Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Stalna služba u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Gž R-15/2025-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Varaždinu, Stalna služba u Koprivnici, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca Veljka Kučekovića kao predsjednika vijeća, Vesne Rep kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Tatjane Kučić kao članice vijeća, u parničnom predmetu tužiteljice CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Andri Marijanoviću, odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o., OIB: 85584865987, iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 41, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Mihočević & Bajs d.o.o. iz Zagreba, radi nedopuštenosti otkaza, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 1064/2024-34 od 3. prosinca 2024., u nejavnoj sjednici vijeća održanoj 4. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Žalba tuženika uvažava se kao osnovana te se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1064/2024-34 od 3. prosinca 2024. preinačuje na način da se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice.

II. Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi troškove prvostupanjskog postupka u iznosu od 332,50 EUR (slovima: tristo trideset dva eura i pedeset centi) i troškove žalbenog postupka u iznosu od 303,09 EUR (slovima: tristo tri eura i devet centi), sve sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koje teku od 4. lipnja 2025. do isplate, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je presudu čija izreka glasi:

„Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1.8.2022. godine kojom se tužiteljici CB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otkazuje Ugovor o radu na neodređeno vrijeme od 1.4.2012. godine, te naložiti tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, vratiti tužiteljicu na radno mjesto voditelja ekspedita na kojem je ista radila prije donošenje Odluka o poslovno uvjetovano otkazu ugovora o radu od 1.8.2022. godine, odnosno da je vrati na slično radno mjesto koje odgovara iskustvu i znanju radnice s istim ili sličnim uvjetima rada te joj priznati sva prava iz radnog odnosa kao da do prekida radnog odnosa nije ni došlo, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe, te naložiti tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužiteljici prouzročene troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.“

2. Protiv navedene presude pravovremenu, potpunu i dopuštenu žalbu podnio je tuženik 11. prosinca 2024. zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.-Odluka USRH, 84/08., 96/08.-Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) te predlaže da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice te ju obveže na naknadu parničnog troška i troškova žalbe zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od donošenja odluke do isplate.

3. Odgovor na žalbu nije dan.

4. Žalba je osnovana.

5. U svojoj žalbi tuženik navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a jer da presuda ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati, a osobito što je izreka presude nerazumljiva i proturječi razlozima presude i što presuda nema razloge o odlučnim činjenicama.

5.1. Po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je počinio navedenu bitnu povredu, za svoju odluku nije dao jasne razloge te istu nije moguće ispitati, odnosno ne pozivajući se na dokaze temeljem kojih je to utvrdio prvostupanjski sud navodi da je nejasno „koji se to poslovi koje je obavljala tužiteljica bitno mijenjaju i proširuju, navedeni poslovi i dalje spadaju u opće poslove samo što je tuženik izmijenio naziv istih, nije više grupa općih poslova, već Sektor općih poslova centraliziran na nivou tuženika u tzv. Korporativne funkcije.“, te da je nejasno „s kojim radnicima je tužiteljica uspoređivana i utvrđena kao prekobrojan radnik za obavljanje poslova radnog mjesta voditelj ekspedita, iz razloga jer se u navedenoj tabeli nalaze različita: radna mjesta, stručna sprema, grupe složenosti poslova i broj ostvarenih bodova.“. U konačnici zahtjev tužiteljice je usvojen primjenom pravila o teretu dokazivanja iz članka 115. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.; dalje: ZR).

5.2. Međutim, ovaj sud zbog učinjene bitne povrede nije ukidao pobijanu odluku, već je istu otklonio primjenom članka 373.a stavak 3. u svezi sa stavkom 1. ZPP-a.

5.3. Druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavak 2. ZPP-a nisu učinjene.

6. Tužiteljica u tužbi traži da se utvrdi da je nezakonita i nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1. kolovoza 2022. kojom joj je otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme i da se naloži tuženiku da ju vrati na radno mjesto voditelja ekspedita na kojem je ista radila prije donošenja Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu ili da je vrati na slično radno mjesto koje odgovara iskustvu i znanju radnice s istim ili sličnim uvjetima rada i da joj prizna sva prava iz radnog odnosa kao da do prekida radnog odnosa nije došlo.

