, da mu je psovao mater i da je stalno govorio "ajmo se tući". Optuženik je na sve ovo uzvraćao na način da je tom čovjeku govorio da se makne, da ga pusti na miru, da mu se ne obraća. Tog drugog gospodina ranije je vidio možda dva puta u kafiću, a zapamtio ga je jer je ta dva puta došao alkoholiziran, bio je glasan, galamio je, uvijek je morao biti glavni. Zaključuje da je bio alkoholiziran inkriminirane zgode jer je frfljao dok je govorio, bio je naprasit, agresivan, svakome je imao nešto za reći, dobacivati i ponašao se kao da traži probleme. Inače u taj kafić Superhik optuženik je dolazio na kavu i piće, to je lokalni kafić u kojem se svi iz mjesta skupljaju, nikada ranije optuženik nije radio probleme niti je prije ovoga bilo kakvih problema. Sjeća se da je optuženik tražio da mu naplati pića i da mu je rekao da bude kad posluži goste, te je odnio pića na terasu i za još jedan stol, a u međuvremenu je dao piće tom gospodinu i njegovoj djevojci, a onda naplatio piće optuženiku.

9.2.3. Iz iskaza svjedoka NG o ovim okolnostima proizlazi da je optuženik bio na odlasku kući, držao je mobitel u ruci i došao pokazati mu snimku svog mačića te je rekao da ide platiti. Otišao je za šank, rekao konobaru da mu naplati, ali on je imao punu tacnu pića spremnu za posluživanje, te mu rekao da pričeka da odnese ta pića. Optuženik je stajao za šankom, čekao da plati i gledao u svoj mobitel kada su došli ženska osoba i Č, oštećenik. Ženska osoba bila je vidljivo pijana, a je li i oštećenik bio pijan, ne zna jer je on i inače sav naprasit. Došao je za šank i rekao konobaru da njemu da jedan Heineken, a njoj dupli pelin. Odjednom je Č krenuo dobacivati RG koji je stajao sa strane i gledao svoj mobitel, počeo mu govoriti da je napuhanac i još neke uvrede pri čemu optuženik na prvu nije ni shvatio da se njemu obraća, a kad je shvatio pitao ga je što mu je, Č je govorio da je on napuhanac, da mu je takvih pun k…, opsovao RG mater više puta, govorio mu da ako je mangup da izađe van da se obračunaju. Optuženik ga je ignorirao i govorio mu da ga pusti, ali ovaj nije prestajao, te je u jednom trenutku Č došao do njega i "šćapio" ga za rame, opet opsovao majku i govorio da je napuhanac. Na to je RG rekao "ok ako baš hoćeš idemo van", te su njih dvojica krenuli prema izlazu iz kafića.

9.2.4. Svjedokinja OG koja je inkriminirane zgode bila u društvu oštećenog ČG vezano uz navedeno iskazala je da ju je oštećenik taj dan zvao i rekao da ide raditi probleme po kafićima i da dođe na kavu. Došla je da ga spriječi da ne radi takve probleme, te su krenuli prema Intersparu, ali su stali u tom kafiću Hik jer je htio popiti pivo. Kad su došli tamo, ČG se počeo svađati s tim RG kojeg inače ne poznaje. Nije obraćala pažnju na njih nego je gledala u svoj mobitel i par puta podigla pogled te vidjela da se svađaju. Ne zna što su si Č i RG međusobno govorili. Zna da kad su tek došli da je Č provocirao RG na što se ovaj nasmijao i rekao mu nešto u smislu da si popije cugu, tada si je pomislila da je to valjda to i gledala svoj mobitel te nije obraćala pažnju. Svjedokinja je dodala da to nije jedini put da je Č provocirao ljude, i ranije je to radio, iako se nije tukao njezin je dojam takav da se on uvijek htio tući, naguravao bi se s ljudima, pri čemu je on uvijek izazivao problem.

