REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Rev-1146/2024-7
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Ivana Vučemila člana vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Marine Paulić članice vijeća, u pravnoj stvari ovrhovoditelja MR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenice NR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Zoranu Gajskom, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o reviziji ovrhovoditelja protiv rješenja Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-413/2021-2 od 1. rujna 2021., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-157/2021 od 21. travnja 2021., u sjednici održanoj 4. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prihvaća se revizija ovrhovoditelja, ukidaju se rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalne službe u Požegi poslovni broj Gž-413/2021-2 od 1. rujna 2021. i rješenje Općinskog suda u Crikvenici poslovni broj Ovr-157/2021 od 21. travnja 2021., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog za ovrhu ovrhovoditelja kao neosnovan, dok je rješenjem suda drugog stupnja odbijena žalba ovrhovoditelja kao neosnovana i u cijelosti potvrđeno rješenje suda prvog stupnja.
2. Rješenjem ovog suda poslovni broj Revd-773/2023-2 od 28. veljače 2023. ovrhovoditelju je dopuštena revizija protiv rješenja drugostupanjskog suda zbog pravnog pitanja:
„Može li imatelj potvrde o punopravnom vlasništvu izdane temeljem čl. 277. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05 i 121/05 – dalje: OZ) s uspjehom tražiti predaju u posjed nekretnine iako nije upisan kao zemljišno knjižni vlasnik iste?“.
3. Postupajući po navedenom dopuštenju, ovrhovoditelj je na temelju čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), u svezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 - dalje: OZ/12), podnio reviziju protiv rješenja suda drugog stupnja zbog pitanja zbog kojeg je revizija dopuštena, predlažući ukinuti rješenja suda prvog i drugog stupnja, te predmet vratiti na ponovno suđenje.
4. Odgovor na reviziju nije podnesen.
5. Revizija je osnovana.
6. Sukladno odredbi čl. 391. st. 3. ZPP, u svezi sa čl. 400. st. 2. ZPP, sve u svezi sa čl. 21. st. 1. OZ/12, ovaj sud ispitao je pobijano rješenje samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.
7. S obzirom na sadržaj pravnog pitanja zbog kojeg je dopuštena revizija u ovom predmetu, u ovom stupnju postupka sporno je može li ovrhovoditelj, kao imatelj potvrde o punopravnom vlasništvu izdane na temelju čl. 277. OZ, s uspjehom tražiti predaju u posjed nekretnine, iako nije upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik iste nekretnine.
8. U ovom postupku, ovrhovoditelj je 18. travnja 2021. podnio prijedlog za ovrhu radi ispražnjenja i predaje u posjed nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), i to na temelju potvrde javnog bilježnika Zinke Batušić-Šlogar iz Sesveta, poslovni broj OU-212-1/2006, OU-476/2005 od 1. rujna 2006., kao ovršne isprave. Sud prvog stupnja odbio je navedeni prijedlog za ovrhu kao neosnovan, navodeći kako su kao vlasnici navedenih nekretnina upisane treće osobe, a ne ovrhovoditelj.
9. Sud drugog stupnja ocijenio je kako je u konkretnom slučaju ovršna isprava očito ukinuta, poništena, preinačena ili na drugi način stavljena izvan snage odnosno izgubila svoju djelotvornost, budući da je predmetna nekretnina uknjižena kao vlasništvo trećih osoba, slijedom čega nije bilo mjesta određivanju predložene ovrhe.
10. U odluci ovog suda broj Rev-x 171/10-3 od 12. siječnja 2011. izneseno je pravno shvaćanje prema kojem stjecanje vlasništva nekretnine u smislu čl. 277. st. 6. OZ predstavlja stjecanje na temelju zakona, a ne na temelju pravnog posla, slijedom čega nije od značaja kada će takav stjecatelj biti uveden u posjed i kada će izvršiti uknjižbu svog prava vlasništva u zemljišne knjige, odnosno brisanje ranijeg fiducijarnog vlasništva, budući da se radi o pretpostavkama iz čl. 129. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17).
11. Iz navedenog proizlazi da je shvaćanje drugostupanjskog suda glede zemljišnoknjižnog stanja kao zapreke za određivanje ovrhe na temelju potvrde izdane u smislu čl. 277. st. 6. OZ kao ovršne isprave nepodudarno s citiranim shvaćanjem ovog suda, budući da je sud drugog stupnja pogrešno ocijenio kako uknjižba prava vlasništva za korist trećih osoba utječe na djelotvornost predmetne ovršne isprave.
12. Pritom ujedno valja istaknuti kako je i odredbom čl. 322. st. 11. OZ/12, važećom u vrijeme podnošenja prijedloga za ovrhu u ovoj pravnoj stvari, propisano da je, ukoliko predlagatelj osiguranja postane punopravni vlasnik stvari, odnosno nositelj prava (čl. 322. st. 7. OZ/12) ovlašten tražiti, na temelju potvrde javnog bilježnika o tome, ovrhu radi predaje stvari u posjed, odnosno ovrhu ili poduzimanje drugih radnji radi stjecanja ovlaštenja na slobodno vršenje prava čijim je punopravnim nositeljem postao.
13. Stoga proizlazi kako je sud drugog stupnja uslijed pogrešnog pravnog shvaćanja nepravilno ocijenio kako promjena zemljišnoknjižnog stanja sama po sebi utječe na valjanost i opstojnost predmetne ovršne isprave, posebno što u navedenom stupnju postupka iz spisu priloženih isprava ne proizlazi da je navedena ovršna isprava na bilo koji način izgubila svoju djelotvornost.
14. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe čl. 391. st. 7. ZPP valjalo je ukinuti pobijano rješenje drugostupanjskog suda i rješenje prvostupanjskog suda, te predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Zagreb, 4. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća:
Đuro Sessa