6.1. Prema stavu tužiteljice Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1. kolovoza 2022. (dalje: Odluka o otkazu) je nezakonita i nedopuštena jer nije valjano obrazložena sukladno članku 120. ZR-a obzirom da nisu izneseni konkretni i jasni poslovni, organizacijski ili financijski razlozi koji bi opravdavali donošenje navedene Odluke. Tuženik da nije potkrijepio bilo kakvim podacima ili dokumentima navedenu Odluku, a iz kojih bi bilo vidljivo da je nova organizacija donijela veću učinkovitost, da je smanjen broj izvršitelja na radnom mjestu, odnosno sektoru u kojem je tužiteljica bila zaposlena te da kroz novu organizaciju ukidanjem radnog mjesta tužiteljice su smanjeni troškovi poslovanja i koliko su smanjeni. Novo doneseni pravilnici i to; Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o. i Pravilnik o izmjenama Pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom Zagrebačkog holdinga d.o.o., a koji su doneseni 13. svibnja 2022., da nisu nikada objavljeni pa ona nije imala prilike izvršiti uvid u iste. Izražava sumnju da su sindikalnom predstavniku u postupku savjetovanja oko kolektivnog viška radnika dostavljeni svi provedbeni akti, odnosno navedeni Pravilnici, a što je tuženik bio dužan u smislu članka 127. stavak 1. ZR-a. Isto tako, da nije dostavljen dokaz da je između sindikata postignut dogovor oko imenovanja zajedničkog povjerenika u smislu članka 153. stavak 4. ZR-a, odnosno da se tuženik u skladu sa zakonskim procedurama savjetovao s izabranim povjerenikom. Ističe da iako je u podružnici Robni terminali, u kojoj je tužiteljica radila, ukinuta organizacijska jedinica u okviru koje je tužiteljica radila, da nisu ukinuti poslovi koje je ona radila, već da je došlo i do proširenja opsega poslova unutar sektora kojem je pripadala tužiteljica, ali sada u okviru organizacijske jedinice „Korporativni servisi“. Kako je došlo do proširenja opsega poslova, ne može doći do smanjenja broja izvršitelja. Tuženik da nije transparentno i zakonito utvrdio i objavio relevantne podatke o odabiru prekobrojnih radnika te da nije pravilno, a prema kriterijima koje je koristio, bodovao tužiteljicu jer je ona trebala po kriteriju godina života, a koje je imala u trenutku donošenja Odluke o otkazu, ostvariti 3, a ne 2 boda, pa bi ukupno trebala imati 6 bodova, a ne 5 bodova. Osporava da bi joj bilo ponuđeno zapošljavanje na drugim radnim mjestima u okviru drugih organizacijskih jedinica. Odluka o otkazu da je nezakonita i iz razloga što tuženik prije donošenja Odluke o otkazu nije postupio sukladno člancima 127. stavak 5. i 128. stavak 1. ZR-a jer da tuženik nije obavijestio nadležnu javnu službu za zapošljavanje, odnosno nije dostavio dokaz da je u trenutku donošenja pobijane Odluke protekao rok od 30 dana iz članka 128. stavak 1. ZR-a.

6.2. Tuženik je u cijelosti osporio sve navode tužiteljice te je priložio dokaze kojima osporava tvrdnje iznesene u tužbi.

6.3. Na temelju dokaza koji su provedeni u postupku prvostupanjski sud je kao nesporno utvrdio;

- da je tužiteljica prije donošenja Odluke o otkazu radila temeljem Ugovora o radu (nije naveden datum) na poslovima voditelja ekspedita u Zagrebačkom holdingu d.o.o., Podružnica Robni terminali Zagreb od 1. travnja 2012.,

- da joj je Ugovor o radu otkazan Odlukom o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od 1. kolovoza 2022. koju je tužiteljica zaprimila 31. kolovoza 2022.,

- da je tužiteljica podnijela zahtjev za zaštitu prava 12. rujna 2022.,

- da su se ispunili uvjeti za podnošenje tužbe.