9.2.5. Iskazi ovih svjedoka, koji su u bitnome suglasni glede činjenice tko je kome pristupio i tko je provocirao i vrijeđao, potvrđuju obranu optuženika u kojoj navodi da je oštećenik taj koji je određeno vrijeme njega provocirao, vrijeđao i pozivao na fizički obračun, a bez ikakvog povoda s njegove strane. Pri tome, iako iz cjelovitog iskaza svjedoka NG jasno proizlazi kako je, što zbog kuta iz kojeg je on sve promatrao, a što zbog osobnog očito negativnog mišljenja o kvalitetama osobe oštećenika, on fizički sukob doživio i opisao drugačije od onog kako je to zabilježeno na snimci događaja, i iskaz ovog svjedoka vezano uz činjenice tko je i kojim riječima provocirao i verbalno izazivao kako bi dobio traženi fizički obračun, ovaj sud cijeni istinitim i vjerodostojnim jer je suglasan i potvrđen u tom dijelu iskazima drugo dvoje svjedoka. Nastavno, iz načina kazivanja svjedoka EG ovaj sud cijeni da njegov iskaz nije obojen vlastitim subjektivnim stavovima o osobama optuženika i oštećenika, dok je svjedokinja OG u taj kafić došla upravo s oštećenikom, zbog čega po ocjeni ovog suda njihovi iskazi predstavljaju iskrenu reinterpretaciju događaja kako su ih sami opažali, a nikako ne pokušaj da pomognu optuženiku.

9.3. Iz navedenih dokaza, njihovom analizom i ocjenom, ovaj sud nalazi utvrđenim da je dakle oštećenik došao u kafić s djevojkom, da se u tom kafiću od ranije nalazio optuženik, da je upravo oštećenik opetovano i bez povoda verbalno vrijeđao i napadao optuženika te ga pozivao da se ide s njime tući. Pri tome prema stanju dokaza optuženik i oštećenik se od ranije ne poznaju i između njih nije postojao nikakav sukob.

9.4. Cijeneći sve ove okolnosti koje su prethodile kritičnom događaju, dakle utvrđenu činjenicu da je sukob isprovocirao i tražio oštećenik, činjenicu da je optuženik bio goloruk, odnosno da su udarci zadani bez uporabe kakvog drugog sredstva, nadalje da je riječ o tri udarca jakog intenziteta šakom u glavu oštećenika, ovaj sud nalazi da optuženikov napad do kojeg dolazi nakon oštećenikovih višekratnih uvreda i poziva na fizički sukob nije bio usmjeren na život, već na ugrozu tjelesnog integriteta oštećenika. Za dodati je kako po ocjeni ovog suda nije moguće nedvojbenim zaključivati da je već nakon prvog udarca optuženik vidio i morao znati da je oštećenik, uslijed vlastite alkoholiziranosti i dobivenog udarca, nesposoban za daljnji fizički obračun. Naime, gledajući snimku događaja vidljivo je da nakon prvog udarca oštećenik tijelom radi pomak prema naprijed, o čemu se tek usporenim gledanjem snimke, zaustavljanjem i vraćanjem sekvence po sekvencu može zaključivati da je riječ o teturanju i početku gubitka ravnoteže, no taj pomak tijela oštećenika prema optuženiku u brzini odvijanja događaja i u samom trenutku događaja, optuženik je po ocjeni ovog suda doista mogao doživjeti kao dio fizičkog obračuna, kako to u svojoj obrani pojašnjava, pri čemu je potrebno imati u vidu da iz stanja spisa proizlazi kako je i optuženik te zgode bio u pripitom stanju i pod utjecajem droge kokain. No neovisno o tome, kada se uzme u obzir da svjedok ĐG jasno iskazuje kako od ovakvih udaraca, dakle više njih, šakom u glavu oštećenika nije očekivan smrtni ishod tada se, po ocjeni ovog suda za utvrđenje subjektivnog plana postupanja optuženika, ne ukazuje odlučnim je li on ili nije oštećenika već prvim udarcem onesposobio u uzvratu udaraca i nastavku fizičkog obračuna na koji su obojica prethodno pristali i u koji su se u tom času upustili. Iz svega izloženog, ovaj sud nalazi nedvojbeno utvrđenim da postupanje optuženika nije bilo usmjereno na lišenje života oštećenika, već na to da se s oštećenikom fizički obračuna.

9.5. Pri tome, optuženik je svjestan da svojim udarcima i to s više udarca od kojih su tri snažna, dakle jačeg intenziteta stisnutom šakom kojima cilja i pogađa glavu oštećenika, može dovesti do njegovog teškog tjelesnog ozljeđivanja, koju posljedicu i želi, a olako pri tome smatra da teža posljedica ne može nastupiti. Iz navedenog proizlazi da on poduzima radnje udaranja zatvorenom šakom u izravnoj namjeri da teško tjelesno ozlijedi oštećenika dok je smrt do koje u konačnici dolazi, kao teža posljedica, obuhvaćena njegovim nehajem. Ovo osobito kada se imaju u vidu iskazi svjedoka ĐG te nalaz i mišljenje sudskomedicinske vještakinje Marije Baković, koji suglasno iskazuju da se smrt kao posljedica udaraca šake u glavu druge osobe, a bez udaranja glave o koju drugu čvrstu podlogu, doista rijetko viđa. Stoga, a vodeći računa da je optuženik tempore criminis, iako smanjeno, bio ubrojiv te svjestan da je njegovo postupanje zabranjeno, sud nalazi da je optuženi RG ostvario sva subjektivna obilježja upravo kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, postupajući pri tome s izravnom namjerom na nanošenje teške tjelesne ozljede oštećeniku, dok je u odnosu na krajnju nastalu posljedicu postupao s nehajnim oblikom krivnje.

10. S druge strane ovaj sud nalazi da u konkretnom slučaju nema govora o nužnoj obrani na koju pledira obrana, pa stoga niti o njenom prekoračenju. U prvom redu ovo stoga što se ne može govoriti o protupravnom napadu od kojeg bi se optuženik imao pravo braniti i to iz razloga što nakon višekratnog verbalnog provociranja, vrijeđanja i pozivanja na fizičko obračunavanju od strane oštećenika, optuženik u konačnici na fizički sukob pristaje. Upravo u tom cilju, dakle da se međusobno potuku, on zajedno s oštećenikom kreće prema izlazu lokala. Činjenica da tada oštećenik zastaje i skida jaknu i sat, kako to iskazuje svjedok ĐG moguće predstavlja svojevrsnu pripremnu radnju za fizički sukob koji tek treba uslijediti i na koji obojica pristaju, no nikako ne može predstavljati istovremenu radnju napada, a još manje može imati obilježje protupravnosti, sve stoga što u tom trenutku obojica izlaze izvan lokala upravo radi dogovorenog međusobnog fizičkog obračuna na koji pristaju.

11. Slijedom svega navedenog, a budući da je našao utvrđenim da je optuženik inkriminirane zgode ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti, sud je uz ranije izložene izmjene činjeničnog i zakonskog opisa te pravne kvalifikacije djela, optuženika proglasio krivim za kazneno djelo iz članka 120. stavka 1. u vezi članka 118. stavka 1. KZ/11.

12. Pri izboru vrste i mjere kazne, sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna bude teža ili lakša, osobito jačinu povrede zaštićenog dobra, posljedice po žrtvu, pobude iz kojih je kazneno djelo počinjeno, način počinjenja i skrivljene učinke kaznenih djela, prijašnji život optuženika, njegove osobne i imovinske prilike, kao i njegovo ponašanje nakon počinjenog kaznenog djela. No prije svega, sud je pošao od stupnja optuženikove krivnje i opće te individualne svrhe kažnjavanja, kako je to određeno člankom 47. KZ/11.

12.1. Stoga, potrebno je prvenstveno obrazložiti da je optuženi RG prilikom počinjenja djela bio ubrojiv, svjestan da je ono što čini zabranjeno i da za njegovo ponašanje nije postojao niti jedan ispričavajući razlog, a postupao je izravnom namjerom na učin teške tjelesne ozljede, kako je to ranije po ocjeni ovog suda nedvojbeno utvrđeno. Naime, iako je optuženikova ubrojivost tijekom postupka dovedena u sumnju, provedenim je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je optuženi RG u vrijeme počinjenja, iako smanjeno, ali ne i u znatnom stupnju, bio ubrojiv. Tako iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Davora Zdunića proizlazi da je odlučujući učinak na optuženikovu sposobnost shvaćanja značenja vlastitog postupanja, kao i na sposobnost upravljanja vlastitom voljom imalo kompleksno i međuzavisno djelovanje više faktora i to stanje intoksikacije etilnim alkoholom (stanje teže pripitosti), stanje drogiranosti kokainom na njegovu osobnost, kao i tijek kaskade nemilih i situacijski opisnih događaja s konačnom tragičnom posljedicom. Zbog toga zaključuje da je optuženik tempore criminis bio smanjeno ubrojiv, ali ne i u znatnijem stupnju.

13. Polazeći, dakle od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja koja sukladno članku 41. KZ/11. mora predstavljati individualiziranu društvenu osudu za počinjeno i biti podobna jačati povjerenje društva u pravni poredak, pri tome kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti kriminalnog postupanja i pravednosti kažnjavanja utjecati na počinitelja i sve ostale građane da ne čine kaznena djela, sud je cijenio sve one okolnosti koje su od utjecaja na vrstu i visinu kazne.

