Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1450/2023-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, po sucu toga suda Suzani Radaković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Vladi Laliću, odvjetnik u OD Grubišić, Lovrić & Lalić, iz Zagreba, protiv ovršenika Podravske banke d.d. OIB: 97326283154, Opatička 3, Koprivnica, zastupanog po punomoćniku Željku Damjancu, odvjetniku iz Požege, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, odlučujući o žalbi ovršenika povodom prijedloga za odgodu, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Ovr-334/2023-5 od 14. srpnja 2023., dana 3. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovrhovoditelja te se preinačava rješenje Općinskog suda u Koprivnici, poslovni broj Ovr-334/2023-5 od 14. srpnja 2023. i rješava:

Odbija se prijedlog ovršenika "Podravske banke" d.d. Koprivnica od 27. lipnja 2023. za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate koji se vodi pred Financijskom agencijom, Podružnica Koprivnica temeljem ovršne isprave-rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Ovr-5617/2018-32 od 22. srpnja 2022. godine, u dijelu u kojem je naloženo ovrhovoditelju Podravskoj banci d.d. naknaditi ovršeniku AN troškove postupka u iznosu od 3.840,66 eur, za vrijeme dok se ne okonča postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a na koji je ovršenik upućen zaključkom ovog suda broj Ovr-333/2023-6od dana 13. srpnja 2023., kao neosnovan.

II. Nalaže se ovršeniku da ovrhovoditelju naknadi trošak postupka povodom pravnog lijeka u iznosu od 124,43 eura u roku od 8 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„Usvaja se prijedlog ovršenika "Podravske banke" d.d. Koprivnica od 27. lipnja 2023., koji je zaprimljen kod ovog suda dana 28. lipnja 2023. te se nalaže Financijskoj agenciji, Podružnica Koprivnica da odgodi izdavanje naloga bankama za provedbu prijenosa zaplijenjenih sredstava ovršenika Podravske banke d.d., Opatička 3, Koprivnica, OIB: 97326283154, povodom zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja AN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], temeljem ovršne isprave-rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr- 5617/2018-32 od 22. srpnja 2022. godine, a koje je potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Ovr-269/2022-2 od 29. ožujka 2023. u dijelu u kojem je naloženo ovrhovoditelju Podravskoj banci d.d. naknaditi ovršeniku AN troškove postupka u iznosu od 3.840,66 EUR u roku od 15 dana, koje je postalo pravomoćno dana 29. ožujka 2023., a ovršno 23. svibnja 2023., i to za vrijeme dok se ne okonča postupak radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, a na koje je ovršenik upućen zaključkom ovog suda broj Ovr-333/2023-6 od dana 13. srpnja 2023.“

2. Protiv navedenog rješenja, žali se ovrhovoditelj iz žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 ,114/22 i 155/23 – dalje: ZPP) u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“: broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/ 22 – dalje u tekstu; OZ). Predlaže da se pobijano rješenje u smislu žalbenih navoda preinači ili ukine te stavlja zahtjev za naknadom troška sastava žalbe.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio nisu utvrđene bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365.s t. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

6. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja dao je jasne i dostatne razloge o odlučnim činjenicama koje nisu u proturječnosti s izrekom rješenja. Ne postoje niti drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati pa nije ostvarena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11.

ZPP-a na koju upire ovrhovoditelj.

7. Na žalbene navode valja odgovoriti da prema odredbi čl. 65. st. 2. OZ-a odluku o prijedlogu za odgodu sud će donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drugačije.

Vezano za primjenu navedene odredbe iz stanja spisa proizlazi da je prvostupanjski sud ovrhovoditelju i dostavio prijedlog sa prilozima ovršenika za odgodom na očitovanje (list 81-82 spisa), a na koji prijedlog ovrhovoditelj se i očitovao time da nije zatražio da mu sud i dostavi dokumentacija koju nije zaprimio kako to navodi u prijedlogu.

Jednako tako, u odnosu na žalbene navode ovrhovoditelju se ukazuje da prema odredbi čl. 150. st. 1. ZPP-a koja se primjenjuje sukladno čl. 21. st. 1. OZ-a, stranke imaju pravo da razmatraju i prepisuju spise u postupku u kojem sudjeluju.

