REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2329/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Željka Pajalića člana vijeća, mr.sc. Igora Periše člana vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Oikos d.o.o., OIB: 86598991054 iz Poreča, Stjepana Konzula Istranina 2, kojeg zastupa punomoćnica Rozana Fabris, odvjetnica u Poreču, protiv tuženika Ivamon d.o.o., OIB: 46779962857 iz Poreča, Zagrebačka 5, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Vukić, odvjetnik u Rijeci, radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-308/2024-2 od 9. prosinca 2024., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-268/2022-12 od 17. studenoga 2023., na sjednici održanoj 4. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Odbacuje se prijedlog tuženika za dopuštenje revizije.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troška odgovora na prijedlog.
Obrazloženje
1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-308/2024-2 od 9. prosinca 2024., kojim je potvrđeno rješenje Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj P-268/2022-12 od 17. studenoga 2023.
1.1. U prijedlogu postavlja pitanja koja glase:
"1. Treba li sud, kada tuženik nije preuzeo tužbu iz sigurnosnog elektroničkog pretinca informacijskog sustava na način da je elektronički potvrdio primitak pismena putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, dostaviti tužbu i putem pošte na adresu sjedišta?
2. Treba li sud uz informativnu obavijest o dostavi tužbe putem elektroničke pošte dostaviti i informativnu obavijest o dostavi tužbe putem pošte na adresu sjedišta?
3. Treba li sud pravnim osobama dostavu prvog pismena obaviti poštom uz obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku biti dostavljena u informacijskom sustavu elektroničke komunikacije?
4. Da li se nalaz i mišljenje vještaka, izrađeni u postupku osiguranja dokaza koji je prethodio parničnom postupku, u samom parničnom postupku smatraju dokazom vještačenjem?
5. Treba li vještak iznijeti nalaz i mišljenje vještaka izrađeno u postupku osiguranja dokaza usmeno na raspravi da bi dokaz imao dokaznu snagu vještačkog nalaza?
6. Može li sud donijeti presudu zbog ogluhe ako pravna osnova koju je odredio tužitelj nije u skladu s tužbenim zahtjevom, tj. pazi li sud na pravilnu primjenu materijalnog prava?
7. Može li sud donijeti presudu zbog ogluhe ako iz materijalnog prava ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva?
8. Ima li tužitelj (vjerovnik) koji je primio ispunjenje pravo zahtijevati isplatu ugovorne kazne za zakašnjenje pri izvođenju građevinarskih radova ako je propustio bez odgode prilikom preuzimanja ispunjenja obveze priopćiti tuženiku (dužniku) da zadržava pravo na ugovornu kaznu?
9. Je li vjerovnik ako je primio ispunjenje, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu prekludiran u naknadnom ostvarivanju svojeg prava?
10. Predstavlja li odredba članka 353. stavak 5. Zakona o obveznim odnosima kogentnu pravnu normu u ugovornim odnosima vezanim uz građenje?
11. Je li iznos ugovorne kazne za zakašnjenje pri izvođenju građevinskih radova može biti viši od 5% ugovorene cijene radova u ugovornim odnosima vezanim uz građenje na koje se primjenjuju posebne uzance o građenju?
12. Je li iznos ugovorne kazne preko 79% od ukupne ugovorene cijene u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala?
13. Ima li tužitelj (vjerovnik) pravo istovremeno na naplatu ugovorne kazne i pravo na naknadu štete iz iste osnove, a pri čemu je ugovorna kazna određena u iznosu višem od nastale štete?
14. Treba li sud da bi donio presudu zbog ogluhe provjeriti istinitost činjenica navedenih u tužbu i vjerodostojnost dokaza koji su uz tužbu priloženi?
15. Treba li presuda zbog ogluhe, da bi sud ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim, sadržavati razloge koji opravdavaju donošenje presude zbog ogluhe u svakom pojedinom slučaju i obrazloženje osnovanosti tužbenog zahtjeva te način na koji je ocijenio činjenice i dokaze kao i obrazloženje koju pravnu osnovu je primijenio?
16. Je li revizijski sud dužan ispitivati zakonitost presude zbog ogluhe nakon pravomoćnosti iste, a sve kako ne bi pravno egzistirale nezakonite sudske odluke?.".
Kao razloge važnosti navodi više odluka ovoga suda, drugih drugostupanjskih sudova i Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Tuženik navodi i da mu je zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno temeljno pravo zajamčeno Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u vidu prava na pristup sudu i prava na pravično suđenje.
2. U odgovoru na prijedlog tužitelj se istom protivi i predlaže ga odbaciti uz naknadu troškova odgovora na prijedlog.
3. U odnosu na prijedlog protiv dijela odluke koji se odnosi na prijedlog za povrat u prijašnje stanje valja naznačiti slijedeće. Odredbom čl. 400. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13,28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) propisano je da stranke mogu podnijeti reviziju i protiv rješenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomoćno završen, dok je stavkom drugim toga članka propisano da će se u postupku u povodu revizije protiv rješenja na odgovarajući način primijeniti odredbe toga Zakona o prijedlogu za dopuštenje revizije i reviziji protiv presude.
3.1. Rješenje kojim je odlučeno o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje nije rješenje kojim se postupak pravomoćno dovršava, pa u odnosu na taj dio odluke nije moguće dopustiti reviziju.
4. U prijedlogu tuženik postavlja veliki broj pitanja. Pitanjima od 1. do 3. problematizira način dostave pismena. U odnosu na ta pitanja ne nudi odgovarajuće razloge važnosti. Pritom mu valja naznačiti da je sud drugoga stupnja utvrdio da je dostava presude uredno izvršena (točka 14. obrazloženja). Isto tako, a u odnosu na prijedlog za ponavljanje postupka obrazložio je njegovu nepravovremenost (točka 20. do 23 obrazloženja). Stoga, a u nedostatku određenih i konkretnih razloga važnosti, ta pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4.1. U odnosu pak na ostala pitanja valja naznačiti da se njima zapravo problematizira presuda zbog ogluhe koja nije predmetom pobijanih odluka u ovom postupku.
5. U odnosu na vjerojatnost povrede ustavnih i konvencijskih prava tuženik ističe povrede u vidu pravičnog suđenja i pristupa sudu. Međutim, kraj utvrđenja nižestupanjskih sudova koja su jasna i obrazložena te se pozivaju na odgovarajuće listove spisa iz kojih proizlazi urednost dostave, valja zaključiti da tuženik nije učinio vjerojatnim postojanje tih povreda.
6. Zbog navedenoga valjalo je na temelju odredbe čl. 389.a st. 2. i 3. ZPP-a odlučiti kao u točki I. izreke.
7. Kako odgovor na prijedlog nije bio potreban za odlučivanje, tako je valjalo zahtjev tužitelja za naknadu takvog troška odbiti (čl. 155. ZPP-a).
Zagreb, 4. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