6.4. Uvidom u Odluku o otkazu prvostupanjski sud utvrđuje da je u obrazloženju Odluke navedeno;

- da su razlozi prestanka potrebe za radom tužiteljice detaljno obrazloženi i opisani tijekom savjetovanja Kolektivnog viška,

- da je poslodavac 13. svibnja 2022. donio nove interne akte: Pravilnik o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o organizaciji „Korporativnih servisa“ Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnik o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o.,

- da je tužiteljica obavljala poslove voditelja ekspedita u Podružnici Robni terminali Zagreb, koji poslovi ulaze u grupu općih poslova (tzv. funkcionalna grupa poslova) i ulaze u tzv. korporativne poslove,

- da je aktima poslodavca ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je tužiteljica obavljala poslove i djelokrug poslova te organizacijske jedinice, da je izmijenjen i proširen opseg poslova iste pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice

Sektor općih poslova unutar „Korporativnih servisa“,

- da je za obavljanje poslova unutar Sektora općih poslova potrebno 6 izvršitelja niže, srednje ili više stručne spreme,

- da su pri odabiru prekobrojnih radnika koji su višak primijenjeni kriteriji bodovanja i to za trajanje radnog odnosa bodovi u rasponu od 1 do 3, za dob radnika u rasponu od 1 do 3, za obveze uzdržavanja u rasponu od 0 do 3 i dodatni kriteriji hrvatski branitelj, djeca poginulih/nestalih branitelja u rasponu 0 do 0,1,

- da je tužiteljica po navedenim kriterijima ostvarila 5 bodova, a radnik s najmanjim brojem bodova niže, srednje ili više stručne spreme koji je popunio slobodna radna mjesta u organizacijskoj jedinici Sektora općih poslova unutar „Korporativnih servisa“ da ima 7 bodova te je u radnom odnosu duže od tužiteljice,

- da je svim radnicima kojima se namjeravao otkazati ugovor o radu ponuđeno zapošljavanje na poslovima u tzv. „Operacijama“ te je tužiteljica zaprimila popis slobodnih radnih mjesta i aplicirala na više njih, od čega je tijekom postupka selekcije odustala.

6.5. Prvostupanjski sud se pozvao na članak 115. stavak 1. točka 1. ZR-a kojim je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz) i na članak 131. stavak 3. ZR-a po kojemu postojanje opravdanog razloga za otkaz mora dokazati poslodavac.

6.6. Iz iskaza tužiteljice i svjedokinje CBN prvostupanjski sud utvrđuje i prihvaća kao točno da su se kod tuženika nastavili obavljati isti poslovi u okviru istog radnog mjesta, koja promjena nije vezana s utvrđivanjem Kolektivnog viška. Kako je u Odluci o otkazu navedeno da je tužiteljici otkazan Ugovor o radu jer je ukinuta organizacijska jedinica u kojoj je radila i poslovi koje je radila spadaju u poslove tzv. korporativnih funkcija, a djelokrug poslova te organizacijske jedinice u bitnom se mijenja te se proširuje opseg poslova pa se navedeni poslovi obavljaju unutar nove organizacijske jedinice Sektor općih poslova unutar „Korporativnih servisa“, da je nejasno koji se to poslovi koje je obavljala tužiteljica bitno mijenjaju i proširuju jer navedeni poslovi i dalje spadaju u opće poslove samo što im je tuženik izmijenio naziv pa više nisu grupa općih poslova, već Sektor općih poslova centraliziran na nivou tuženika u tzv. korporativne funkcije. Zbog toga da se nastali višak radnika treba sagledati kao višak nastao centralizacijom u Sektoru općih poslova i smanjenom broju izvršitelja poslova koji su do tada bili decentralizirani.

6.7. U smislu centralizacije poslovanja svih podružnica tuženika da je tužiteljica obavljala poslove voditelja ekspedita te se u odnosu na svoje radno mjesto i utvrđivanje iskazanog viška trebala uspoređivati s radnicima koji su obavljali iste poslove kao i ona u drugim podružnicama tuženika te primjenom utvrđenih kriterija uvrstiti ili ne uvrstiti tužiteljicu u program utvrđenog viška. Prema tablici tuženika koja je dostavljena uz podnesak od 28. veljače 2023. da je razvidno da je tužiteljica uvrštena u tablicu - Prilog br. 8 u Funkcionalnoj grupi poslova - Opći poslovi, u dijelu radnici uvršteni u program pod brojem 26 kao jedini voditelj ekspedita i to u podružnici Robni terminali Zagreb. Stoga da je nejasno s kojim radnicima je tužiteljica uspoređivana i utvrđena kao prekobrojan radnik za obavljanje poslova radnog mjesta voditelj ekspedita jer se u navedenoj tabeli nalaze različita radna mjesta, stručna sprema, grupe složenosti poslova i broj ostvarenih bodova.

6.8. Zbog toga da tuženik nije dokazao da je imao opravdani razlog iz članka 115. stavak 1. ZR-a za otkazivanje Ugovora o radu tužiteljici, odnosno da bi zbog gospodarskih razloga upravo za radom tužiteljice prestala potreba.

6.9. Popis slobodnih radnih mjesta koji je dostavljen tužiteljici ne predstavlja ponudu za sklapanje izmijenjenog ugovora o radu jer da je tuženik tužiteljici imao namjeru ponuditi sklapanje novog ugovora o radu, tada je to trebalo izvršiti sukladno članku 123. ZR-a.

6.10. Kako je prvostupanjski sud usvojio dio tužbenog zahtjeva tužiteljice koja traži da se Odluka o otkazu utvrdi nedopuštenom i nezakonitom, to je naložio i vraćanje tužiteljice na radno mjesto na kojem je radila prije otkaza, odnosno na drugo radno mjesto koje odgovara iskustvu i znanju tužiteljice s istim ili sličnim uvjetima rada i da joj prizna sva prava iz radnog odnosa kao da do prekida radnog odnosa nije došlo.

6.11. O naknadi parničnog troška odlučeno je primjenom članka 154. stavak 1. ZPP- a, a visina je utvrđena primjenom Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23.; dalje: Tarifa).

7. U svojoj žalbi tuženik ukazuje i na pogrešnu primjenu materijalnog prava te na pogrešnu ocjenu bitnih činjenica za presuđenje u ovoj pravnoj stvari. Ističe da je pogrešan stav prvostupanjskog suda da je otkaz nedopušten jer se poslovi koje je tužiteljica obavljala i dalje obavljaju kod tuženika i da tuženik nije dokazao da je prestala potreba za njezinim radom. Ovo stoga što je potreba za radom tužiteljice prestala zbog smanjenog broja izvršitelja na poslovima koje je obavljala tužiteljica, a koji poslovi se više ne obavljaju u podružnici Robni terminali, već se obavljaju u novoj organizacijskoj jedinici Sektor općih poslova u sastavu „Korporativnih servisa“. Ističe da je tuženik zbog gospodarskih i organizacijskih razloga centralizirao korporativne funkcije koje su se obavljale u okviru podružnica Zagrebačkog holdinga d.o.o., a u koje funkcije su ulazili i poslovi koje je obavljala tužiteljica. Navodi kako tužiteljica ne problematizira da su poslovi koje je obavljala opći poslovi. Problematizira se bodovanje tužiteljice prema kriterijima koji su određeni primjenom zakona. Radnici koji su utvrđeni kao višak da su razvrstani u dvije grupe, oni koji obavljaju poslove visoke stručne spreme i oni koji obavljaju poslove niže stručne spreme, srednje stručne spreme i više stručne spreme, a među koje ulazi i tužiteljica i koji su u podružnicama obavljali opće poslove. Prilikom tog bodovanja da je tužiteljica ostvarila 5 bodova. Čak i da se tužiteljici prizna da je po osnovu godina života ostvarila veći broj bodova, odnosno 3 umjesto 2, da bi ista imala 6 bodova, što opet ne bi promijenilo njezino mjesto na bodovnoj listi jer je prvi radnik iznad crte kojemu nije otkazan ugovor o radu ostvario 7 bodova. Iz dokaza koje je tuženik dostavio da jasno proizlazi kako je izvršeno savjetovanje sa sindikatima i kako je prije donošenja Odluke o otkazu ispunjena obveza iz članka 127. stavak 5. ZR-a.

7.1. Člankom 115. stavak 1. točka 1. ZR-a propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog i u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz).

7.2. Člankom 127. ZR-a propisano je da poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od 90 dana mogla prestati potreba za radom najmanje 20 radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika. U višak radnika iz stavka 1. ovog članka ubrajaju se radnici kojima će radni odnos prestati poslovno uvjetovanim otkazom ugovora o radu i sporazumom poslodavca i radnika na prijedlog poslodavca. Poslodavac je dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovog članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika. Tijekom postupka savjetovanja s radničkim vijećem, poslodavac je dužan razmotriti i obrazložiti sve mogućnosti i prijedloge koji bi mogli otkloniti namjeravan prestanak potrebe za radom radnika. O provedenom savjetovanju iz stavka 1. ovog članka poslodavac je dužan obavijestiti nadležnu javnu službu zapošljavanja i dostaviti joj podatke iz stavka 3. ovog članka, podatke o trajanju savjetovanja s radničkim vijećem, rezultatima i zaključcima provedenog savjetovanja, te priložiti pisano očitovanje radničkog vijeća, ako mu je ono dostavljeno. Radničko vijeće može nadležnoj javnoj službi zapošljavanja i poslodavcu uputiti svoje primjedbe i prijedloge na dostavljenu obavijest iz stavka 5. ovog članka. Poslodavac je dužan provesti postupak savjetovanja iz stavka 1. ovog članka i ako će nakon provedenog savjetovanja o višku radnika kod tog poslodavca i prestanku potrebe za njihovim radom odlučivati poslodavac koji nad njima ima vladajući utjecaj u skladu s posebnim propisom.

7.3. Prema članku 128. ZR-a, radnicima koji su utvrđeni viškom, radni odnos ne smije prestati tijekom razdoblja od 30 dana od dana dostave obavijesti iz članka 127. stavak 5. ovog Zakona nadležnoj javnoj službi zapošljavanja. Nadležna javna služba zapošljavanja može, najkasnije posljednjeg dana roka iz stavka 1. ovog članka, poslodavcu pisano naložiti odgodu provođenja otkazivanja svim ili pojedinim radnicima koji su utvrđeni viškom za još najduže 30 dana, ako tijekom produženog roka može osigurati nastavak radnog odnosa radnika.

7.4. Autonomno pravo svakog poslodavca je da organizira posao na način da isti bude učinkovitiji i ekonomičniji nego što je to bio ranije, pa u cilju postizanja navedenog može, između ostalog, i smanjiti broj zaposlenika koji su do tada radili na određenim poslovima kod poslodavca zbog prestanka obavljanja određenih poslova ili zbog spajanja poslova više radnih mjesta.

7.5. Tuženik je, a kako to proizlazi iz obrazloženja namjere donošenja odluke o kolektivnom višku radnika u Zagrebačkom holdingu d.o.o., koja je upućena sindikatima koji djeluju u Zagrebačkom holdingu d.o.o. od 29. prosinca 2021. (list 731-739), naveo razloge nastanka kolektivnog viška, među kojima su i organizacijski razlozi koji bi doveli do učinkovitije organizacije, a time i do poslovanja uz manje troškove i bolju efikasnost.

7.6. Navedena reorganizacija se trebala provesti na način da se ista vrsta poslova koji su se do tada obavljali u različitim podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. centralizira u okviru nove organizacijske jedinice, a unutar koje bi se određena grupa poslova obavljala centralizirano za sve podružnice. Dakle, namjera tuženika kao poslodavca bila je centralizirati sve poslove korporativnih funkcija koji su se do tada obavljali u pojedinim podružnicama u okviru nove organizacijske jedinice, a poslovi korporativnih funkcija razvrstani su u grupe i to: pravni poslovi, poslovi financija, računovodstva, općih poslova, poslova sigurnosti i zaštite na radu, poslova nabave, odnosa s korisnicima te poslova upravljanja ljudskim resursima. Prema novoj organizaciji u podružnicama bi se prestali obavljati poslovi korporativnih funkcija i ukinule bi se nepotrebne organizacijske jedinice i pripadajuća radna mjesta izvan grupe složenosti poslova, što bi dovelo između ostalog do smanjenja broja izvršitelja.

7.7. Predviđena je i reorganizacija organizacijske jedinice „Korporativni servisi“ na način da se formiraju organizacijske jedinice u kojima će se obavljati sve korporativne funkcije prema funkcionalnim grupama poslova za cijelo društvo.

7.8. U navedenom dokumentu navedeni su i kriteriji o kojima bi se vodilo računa kod odabira kolektivnog viška radnika, a to su trajanje radnog odnosa, dob radnika i obveza uzdržavanja kao osnovni kriteriji, te dodatni kriteriji hrvatski branitelji, djeca poginulih/nestalih branitelja. Sindikatima su dostavljeni i nacrti novih Pravilnika o izmjenama Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o., Pravilnika o izmjenama pravilnika kojima su sistematizirana radna mjesta za koja su koeficijenti složenosti poslova utvrđeni posebnom odlukom u Zagrebačkom holdingu d.o.o. i Odluke o izmjenama odluka o radnim mjestima s koeficijentima složenosti poslova izvan grupa složenosti poslova iz Kolektivnog ugovora za radnike u Trgovačkom društvu Zagrebački holding d.o.o., kao i prijedlog mjera koje se poduzimaju radi zbrinjavanja viška radnika, broj radnika s navođenjem radnih mjesta na kojima su do tada radili prema funkcionalnoj grupi poslova i koji se prema novoj organizaciji pojavljuju kao višak, a među kojima je u podružnici Robni terminali obuhvaćeno i radno mjesto na kojem je radila tužiteljica.

7.9. Savjetovanje sa sindikatima koji djeluju u okviru Zagrebačkog holdinga d.o.o. trajalo je u razdoblju od 30. prosinca 2021. do 8. travnja 2022.

7.10. Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da nije postojalo radničko vijeće te da na nivou Zagrebačkog holdinga d.o.o. djeluje više sindikata koji nisu imenovali sindikalnog povjerenika sukladno članku 153. stavak 4. ZR-a, zbog čega se tuženik kao poslodavac u postupku savjetovanja obratio svim sindikatima koji djeluju u okviru Zagrebačkog holdinga d.o.o. i koji su iznosili svoje mišljenje na prijedlog tuženika o kolektivnom višku radnika te o mjerama koje je poslodavac predlagao poduzeti za zbrinjavanje nastalog viška radnika. Svjedokinja CBN je potvrdila ove navode tuženika.

7.11. Iz Obavijesti tuženika od 8. travnja 2022. koja je upućena Hrvatskom zavodu za zapošljavanje proizlazi kako je on postupio sukladno članku 127. stavak 5. ZR-a, a iz dopisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje od 9. svibnja 2022. proizlazi da nije utvrđeno postojanje pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak temeljem članka 128. stavak 2. ZR-a.

7.12. Dakle, iz navedene dokumentacije proizlazi da je tuženik postupao prema odredbama Zakona o radu koje reguliraju pitanje kolektivnog viška radnika, savjetovanje, te obavještavanje nadležnog Zavoda za zapošljavanje u smislu članka 127. stavak 5. ZR-a.

8. Iz Ugovora o radu tužiteljice proizlazi da su poslovi voditelja ekspedita (vodi kompletno poslovanje ekspedita i odgovorna je za pravilno postupanje, evidentiranje i dostavu svih dokumenata i pošiljaka, prima vanjsku poštu, raspoređuje je i dostavlja, otprema svu poštu na propisan način, vrši obračun troškova otpreme pošte, surađuje s poštanskim službenicima vezano za otpremu pošte, odgovorna je za otpremu svih pošiljaka u skladu sa zakonskim propisima veznim za distribuciju pošte, obavlja poslove fotokopiranja vanjskim osobama i za potrebe podružnice, obavlja i ostale poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja, odgovara za provedbe poslova i radnih zadataka iz djelokruga svog opisa poslova), a koje je ona obavljala u podružnici Zagrebačkog holdinga d.o.o., Robni terminali Zagreb, prema novoj organizaciji svrstani u grupu općih poslova, tzv. „funkcionalna grupa poslova“, odnosno da se radi o poslovima koji ulaze u tzv. korporativne funkcije.

