Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 4990/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Đura Sesse predsjednika vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja H. O. iz Z., ... (OIB: ...), kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva H., K., Š., B. i partneri j.t.d. iz Z., protiv tuženice Republike Hrvatske (OIB: ...), koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u V. G., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tuženice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Gž-298/2020-3 od 3. kolovoza 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj Pn-80/2019-6 od 21. veljače 2020., u sjednici održanoj 22. studenoga 2023.,
r i j e š i o j e :
Odbacuje se prijedlog za dopuštenje revizije tuženice Republike Hrvatske.
Obrazloženje
1. Tuženica je podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, poslovni broj Gž-298/2020-3 od 3. kolovoza 2021., kojom je djelomično potvrđena, a djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, poslovni broj Pn-80/2019-6 od 21. veljače 2020.
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije tuženica postavlja pitanje za koja navodi da je važno za odluku u predmetnom sporu te za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
2.1. Pitanje koje tuženica u prijedlogu postavlja glasi:
„Može li se pasivno ponašanje tužitelja u postupku ovrhe na način da isti ne pregleda predmet ovrhe smatrati doprinosom u nastanku nastale štete u smislu uzročno posljedične veze između štetne radnje i nastale štete?“
3. Prema odredbi čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 79/19 - dalje: ZPP) Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustiti će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu, a neki razlozi su u toj odredbi navedeni kao osobito važni.
4. Prema odredbi čl. 387. st. 1. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske odlučuje o dopuštenosti revizije na temelju prijedloga za dopuštenje revizije. U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije, te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba čl. 385.a st. 1. ZPP.
5. Prema odredbi čl. 385.a ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati da bi odgovor o nekom pravnom pitanju bio važan za odluku u sporu te (naročito) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6. Mišljenje je ovoga suda da odgovor na pitanje postavljeno u prijedlogu za dopuštenje revizije ovisi isključivo o okolnostima konkretnog slučaja te da postavljenim pitanjem i obrazloženjem prijedloga tuženica zapravo propituje pravilnost činjeničnih zaključaka sudova u konkretnoj parnici (znanja tuženika ili propusta da utvrdi kako ne postoji nekretnina koju je sud prodavao na javnoj dražbi u postupku ovrhe). Takvo pitanje eventualno može biti važna za odluku u sporu, ali ne i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.
6.1. Imajući u vidu sadržaj pitanja i navedene razloge obrazloženje prijedloga za dopuštenje revizije (iz kojih proizlazi da tuženica problematizira doprinos sudionika ovršnog postupka šteti nastaloj tužitelju), ovaj sud smatra potrebnim navesti da „(...) materijalno pravna pitanja kao što su pitanja podijeljene odgovornosti i doprinosa stranaka nastanku štetnog događaja (čl. 1092. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) uvijek ovise o svim okolnostima konkretnog slučaja, odnosno o činjeničnom i pravnom supstratu svakog konkretnog predmeta (tako u brojnim odlukama ovoga suda, primjerice Rev 587/10-2 od 21. rujna 2010.). Stoga takvo pitanje ne može imati značenje materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (...)“. Tako je odlučio ovaj sud, primjerice, u odluci Rev x-427/16-2 od 12. listopada 2016.
7. Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije propisane odredbom čl. 385.a st. 1. ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 387. st. 5. ZPP riješeno kao u izreci.
Đuro Sessa, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.