REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2184/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari prvotužitelja RR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugotužitelja MR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Ivan Ćosić, odvjetnik u Imotskom, protiv prvotuženika VR, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugotuženika ER, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje zastupa punomoćnik Hrvoje Tokić, odvjetnik u [adresa], radi smetanja posjeda, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-730/2024-2 od 7. siječnja 2025., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-49/2022 od 29. prosinca 2023., u sjednici održanoj 23. prosinca 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije, u odnosu na postavljena pravna pitanja, se odbija.
II. Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije, u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, se odbacuje.
Obrazloženje
1. Tuženici su protiv rješenja Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-730/2024-2 od 7. siječnja 2025. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Dubrovniku poslovni broj Psp-49/2022 od 29. prosinca 2023., podnijeli prijedlog za dopuštenje revizije na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Tuženici su postavili sedam pravnih pitanja za koja smatraju da su važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi, a koja glase:
„1. Može li sud u postupku radi smetanja posjeda bez obrazloženja odbiti prijedlog za provođenje očevida?
2. Može li sud u postupku radi smetanja posjeda donijeti odluku isključivo na temelju dokaza predloženih od jedne strane u postupku?
3. Smije li sud odbiti ključne dokazne prijedloge stranke (očevid, saslušanje svjedoka) bez obrazloženja, čime joj onemogućuje raspravljanje?
4. Je li sud dužan po službenoj dužnosti utvrditi prekluzivni rok iz članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (30 dana i 1 godina) i smije li donijeti presudu bez obrazloženja o tom pitanju?
5. Može li drugostupanjski sud ignorirati žalbene navode o proturječnosti izreke i obrazloženja presude?
6. Čini li sud bitnu povredu postupka ako svoju odluku temelji isključivo na dokazima predloženim od strane tužitelja i ne obrazloži zašto odbija dokaze predložene od strane tuženika?
7. Je li drugostupanjski sud dužan ocijeniti sve žalbene navode i može li žalbu odbiti bez detaljnog obrazloženja?“.
2. Tuženici smatraju da su im povrijeđena i temeljna ljudska prava i to pravo na pravično suđenje, jer je prema njihovom mišljenju pobijana odluka arbitrarna.
3. Odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije nije podnesen.
4. Predmet spora je smetanje posjeda dva stana u zgradi promjenom brava na ulaznim vratima.
5. Na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. i čl. 387. st. 1. ZPP, ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava u sudskoj praksi.
6. Naime, na temelju dostavljene dokumentacije uz prijedlog za dopuštenje revizije, ne proizlazi da bi prvo do treće te peto do sedmo postavljeno pravno pitanje bila pitanja koja bi bila uopće važna za odluku u sporu, jer nedostaju dijelovi spisa na koje se tuženici pozivaju u prijedlogu za dopuštenje revizije. Iz sadržaja nižestupanjskih odluka uopće nije vidljivo da je očevid bio predložen, da bilo koji dokazni prijedlog tuženika nije proveden, u čemu bi se sastojala proturječnost izreke i obrazloženja nižestupanjskih rješenja i za koje to žalbene navode sud drugog stupnja nije dao dostatno obrazloženje.
7. U odnosu na četvrto postavljeno pravno pitanje tuženici nisu dali adekvatne razloge važnosti, jer u naznačenim odlukama Vrhovnom suda Republike Hrvatske nije bio istaknut prigovor prekluzije, već je u predmetu broj Revt-424/2017 bio istaknut prigovor postojanja suodgovornosti osiguranika tužitelja u nastanku prometne nesreće i prigovor zastare, dok je u predmetu Rev-x-625/2018 bio istaknut prigovor zastare.
8. S obzirom da na temelju onog što je dostavljeno ovom revizijskom sudu u prijedlogu za dopuštenje revizije nije riječ o važnim pravnim pitanjima u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP, valjalo je na temelju odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP odlučiti kao u točk i I. izreke ovog rješenja.
9. Na temelju dostavljene dokumentacije uz prijedlog za dopuštenje revizije , proizlazi da tuženici u odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava i to prava na pravično suđenje iz razloga arbitrarnosti, nisu prethodno iscrpili dopušteni pravni put, pa je na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ovog rješenja.
Zagreb, 23. prosinca 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug