Poslovni broj Usž- 4239/2024-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od Marine Kosović Marković, predsjednice vijeća, Jelene Rajić i mr.sc. Inge Vezmar Barlek, članica vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Jasprica Konjuh, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice CJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Dino Čekada, odvjetnik u Puli, Marulićeva ulica 3, protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, OIB: 33706439962, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2695/2023- 8 od 20. rujna 2024., na sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2695/2023- 8 od 20. rujna 2024.

II. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadom troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Presudom Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us I-2695/2023- 8 od 20. rujna 2024. odbijen je zahtjev tužitelja za poništenjem/ oglašavanja ništavim rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Ispostave u Pazinu, KLASA: UP/I-362-02/23-02/1102, URBROJ: 443-02- 05-12-23-4 od 24. studenog 2023. (točka I izreke) kao i zahtjev tužiteljice za nadoknadom troškova upravnog spora (točka II izreke).

1.1. Rješenjem tuženika od 24. studenog 2023. naređeno je tužiteljici, kao vlasniku, uklanjanje (1) stambene zidane građevine, maksimalnih tlocrtnih dimenzija (mjereno u nivou prizemlja na visini oko 1,0m) = osnovni dio (8,65x10,75)+ dograđeno jednokrako vanjsko stubište (1,1x3,25)+(3,25x1,1m), etažnosti suteren - prizemlje, ravnog krova, visine do stropne ploče cca do 3,60m; etaža suteren uvučena, tlocrtnih dimenzija (7,65x7,5), visine cca do 2,60m; (2) pomoćne prizemne građevine br. 2, drvene konstrukcije, tlocrtnih dimenzija 3,50x4,05m, jednostrešnog krovišta, smještene u JZ dijelu parcele; (3) pomoćne prizemne zidane građevina br. 3, smještene uz SZ i JZ granicu parcele, tlocrtnih dimenzija 2,0x2,0m, jednostrešnog kosog krova, visine do 2,50 m; (4) pomoćne prizemne građevine br. 4, smještene bliže JZ granici parcele, maksimalnih tlocrtnih dimenzija, sastavljene od slijedećih dijelova: (A) ab. platoa tlocrtnih dimenzija 5,10x6,10; (B) drvene konstrukcije, namijenjene natkrivanju terase i otvorenog kuhinjskog sklopa, dvostrešnog krova, tlocrtnih dimenzija 5,10x6,10 m, zatvorene sa dvije strane; (C) otvorenog kuhinjskog sklopa tlocrtnih dimenzija cca 6,0x0,75 m koji se sastoji od zidane pečenjare (2,3x1,15m), visine do 3,0m, i radne plohe dimenzija 0,6x2,7m;(5) pomoćne prizemne zidane građevine br. 5, tlocrtnih dimenzija 1,5x2,35, dvostrešnog kosog krova, visine do cca 2,25m, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez građevinske dozvole, izvan građevinskog područja naselja Ližnjan.

2. Protiv prvostupanjske presude tužiteljica je izjavila žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 126. stavak 1. Zakonom o upravnim sporovima ("Narodne novine" 36/2024- dalje u tekstu ZUS). Predlaže poništiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev te potražuje troškove spora i sastava žalbe.

2.1 U žalbi, u bitnom, navodi da joj je uskraćeno ustavom zajamčeno pravo na žalbu jer protiv rješenja tuženika nije dopuštena žalba već se može samo pokrenuti upravni spor. Smatra da su službene osobe prilikom očevida postupale nezakonito jer su radnju obavljale bez dozvole suda. Ističe da pobijana presuda nije valjano obrazložena te da je prvostupanjski sud izgubio iz vida njezin prigovor da predmetna nekretnina predstavlja dom tužiteljice i njezine obitelji. Poziva se na odluku Europskog suda za ljudska prava Gashi c/a RH te odluku Ustavnog suda broj U-III-4751/2020 od 12. srpnja 2022. jer je predmetna nekretnina upisana u zemljišne knjige, ima kućni broj te tužiteljica uredno podmiruje troškove stanovanja pa greška države ne može ići na štetu građanina.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Ispitujući osporenu presudu sukladno odredbi članka 134. stavka 1. ZUS, ovaj Sud nije našao da su osnovani razlozi zbog kojih tužiteljica pobija presudu, niti da postoje razlozi na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.

4.1. Odredbom članka 106. stavka 5. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj 115/18. i 117/21.- dalje: ZDI) propisano je da se protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravi spor. Dakle, izričita je zakonska odredba koja propisuje pravne lijekove protiv rješenja građevinskog inspektora pa time što tužiteljica nije mogla izjaviti žalbu nije od utjecaja na zakonitost rješenja. Tužiteljica je iskoristila svoje pravo na zakonom propisani pravni lijek i podnijela je tužbu protiv rješenja tuženika.

5. Postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden je sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, nakon čega je osnovano zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti za provođenje izvršenja rješenja u smislu odredbe članka 106. stavak 3. ZDI u svezi s odredbom članka 131. stavak 1. ZDI.