8.1. Kako je organizacijska jedinica unutar koje je, a u okviru podružnice Robni terminali, tužiteljica obavljala naprijed navedene poslove ukinuta, to se djelokrug poslova ukinute organizacijske jedinice izmijenio na način da je došlo do proširenja opsega poslova iste čije se obavljanje nastavilo unutar nove organizacijske jedinice naziva Sektor općih poslova unutar „Korporativnih servisa“.

8.2. Dakle, po ocjeni ovog suda nije došlo do prestanka potrebe za obavljanjem poslova koje je obavljala tužiteljica i koji ulaze u grupu općih poslova, što tužiteljica niti ne spori, već do smanjenja broja izvršitelja koji su trebali obavljati te poslove sada za sve podružnice u okviru Zagrebačkog holdinga d.o.o. Kako je smanjen broj izvršitelja, to se povećao i opseg poslova koje su se trebali obaviti sada sa manjim brojem izvršitelja jer su se na različitim radnim mjestima u podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. obavljali različiti poslovi koji su novom organizacijom svrstani u Sektor općih poslova.

8.3. Tuženik je postavio jasne kriterije za bodovanje radnika koji su obavljali iste ili slične poslove u podružnicama, a koji poslovi će se sada obavljati u okviru organizacijske jedinice Sektor općih poslova unutar „Korporativnih servisa“, s tim da je sve radnike u okviru nove organizacije razvrstao u dvije grupe, prema stručnoj spremi. U jednoj grupi su bili radnici visoke stručne spreme, a u drugoj radnici sa nižom, srednjom i višom stručnom spremom.

8.4. Iz priložene dokumentacije tuženika proizlazi da je u Sektoru općih poslova unutar „Korporativnih servisa“, funkcionalna grupa opći poslovi, predviđen broj izvršitelja koji iznosi 6 radnika s nižom, srednjom ili višom stručnom spremom te je nakon bodovanja tužiteljica, u vrijeme kada je bodovanje izvršeno (konačni popis radnika od 8. travnja 2022., list-982), ostvarila 2 boda po osnovu godina života, odnosno ukupno 5 bodova. Tužiteljica ocjenjuje da ju je trebalo bodovati u trenutku otkazivanja Ugovora o radu (1. kolovoz 2022.) kada je ona navršila 50 godina života i kada bi po tom kriteriju ostvarila 3 boda. U odnosu na bodovanje po ostalim kriterijima tužiteljica nije stavljala primjedbe niti je osporavala valjanost bodovanja radnika koji nisu uvršteni na popis kao višak, odnosno koji su trebali ostati na radu kod tuženika.

8.5. Pravilno je tuženik izvršio bodovanje u trenutku konačnog utvrđenja kolektivnog viška radnika i tužiteljica je tada po osnovi godina života ostvarila 2 boda. Međutim, da je izvršeno bodovanje i u trenutku otkazivanja Ugovora o radu, pa da je po tom kriteriju tužiteljica ostvarila 3 boda, imala bi ukupno 6 bodova, te joj to ne bi bilo dovoljno da uđe u grupu radnika koji su u okviru nove organizacijske jedinice Sektor općih poslova ostali raditi kod tuženika, jer je posljednji radnik koji je ostao na radu imao 7 bodova.

