Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj: Gž-246/2024-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sutkinje Branke Guljaš predsjednice vijeća, Katice Krajnović članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i suca Berislava Babića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ŽH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Bruno Spiz, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Triglav osiguranje d.d. iz Zagreba, Antuna Heinza 4, kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lui, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui iz Osijeka, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2186/2022-48, na sjednici vijeća održanoj 5. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Žalba se uvažava kao osnovana te se ukida presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Pn-2186/22-48 od 3. studenog 2023. u pobijanom odbijajućem dijelu (točka I. izreke) kao i u odluci o troškovima postupka (toč. II. i III. izreke).

II. O troškovima žalbenog postupka biti će odlučeno u konačnoj odluci

Obrazloženje

1. Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:

"I. Odbija se tužbeni zahtjev na ime naknade novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 3.981,68 eura / 30.000,00 kuna1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05. siječnja 2019. godine do isplate kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška parničnog postupka kao neosnovan.

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.994,18 eura / 15.025,14 kuna1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. studenog 2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa kao neosnovan."

2. Ovu presudu, pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj u odbijajućem dijelu (toč.I. izreke), kao i u odluci o troškovima postupka (toč. II. i III. izreke) i to iz svih žalbenih razloga propisanih u odredbi čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka US RH, 84/08, 96/08, 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 i 155/23., dalje u tekstu ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, a podredno odluči o financijskom vještačenju putem remisornog vraćanja prvostupanjskom sudu odnosno da samostalno provede financijsko vještačenje i nakon toga odluči o tužbenom zahtjevu.

3. U odgovoru na žalbu tuženik se očitovao o žalbenim navodima tužitelja, osporavajući ih u cijelosti.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske (novčane) štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 30.000,00 kuna kao posljedice štetnog događaja u kojem je tužitelj zadobio tjelesne ozljede zbog čega je posljedično imao gubitak zarade.

6. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja i odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja.

7. Prvostupanjski je sud tijekom postupka utvrdio da je tužitelj na ročištu 18. prosinca 2018. preinačio tužbu na način da je postavio zahtjev za naknadu novčane imovinske štete s naslova izgubljene zarade te da do zaključenja prethodnog postupka nije dostavio potrebnu dokumentaciju o visini plaće i naknadama za vrijeme bolovanja niti je predložio sudu da istu pribavi službenim putem. Također, prvostupanjski je sud utvrdio da je na ročištu 10. rujna 2020.(nakon zaključenja prethodnog postupka) tužitelj predložio da vještak sam pribavi dokumentaciju potrebnu za izračun visine tužbenog zahtjeva.

8. Prvostupanjski je sud zaključio da je tužitelj sam bio dužan (i to prije zaključenja prethodnog postupka), dostaviti dokumentaciju potrebnu za provođenje vještačenja, odnosno ukoliko nije bio u mogućnosti pribaviti istu, zatražiti od suda da službenim putem pribavi potrebnu dokumentaciju temeljem koje će se provesti financijsko vještačenje kao i da pribavljanje dokumentacije potrebne za provođenje vještačenja nije zadatak sudskog vještaka.

9. Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan s obrazloženjem da punomoćnik tužitelja, na kojemu je bio teret dokaza, nije dostavio dokumentaciju potrebnu za provođenje vještačenja slijedom čega nije dokazao osnovanost niti visinu svoga zahtjeva za naknadom štete zbog izgubljene zarade.

10. Navedeno shvaćanje prvostupanjskog suda, ovaj drugostupanjski sud za sada ne može prihvatiti.

11. Naime, a kako to proizlazi iz sadržaja predmeta, tužitelj je pravovremeno, prije zaključenja prethodnog postupka stavio dokazni prijedlog provođenja financijskog vještačenja na okolnost utvrđenja gubitka zarade koji je sud, pogrešnom primjenom materijalnog prava odbio provesti zbog činjenice što tužitelj nije dostavio dokumentaciju temeljem koje bi se vještačenje trebalo provesti.

12. U okolnostima konkretnog slučaja, dokazni prijedlog tužitelja o provođenju financijskog vještačenja stavljen je pravovremeno i takav je dokazni prijedlog, pravilnom primjenom materijalnog prava trebalo usvojiti i odrediti provođenje vještačenja, što prvostupanjski sud nije učinio niti u ponovljenom postupku nakon ukidbene odluke ovog drugostupanjskog suda poslovni broj Gž-1785/2021-2 od 6. lipnja 2022., već je zaključio o osnovanosti tužbenog zahtjeva primjenom pravila o teretu dokazivanja bez provođenja svih predloženih dokaza.

13. Navedenim postupanjem stranci je onemogućeno raspravljanje pred sudom jer se odluka prvostupanjskog suda temelji na utvrđenju da tužitelj nije dokazao činjenice primjenom odredbe čl. 221.a. ZPP-a, a prethodno je odbio izvođenje dokaza provedbom financijskog vještačenja (suprotno odredbi čl. 7. ZPP-a) iako je tužitelj pravovremeno postavio navedeni dokazni prijedlog, čime je počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a.

14. Slijedom navedenoga, kako je žalbenim navodima tužitelja dovedena u pitanje pravilnost i zakonitost pobijane prvostupanjske presude, valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci.

15. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima parničnog postupka (toč. II. i III. izreke) pa će novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud odlučiti o troškovima parničnog postupka, kao i troškovima žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a).

16. Stoga će u ponovljenom postupku, uvažavajući razloge ovog drugostupanjskog rješenja, prvostupanjski sud provesti dokaz financijskim vještačenjem prema kojim rezultatima će ponovno odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva.

17. U nepobijanom, odbijajućem dijelu odluke o troškovima postupka (toč. IV. izreke presude), prvostupanjska odluka ostaje neizmijenjena.

Osijek, 5. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Branka Guljaš