6. Naime, u konkretnom slučaju nije sporno da je inspekcijskim rješenjem od 24. studenog 2023., tužiteljici naređeno uklanjanje, uz upozorenje da će se na izvršenje rješenja o uklanjanju prisiljavati izricanjem novčanih kazni, ako ne postupi po naredbi o uklanjanju. Nije sporno ni da je tužiteljica to rješenje primila te da nije postupila po naredbi iz tog rješenja. Uostalom tužiteljica niti ne spori da bi imala pravomoćnu ili izvršnu građevinsku dozvolu.

7. Tužiteljica tijekom postupka ističe prigovor povrede prava na dom i pravo na mirno uživanje vlasništva.

8. Ustavni sud Republike Hrvatske je u više odluka izrazio shvaćanje (npr. U-III- 2000/2021) da ako je stambeni prostor izgrađen bez građevinske dozvole koju je potrebno ishoditi prema nacionalnom pravu, postoji sukob interesa između prava pojedinca na poštovanje njegovog doma i prava drugih članova zajednice na zaštitu okoliša. Kad je riječ o bespravnoj gradnji, sljedeći će se čimbenici uzeti u obzir pri ocjeni razmjernosti mjere iseljenja: je li dom izgrađen nezakonito ili ne, ako jest, jesu li osobe koje su ga izgradile bile svjesne nezakonite gradnje, kakva je priroda i stupanj nezakonitosti u pitanju, koja je priroda interesa koji se želi zaštititi rušenjem, je li osobama koje su pogođene mjerom iseljenja/rušenja dostupan odgovarajući alternativni smještaj i postoje li blaži načini rješavanja slučaja; popis nije konačan (v. primjerice predmete ESLJP-a Winterstein i drugi protiv Francuske, br. 27013/07, § 148., presuda od 17. listopada 2013.; Ghailan i drugi protiv Španjolske, navedeno, §§ 62. - 64.; Faulkner i McDonagh protiv Irske, br. 30391/18 i 30416/18, §§ 94. - 95., odluka od 8. ožujka 2022.).

8.1. Dakle, kada je riječ o bespravnoj gradnji, pri ocjeni razmjernosti mjere uklanjanja potrebno je ocijeniti:

- jesu li osobe koje su dom nezakonito izgradile bile svjesne nezakonite gradnje,

- kakva je priroda i stupanj nezakonitosti u pitanju,

- koja je priroda interesa koji se želi zaštititi rušenjem,

- je li osobama koje su pogođene mjerom uklanjanja dostupan odgovarajući alternativni smještaj i

- postoje li blaži načini rješavanja slučaja.

9. U pogledu bitnih čimbenika za provođenje testa razmjernosti, iz spisa predmeta jasno proizlazi, a što priznaje i sama podnositeljica, da građevina za koju tvrdi da predstavlja njezin dom nema ishođenu građevinsku dozvolu te je izgrađena na poljoprivrednom zemljištu što upućuje na svjesnost tužiteljice da nezakonito gradi.

9.1. Tuženikovo postupanje, odnosno poduzimanje propisane mjere (uklanjanje građevine) je utemeljeno na zakonu (čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a). Cilj propisane mjere je suzbijanje nezakonite gradnje budući da je predmetna građevina izgrađena bez valjane dozvole. Takva mjera je nužna u demokratskom društvu jer je tužiteljica predmetnu građevinu izgradila bez pravomoćne ili izvršne građevinske dozvole, a zakonom je propisano da se građenju može pristupiti samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole, odnosno izvršne dozvole, u kojem slučaju investitor gradi na vlastitu odgovornost i rizik (čl. 106. st. 2. ZG-a).

9.2. U odnosu na dostupnost odgovarajućeg alternativnog smještaja, tužiteljica niti ne spori da inače živi u [adresa] sa suprugom a tijekom spora nije dostavila dokaz da bi uistinu živjela u nekretnini koja je predmet uklanjanja cijelu godinu. Prvostupanjski sud kao i ovaj Sud nema dovoljno podataka ( koje je trebala dostaviti tužiteljica uz prigovor prava na poštivanje doma) o (ne) dostupnosti alternativnog smještaja osim navoda da u Austriji živi u iznajmljenoj nekretnini sa suprugom invalidom.

9.3. Isto tako treba reći, da iako su domaća tijela tolerirala nezakonitu gradnju i boravak u nezakonito izgrađenoj nekretnini duže vremena, odredbe Zakona o Državnom inspektoratu ne omogućavaju drugu, lakšu mjeru od mjere uklanjanja.

9.4. S tim u vezi, valja navesti da nisu počinjene niti povrede odredaba čl. 6. i 8. ZUP-a budući da je postupanje tuženika u postupcima nezakonite gradnje, kao što je već navedeno, propisano zakonom, te je takvo postupanje nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe sprječavanja nezakonite gradnje i razmjerno je cilju koji treba postići.

10. Kako ovaj Sud ne nalazi da postaje razlozi zbog koji se presuda pobija jer je osporena presuda utemeljena na pravilnoj primjeni odredaba Zakona o upravnim sporovima pa je na temelju odredbi članka 135. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti žalbu tužiteljice kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci.

11. Kako tužiteljica nije uspjela s žalbom to joj niti ne pripada pravo naknadu troškova sastava žalbe (točka II. izreke ).

U Zagrebu, 4. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Marina Kosović Marković