Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-113/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Sanji Dujmović, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja TM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Roko Lukšić, odvjetnik u [adresa], protiv ovršenika CM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koga zastupa punomoćnik Nikola Hraste, odvjetnik u Hvaru, Ive Miličića 4, radi ovrhe na nekretninama, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj Ovr-1271/2023 od 2. travnja 2025., 5. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Uvažava se žalba ovršenika CM, ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu, poslovni broj Ovr-1271/2023 od 2. travnja 2025. i predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja riješeno je:

"Na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu, broj P-3094/15 od 13. srpnja 2016., a radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 40.150,33 kn / 5.328,82 EUR na ime dijela primljene zakupnine za 2009. zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 21. srpnja 2009. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta za 5% -ih poena do 31. srpnja 2015.; a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate po stopi od 8,14% godišnje, a u slučaju promjene stope, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-a poena, a od 01. siječnja 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena sve do isplate, radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja na ime izmakle dobiti za 2009. u iznosu od 137.070,58 kn /18.192,39 EUR, bruto dohotka zajedno za zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana 13. srpnja 2016. po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta za 5%-ih poena do 31. srpnja 2015.; a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate, po stopi od 8,14% godišnje, a u slučaju promjene stope, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-a poena, a od 01. siječnja 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena sve do isplate, radi naknade prouzročenog parničnog troška ovrhovoditelju u iznosu od 28.770,00 kn / 3.818,44 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od dana donošenja ove presude po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta za 5%-ih poena do 31. srpnja 2015.; a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate, po stopi od 8,14% godišnje, a u slučaju promjene stope, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita, odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3%-a poena, a od 01. siječnja 2023. po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena sve do isplate, kao i za troškove ovog ovršnog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenje rješenja po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećanjem za tri postotna poena sve do isplate,

određuje se ovrha

- na nekretninama ovršenika upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda Splitu, Stalna služba u Starom Gradu u z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenim kao č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], zabilježbom ovrhe u navedenom z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], utvrđenjem vrijednosti predmetnih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

- na nekretnini ovršenika upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda Splitu, Stalna služba u Starom Gradu u z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenoj kao č. zem. [katastarska čestica], odnosno suvlasnički dio: 210/420, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), suvlasnički dio:

140/420, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2), suvlasnički dio: 40/420, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3), suvlasnički dio: 30/420, ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-4), zabilježbom ovrhe u navedenom z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], utvrđenjem vrijednosti predmetne nekretnine, njenom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

- na suvlasničkom dijelu nekretnine ovršenika upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda Splitu, Stalna služba u Starom Gradu u z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označene kao č. zem. [katastarska čestica], odnosno suvlasnički dio: 149/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-1), zabilježbom ovrhe u navedeni z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], utvrđenjem vrijednosti predmetne nekretnine, njezinom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

- na suvlasničkom dijelu, odnosno na 2/4 dijela nekretnina ovršenika upisanim u zemljišnim knjigama Općinskog suda Splitu, Stalna služba u Starom Gradu u z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], označenih kao č. zem. [katastarska čestica], č. zem. [katastarska čestica] i č. zem. [katastarska čestica], zabilježbom ovrhe u navedeni z. u. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], utvrđenjem vrijednosti predmetnih nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem ovrhovoditelja iz novčanog iznosa dobivenog prodajom.

Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Starom Gradu nalaže se upis zabilježbe ovrhe."