9. Bodovanje tužiteljice nije moglo biti izvršeno samo u odnosu na radnike drugih podružnica koji su radili na radnim mjestima pod istim nazivom kao i tužiteljica, jer u drugim podružnicama su se isti poslovi koje je radila tužiteljica obavljali pod drugim nazivima, a pored toga promjena u organizaciji poslovanja vršila se na način da su se poslovi koji su se obavljali u podružnicama grupirali u nove funkcionalne grupe poslova, pri čemu su poslovi različitih radnih mjesta unutar podružnica, a za koje je ocijenjeno da ih treba centralizirati, uneseni u različite funkcionalne grupe poslova. Upravo je zbog toga tuženik radnike koji su radili na poslovima koje je odlučio centralizirati razvrstao prema stručnoj spremi koja je bila potrebna za obavljanje određenih poslova i unutar iste stručne spreme izvršio bodovanje prema kriterijima koji su naprijed navedeni.

10. Tvrdnja tužiteljice iz tužbe da je Odluka o otkazu nezakonita i nedopuštena jer da nije jasno obrazložena nije osnovana, jer je tuženik dao jasno obrazloženje za poslovno uvjetovani otkaz tužiteljici. Iz navedenog obrazloženja tužiteljica je mogla nedvojbeno utvrditi zbog kojih razloga je utvrđena kao višak unutar nove organizacije na nivou Zagrebačkog holdinga d.o.o. Pri tome tuženik nije bio dužan tužiteljici uz svoju odluku dostavljati podatke ili dokumente iz kojih bi bilo vidljivo da je nova organizacija donijela veću učinkovitost i da su kroz novu organizaciju ukidanjem radnog mjesta tužiteljice smanjeni troškovi poslovanja i koliko su smanjeni. Stvarni učinak reorganizacije postaje vidljiv tek nakon određenog vremena funkcioniranja prema novoj organizaciji.

11. Zbog toga je zaključak ovog suda da je tuženik dokazao da je imao opravdani razlog iz članka 115. stavak 1. točka 1. ZR-a za otkazivanje Ugovora o radu tužiteljici, odnosno da je zbog organizacijskih i gospodarskih razloga prestala potreba za radom tužiteljice.

12. Kako je ovaj sud preinačio pobijanu odluku primjenom članka 373.a stavak 3. u svezi sa stavkom 1. ZPP-a, to je temeljem članka 166. stavak 2. ZPP-a donio i novu odluku o naknadi parničnog troška.

12.1. Prvostupanjski postupak započeo je podnošenjem tužbe 5. listopada 2022. pa se temeljem Tbr. 52. stavak 4. Tarife za postupke iz Tbr. 7. točka 2. i 3. primjenjuje tarifa koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka bez obzira kada je postupak okončan. Dakle, za ocjenu troškova stranaka u konkretnom postupku primjenjuje se Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22.; dalje: Tarifa/12).

12.2. Prema Tbr. 7.2. Tarife/12, odvjetniku pripada jednokratna nagrada za svaki prvostupanjski postupak, bez obzira na broj radnji koje je poduzeo, u visini od 200 bodova, između ostalog i u postupcima iz radnih odnosa (poništenje otkaza, utvrđivanje prava na rad i sl.), osim u procjenjivim predmetima na koje se primjenjuje Tbr. 7.1. Tarife. Konkretno, ovdje se ne radi o procjenjivom predmetu. Zbog toga se punomoćniku tuženika za cjelokupni prvostupanjski postupak priznaje 200 bodova i to po vrijednosti boda od 10,00 kuna, koja vrijednost je bila na snazi u vrijeme pokretanja tužbe, odnosno pretvoreno u eure u vrijednosti od 1,33 eura po bodu. Tuženik bi za rad svog punomoćnika imao pravo na nagradu u visini od 266,00 eura i iznos PDV-a od 66,50 eura ili ukupno 332,50 eura, a koji iznos je tuženiku i dosuđen.

12.3. Kako je tuženik u cijelosti uspio sa svojom žalbom, to mu pripada i nagrada za sastav žalbe primjenom Tbr. 10.2. Tarife u iznosu od 200,00 eura te PDV-a od 50,00 eura i iznos sudske pristojbe na žalbu koju je tuženik platio u iznosu od 53,09 eura, odnosno ukupno 303,09 eura, kako je i suđeno. Na navedene iznose troškova tuženiku se dosuđuje i zakonska zatezna kamata od donošenja drugostupanjske odluke do isplate.

Koprivnica, 4. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća

Veljko Kučeković