REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2248/2025-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr.sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ĆN, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Nenad Horvat, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Erste&Steiermärkische Bank d.d., OIB: 23057039320 Rijeka, Jadranski trg 3a, kojeg zastupaju punomoćnici u Odvjetničkom društvu Metelko, Knežević i Partneri, u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti i isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1736/2024-3 od 14. studenoga 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P-844/2022-21 od 20. ožujka 2024., u sjednici održanoj 4. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1736/2024-3 od 14. studenoga 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P-844/2022 od 20. ožujka 2024., u odnosu na slijedeće pravno pitanje:
„Uzima li se u obzir pri određivanju vrijednosti predmeta spora vrijednost predmeta spora naznačen za deklaratorni zahtjev, koji je istaknut uz tužbeni zahtjev na činidbu i treba poslužiti samo za ocjenu osnovanosti tog zahtjeva na činidbu?“
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom je potvrđena presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj P-844/2022 od 20. ožujka 2024.
2. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP- a), zbog pravnih pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. Tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije postavlja slijedeća pitanja:
„1. Može li sud ocjenu o tome da je odredba potrošačkog ugovora, kojom se ugovara naknada za obradu kredita (članka 10. stavka 1. Ugovora o kreditu), suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokovala znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača (test nepoštenosti), u smislu odredbe članka 81. stavka 1. ZZP/03, isključivo temeljiti na tome da se radi o odredbi o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo i da trgovac (tuženik) nije dokazao stvarne troškove koje je imao prilikom obrade kredita ili bi sud prilikom provođenja testa nepoštenosti, bio dužan uzeti u obzir je li odredba jasna i lako razumljiva te lako uočljiva (zahtjev transparentnosti) te druge okolnosti kao što su narav robe ili usluge koji predstavljaju predmet ugovora, sve okolnosti prije i prilikom sklapanja ugovora te ostale ugovorne odredbe, sve u smislu odredbi članka 81. stavka 1. ZZP u svezi odredbi članka 83. i 85. ZZP-a?
2. Uzima li se u obzir pri određivanju vrijednosti predmeta spora vrijednost predmeta spora naznačen za deklaratorni zahtjev, a koji je istaknut uz tužbeni zahtjev na činidbu i treba poslužiti samo za ocjenu osnovanosti tog zahtjeva na činidbu?
3. Obzirom na primijenjeni stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske sa sjednice Građanskog odjela od 30. siječnja 2022. broj Su-IV-47/2020 iz kojeg proizlazi da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz članka 323. stavak 1. ZOO/05 (članak 104. stavak 1.ZOO/91) kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora, ima li se smatrati da i zatezne kamate na restitucijski zahtjev u smislu odredbe članka 29. stavka 1. ZOO-a počinju teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora?“
2.2. Osim postavljenih pitanja, tuženik u prijedlogu za dopuštenje revizije sukladno odredbi članka 385.a stavka 2. ZPP-a poziva i na povredu prava na pravično suđenje iz članka 29. Ustava Republike Hrvatske i članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Prijedlog je dopušten.
5. Vrhovni sud Republike Hrvatske je ocijenio da je prvo postavljeno pravno pitanje važno u smislu odredbe članka 385.a stavka 1. ZPP-a za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju u odnosu na koje postoji različita praksa drugostupanjskih sudova (rješenje Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-289/2023-4 od 12. rujna 2024.).
6. Stoga je postupajući u smislu odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP-a vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija zbog pravnog pitanja navedenog u izreci.
7. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije te u odnosu na istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe članka 389.b stavka 3. ZPP-a.
Zagreb, 4. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