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi žalbu je izjavio ovršenik, zbog povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi ističe kako je punomoćnik ovrhovoditelja postigao dogovor sa prijašnjom punomoćnicom ovršenika o podmirenju troškova postupaka, te da je ovršenik 18. ožujka 2022. punomoćniku ovrhovoditelja podmirio dio duga, odnosno iznos od 73.700,00 kn, tako da je ostalo još 73.034,07 kn za platiti. Odredbom čl. 80.b st. 2. Ovršnog zakona propisani su posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretninama, o kojima se u prvostupanjskom postupku nije vodilo računa. Ovrhovoditelj je predložio, a prvostupanjski sud prihvatio i odredio ovrhu nekretninama ovršenika, i to na dvjema nekretninama iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], nadalje na četiri etažne cjeline (stanovi i poslovni prostor) iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na jednoj etažnoj cjelini (poslovnom prostoru za ½ ) iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te na jednom idealnom dijelu od 2/4 dijela (poslovni prostor) iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno na sveukupno 8 nekretnina, iako je vrijednost tražbine nerazmjerno manja od vrijednosti navedenih nekretnina na kojima je ovrha određena. Ovrhovoditelj predlaže ovrhu u iznosu glavnice od 27.339,69 eura, a samo jedan poslovni prostor ukupne površine 335,65 m[2] (zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] E-1) vrijedi ne manje od 500.000,00 eura. Preostala tri stana u tom istom ulošku imaju površine od 193,65 m[2] (E-2), 64,95 m (E-3) odnosno 45,10 m[2] (E-4), te je ukupna vrijednost samo ovih nekretnina najmanje milijun eura. Stoga je apsolutno nerazmjerno tražiti i odrediti prodaju svih navedenih nekretnina u ovršnom postupku, radi namirenja tražbine koja ne iznosi 1/100 dijela vrijednosti nekretnina koje su obuhvaćene tom ovrhom. Županijski sudovi zauzimaju pravna shvaćanja da prijedlog za ovrhu na nekretnini na temelju ovršne isprave osim obveznog sadržaja propisanog odredbom čl. 39. st. 1. Ovršnog zahtjeva i ovršnog zahtjeva normiranog st. 3. istoga članka, mora sadržavati i činjenične navode ovrhovoditelja o odlučnoj okolnosti da određivanjem predložene ovrhe na nekretninama ne bi bio narušen kriterij pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80.b istog Zakona. Prilikom određivanja ovrhe na nekretnini u slučaju kad glavnica tražbine prelazi iznos od 5.300,00 eura, prvostupanjski sud po službenoj dužnosti mora ocijeniti hoće li određivanjem i provedbom te ovrhe biti narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, odnosno hoće li interes ovršenika da zadrži nekretninu u svom vlasništvu biti veći od interesa ovrhovoditelja da svoju tražbinu namiri prodajom ovršenikove nekretnine. Unatoč činjenici da odredbu čl. 80.b st. 2. i 3. Ovršnog zakona u praksi ponajprije primjenjuju prvostupanjski sudovi, kao stvarno i mjesno nadležni sudovi za odlučivanje o osnovanosti prijedloga za ovrhu na nekretnini, zakonodavac normativnim uređenjem tih odredbi ne onemogućava drugostupanjski sud u primjeni navedenih materijalnih odredbi kad povodom žalbe odlučuje o osnovanosti, odnosno neosnovanosti prijedloga za ovrhu. Dalje navodi kako ovršenik u očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje na dan sastavljanja i predaje žalbe ima na ime glavnice i kamata u naplati ukupan preostali odnosno neizvršeni iznos od tek 214,34 eura, pa je očigledna vjerojatnost da ovrhovoditelj svoju (preostalu) tražbinu može namiriti na novčanim sredstvima ovršenika, odmah iza navedenih preostalih 214,34 eura koji se izvršavaju. Predlaže ukinuti pobijano prvostupanjsko rješenje i odbiti prijedlog radi ovrhe na nekretninama kao neosnovan, ili, podredno, predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj ističe da su netočni i promašeni navodi ovršenika da je punomoćnik ovrhovoditelja postigao dogovor s prijašnjom punomoćnicom ovršenika o podmirenju troškova postupaka u vezi čega da je ovršenik punomoćniku ovrhovoditelja 18. ožujka 2022. podmirio iznos od 73.700,00 kn. E–mail korespondencija koja je vršena između punomoćnika ovrhovoditelja i prijašnje punomoćnice ovršenika odnosi se na potpuno druge postupke i druge stranke koje zastupa punomoćnik ovrhovoditelja, što je vidljivo i iz naslova poslanih mailova Također, kao potvrda navedenom je i to da dug koji ovršenik spominje u žalbi ukupno iznosi 146.734,07 kn, dok ukupan iznos tražbine ovrhovoditelja u ovom postupku iznosi 27.339,65 eura. Iako se ovršenik u žalbi poziva na odredbe čl. 80.b Ovršnog zakona kojima se uređuje pitanje pravične ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja te smatra da je navedena ravnoteža donošenjem pobijanog rješenja o ovrsi narušena jer je vrijednost tražbine nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina na kojima je određena ovrha, međutim, za svoje navode koji se odnose na vrijednost predmetnih nekretnina ne dostavlja nikakve konkretne dokaze. Nadalje, prema stavovima županijskih sudova odredba čl. 6. Ovršnog zakona odnosi se između ostalog na zaštitu ovršenika kod provedbe već određene ovrhe na nekretninama ovršenika, da ista bude što manje nepovoljna za njega, dok je čl. 74. istog Zakona propisano da se ovrha provodi u opsegu u kojem je određena, a u konkretnom slučaju određena je ovrha na nekretninama, slijedom čega će se nakon eventualne prodaje nekretnina, ovrhovoditelj namiriti iz postignutog prodajnog iznosa samo do visine svoje tražbine. Neosnovani su i navodi ovršenika kako postoji očigledna vjerojatnost da ovrhovoditelj svoju tražbinu može namiriti na novčanim sredstvima ovršenika obzirom da u očevidniku neizvršenih osnova za plaćanje na dan sastavljanja i predaje žalbe ovršenik ima na ime glavnice i kamata u naplati ukupan preostali, odnosno neizvršeni iznos od 214,34 EUR i nakon kojeg izvršenja bi se prema mišljenju ovršenika ovrhovoditelj mogao namiriti na novčanim sredstvima ovršenika, jer je već pokušana izravna naplata na novčanim sredstvima ovršenika koja je ostala bezuspješna, a 28. siječnja 2021. ovrhovoditelj je od Financijske agencije zaprimio potvrdu o nemogućnosti izvršenja osnove za plaćanje zbog čega je i podnio prijedlog za ovrhu na nekretninama. Predlaže odbiti žalbu i potvrditi pobijano rješenje o ovrsi.

