Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-5204/2025

Zagreb

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u Vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda Roberta Završkog, predsjednika vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Goranke Ratković, članova Vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. PU, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 5/90. - pročišćeni tekst, 30/90., 47/90., 29/94.) i dr., odlučujući o žalbi okr. PU podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, broj: Pp-4675/2024-17 od 25. ožujka 2025., na sjednici Vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,

r i j e š i o j e :

Prihvaća se osnovanom žalba okr. PU te ukida prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. PU je proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, činjenično opisanog u t. I/ a) izreke, za koji je na temelju istog propisa okrivljeniku izrečena novčana kazna 300,00 eura, u koju kaznu je okrivljeniku uračunato vrijeme oduzimanja slobode kao 79,64 eura pa je okrivljeniku ostalo za platiti 220,36 eura, uz pogodnost dvotrećinskog plaćanja novčane kazne u roku 90 dana.

1.1. Istom presudom u t. I/ b) izreke je okr. PU proglašen krivim zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj: 70/17, 126/19, 84/21 i 114/22), za koji je okrivljeniku na temelju čl. 12. u vezi s čl. 15. istog zakona samostalno izrečena zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju šest mjeseci, a okrivljenik je dužan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu 40,00 eura.

2. Protiv te presude okr. PU je pravodobno podnio žalbu putem branitelja Matije Duka, odvjetnika u Zagrebu, pobijajući presudu iz svih žalbenih osnova.

3. Žalba okrivljenika je osnovana.

4. Rješavajući o žalbi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 202. st. 1. PZ-a ispitivao je prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojem se pobija žalbom i to iz osnova i razloga koje se navode u žalbi i po službenoj dužnosti te je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a, koju ističe okrivljenik u žalbi.

5. Pravilno okr. PU u žalbi navodi da je prvostupanjski sud utemeljio osuđujuću presudu na nezakonitom dokazu („iskazima svjedoka danih u prethodnom postupku“). Naime, iz obrazloženja presude je vidljivo da je sud presudu temeljio između ostaloga i na službenoj zabilješci djelatnika policije koja prileži optužnom prijedlogu (str. 22 spisa), a koji je nezakonit dokaz budući da se ne radi o službenoj zabilješci koja se sukladno čl. 158. st. 7. i st. 8. PZ-a može koristiti kao dokaz u prekršajnom postupku jer sadrži izjave o obavijesnim razgovorima sa svjedocima događaja KU i ĐU u kojoj policijski službenik prepričava sadržaj iskaza tih građana u okviru izvida prekršaja.

5.1. Međutim, navedena službena zabilješka ne može biti osnova za utvrđivanje odlučnih činjenica jer se time na posredan i zaobilazan način u dokazni materijal unosi nešto što ne može biti dokaz u prekršajnom postupku. Naime, sukladno odredbi čl. 158. st. 7. PZ-a, ovlaštena osoba tijela državne uprave kada postupa u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora može ispitati i građane u svojstvu svjedoka, ali sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka u prekršajnom postupku te o navedenom sastaviti zapisnik s propisanim upozorenjima sukladno odredbama čl. 285. i čl. 286. st. 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku, („Narodne novine“ broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/2019, 80/22, 36/24 i 72/25), koji se supsidijarno primjenjuje na temelju čl. 82. st. 3. PZ-a, u vezi s čl. 173. PZ-a.

5.1.1. Dakle, da bi se ono što policijski službenik sazna prilikom ispitivanja svjedoka u okviru izvida prekršaja moglo koristiti kao dokaz u postupku, to ispitivanje mora biti provedeno sukladno odredbama PZ-a o ispitivanju svjedoka (ili okrivljenika) u prekršajnom postupku što u konkretnom slučaju nije učinjeno. Sva ostala saznanja policijskih službenika dobivena prilikom ispitivanja građana ostaju neformalne obavijesti, koje ne mogu biti dokaz u prekršajnom postupku, kako je to propisano u čl. 158. st. 8. PZ-a. Budući da navedeni svjedoci pred policijom nisu ispitani na zakonit način s propisanim pravima i upozorenjima i u propisanoj formi, predmetna službena zabilješka koja sadrži između ostalog i njihove izjave o predmetnom događaju i na kojima se temelji prvostupanjska presuda (t. 7. obrazloženja presude), predstavlja nezakoniti dokaz sukladno čl. 90. st. 1. i st. 2. t. 2. PZ-a jer je taj dokaz pribavljen na nezakonit način. Stoga je službenu zabilješku trebalo po službenoj dužnosti posebnim rješenjem izdvojiti iz spisa sukladno čl. 121. st. 1. PZ-a.

5.2. Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 10. PZ-a postoji ako se presuda temelji na dokazu iz čl. 90. PZ-a, pri čemu „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku, a to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom predmetu kada koristi navedeni dokaz i koristeći njegov sadržaj dovodi ga u vezu s iskazima KU Oklobdžije i ĐU danih pred sudom te na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o prekršajnoj odgovornosti okr. PU.

6. Slijedom navedenog trebalo je prvostupanjsku presudu ukinuti i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud ponovno provesti sve već provedene dokaze (osim nezakonitog dokaza), po potrebi i druge dokaze, otkloniti istaknutu bitnu povredu prekršajnog postupka, te pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

7. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. PZ-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 4. lipnja 2025.

Zapisničarka:

Predsjednik vijeća:

Emina Bašić, v.r.

Robert Završki, v.r.

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Rijeci, u 7 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja, žrtvu, punomoćnicu, nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad i tužitelja