13.1. Tako je sud imao u vidu da je radnjama optuženika povrijeđeno najveće zaštićeno dobro, život druge osobe, budući je od optuženikovih udaraca ČG preminuo. Međutim, ova činjenica predstavlja već obilježje kaznenog djela za koje je optuženik proglašen krivim, zbog čega, a uslijed zabrane dvostrukog vrednovanja iste okolnosti, ne može biti cijenjena otegotnom.

13.2. Pobuda postupanja optuženika, a to je fizičko obračunavanje s oštećenikom koji ga prethodno vrijeđa i provocira, cijenjena je otegotnom, jer optuženik je imao mogućnost već ranije otići iz kafića i na taj ili drugi način prekinuti verbalni napad oštećenika i time izbjeći nemili događaj.

13.3. S druge strane, razmatrajući optuženikov raniji život sud je osobito cijenio činjenicu da je riječ o osobi danas u dobi od 55 godina koji do sada nikada nije ni kazneno ni prekršajno osuđivan, kako to proizlazi iz izvoda iz kaznene i prekršajne evidencije. Iz navedenog, no i iz okolnosti cijelog događaja za zaključiti je da je ovdje riječ o ekscesu i situacionom djelu s teškom posljedicom u odnosu na koju je optuženik izrazio žaljenje i kajanje. Iskrenost izloženog stava optuženika prema svojim postupcima i posljedici do koje je u konačnici došlo potvrđuje se nalazom i mišljenjem vještaka psihijatra Davora Zdunića. Naime, psihijatrijski vještak svojim zaključkom utvrđuje da su kod optuženika zamjetne psihičke posljedice nastale nakon nemilog događaja zbog čega optuženiku preporuča dragovoljno, a bez zakonske obveze psihijatrijski tretman, budući je provođenjem razgovora s optuženikom u svrhu davanja svoje ekspertize zamijetio jasne poteškoće kao posljedicu ovog događaja u vidu osjećaja kajanja, straha od kazne i suzdržavanja u socijalnim kontaktima. Sve ovo cijenjeno je olakotnim na strani optuženika. Osim toga olakotnim je cijenjeno što je optuženik otac dvoje sada punoljetne djece te na slobodi privređuje svojim radom za život i uzdržavanje.

14. Stoga, razmatranjem svih izloženih okolnosti, kao i okolnosti samog događaja, pri tome cijeneći da je oštećenik taj koji je izazvao ovaj fizički sukob ne samo vrijeđanjem i verbalnim provokacijama već i inzistiranjem na fizičkom obračunavanju, ovaj sud nalazi da je kazna od tri godine zatvora u cijelosti primjerena težini počinjenog djela, svim okolnostima konkretnog događaja te osobi optuženika i stupnju njegove krivnje. Upravo tom kaznom, po ocjeni ovog suda, u dostatnoj će se mjeri izraziti društveni prijekor zbog počinjenog te utjecati dodatno na optuženika koji je već shvatio neprihvatljivost i pogibeljnost vlastitog postupka, te štetnost svakog protupravnog postupanja. Osim toga, ovom kaznom će se, prema mišljenju suda, upozoriti i drugi građani da se klone sličnih ponašanja, ukazivanjem na društvenu neprihvatljivost ovakvog ponašanje koje je u konačnici za posljedicu imalo smrt druge osobe, sve uz jačanje svijesti o pogibeljnosti kaznenih djela i pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Time će po ocjeni ovog suda u cijelosti biti ostvarena svrha kažnjavanja propisana člankom 41. KZ/11.

15. Na temelju kogentne odredbe članka 54. KZ/11. optuženiku je u izrečenu kaznu zatvora uračunato vrijeme koje je tijekom postupka proveo lišen slobode, i to vrijeme uhićenja i boravka u istražnom zatvora od 27. listopada 2024. do 5. lipnja 2025.

16. Na temelju u izreci citiranih odredaba ZKP/08. optuženom RG je naloženo nadoknaditi troškove ovog kaznenog postupka, i to troškove provedenih sudsko-medicinskog, toksikološkog, biološkog i psihijatrijskog vještačenja te paušalni iznos koji je određen sukladno trajanju i složenosti ovog postupka s jedne, te imovinskim prilikama, odnosno činjenici radne sposobnosti optuženika s druge strane.

17. Slijedom svega ranije navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 5. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Iva Gradiški Lovreček

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude nezadovoljna strana ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.