4. Žalba je osnovana.

5. Pobijano rješenje o ovrsi doneseno je na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Starom Gradu posl. br. P-3904/15 od 13. srpnja 2016. radi naplate potraživanja u iznosu od 5.328,82 eura na ime dijela primljene zakupnine i potraživanja u iznosu od 18.192,39 eura na ime izmakle dobiti, sve s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Istom je presudom tuženiku, ovdje ovršeniku naloženo naknaditi tužitelju, ovdje ovrhovoditelju, namiriti iznos od 3.818,44 eura na ime troškova parničnog postupka.

6. Predmetna ovrha pokrenuta je temeljem odredbe čl. 80. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20. i 114/22. – u daljnjem tekstu: OZ) prema kojoj se ovrha na nekretnini provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

7. Navodima da je podmirio dio duga ovršenik sadržajno ističe žalbeni razlog iz odredbe čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ, o kojem žalbenom razlogu odlučuje sud prvog stupnja sukladno čl. 52. istog Zakona.

8. Žalbenim navodima ovršenik iznosi prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, posebice iz razloga što je vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnina na kojima je određena ovrha.

9. Odredbom članka 80.b st. 2. OZ propisano je da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 eura, sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito: je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine (st. 3.).

10. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 5. studenoga 2020., u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b st. 2. i 3. OZ prvi put istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

11. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je propustio razmotriti, u okolnostima konkretnog slučaja, bi li prodaja nekretnine ovršenika narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja, imajući u vidu vrijednost tražbine ovrhovoditelja i vrijednost predmetnih nekretnina te sve druge pravno značajne okolnosti na koje upućuju citirane odredbe članka 80.b OZ. 12. Prihvaćajući navedeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, te imajući u vidu da je ovršenik u žalbi iznio prigovor da u smislu odredbe čl. 80.b st. 2. i 3. OZ nisu postojali posebni uvjeti za određivanje ovrhe na nekretnini, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22.) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ prihvatiti žalbu ovršenika te ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, uz uputu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i utvrdi je li došlo do narušavanja pravične ravnoteže između interesa ovrhovoditelja i ovršenika.

Zadar, 5. lipnja 2025.

Sutkinja

Sanja Dujmović