Stoga, u naprijed iznesenim okolnostima budući je prvostupanjski sud i postupio u smislu odredbe čl. 65. st. 2. OZ, to nije ostvarena bitna povreda postupa iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP-a u vezi čl .21. st.1. ZPP-a

8. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve i prigovore te na osnovi izvedenih dokaza predloženih po parničnim strankama i njihovom pravilnom ocjenom (čl. 8. ZPP-a) utvrdio činjenice odlučne za prosudbu osnovanosti predmetnog prijedloga.

9. Međutim, žalbeni navodi pogrešne primjene materijalnog prava su osnovani.

10. U provedenom postupku prvostupanjski sud je u bitnom utvrdio slijedeće:

- da je ovrhovoditelj protiv ovršenika podnio Financijskoj agenciji zahtjev za izravnu naplatu na novčanim sredstvima ovršenika temeljem ovršne isprave - rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-5617/2018 od 22. srpnja 2022., a koje je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž Ovr-269/2022-2 od 29. ožujka 2023. potvrđeno u dijelu kojim je naloženo ovrhovoditelju da naknadi ovršeniku troškove postupka u iznosu od 3.840,66 eura u roku od 15 dana:

- da je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje navedene ovrhe nedopuštenom (pljenidbe i prijenosa) na novčanoj tražbini po računu ovršenika izravnom naplatom putem Financijske agencije temeljem odredbe čl. 210., a u vezi s čl. 50. i 53 OZ-a;

- da je dana 13.7.2023. donijet zaključak poslovni broj Ovr-333/2023-6 kojim je ovršenik upućen na pokretanje parnice u roku od 15 dana protiv ovrhovoditelja radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz razloga navedenih u prijedlogu od 27. lipnja 2023. odnosno da je tražbina prestala zbog činjenice koja je nastupila u vrijeme kada je ovršenik više nije mogao isticati u postupku sukladno odredbi čl. 50. st 1. točka 9. OZ-a;

- da je ovršenik podnio prijedlog za odgodu izravne naplate obzirom da postoji vjerojatnost nastupa štete ovršeniku jer na računima ovrhovoditelja od 2012. nema redovitih prihoda i da su računi blokirani, te su i donesena rješenja o ovrsi vjerovnika protiv ovdje ovrhovoditelja, kao ovršenika i da su nekretnine ovrhovoditelja opterećene založnim pravima, time da je ovršenik izjavio pravni lijek protiv rješenja o ovrsi izravnom naplatom;

- da se ovrhovoditelj očitovao da nije ispunjen subjektivni razlog iz čl. 65. st. 1. OZ- a, a to je vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi za ovršenika nastupila provedbom ovrhe jer su neistiniti navodi da ovrhovoditelj nema imovine iz koje bi se ovršenik mogao namiriti za slučaj da se prije okončanja postupka radi proglašenja prijenosa i pljenidbe nedozvoljenim provede ovrha odnosno izvrši prijenos zaplijenjenih sredstava kao i da posjeduje imovinu čija vrijednost višestruko premašuje potraživanja koje se namiruje u ovršnom postupku;

- da iz knjigovodstveno-financijsko vještačenje od 26. svibnja 2021. koje je izradio sudski vještak Zrinko Ručević, na okolnosti procjene poslovnih udjela, u predmetu Ovr-1430/18 Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, u ovršnom predmetu Podravske banke d.d. kao ovrhovoditelja, protiv ovršenika AN iz [adresa], radi ovrhe na poslovnim udjelima proizlazi da trgovačko društvo Gastro Gerila d.o.o. u vlasništvu TN, dakle ovrhovoditelja u razdoblju od 2015. do 2019. kontinuirano posluje s velikim gubicima i da je konstantno prezaduženo, a vrijednost društva i posljedično vrijednost poslovnih udjela iznosi 0,00, tj. poslovni udjeli ne vrijede ništa;

- da iz nalaza financijskog vještaka Dajane Hart od 10. siječnja 2022. u predmetu Ovr-134/2018 Općinskog suda u Požegi, ovrhovoditelja Podravske banke d.d. protiv ovršenika AN iz [adresa], radi ovrhe na poslovnim udjelima proizlazi da je vrijednost poslovnih udjela ovršenika AN u trgovačkim društvima Eko- imanje Mavrović d.o.o. i Energo centar d.o.o. jednaka nuli.

- da ovrhovoditelj nema prihode po računima već godinama (list 49-53 spisa);

- da su nekretnine ovrhovoditelja opterećene uknjižbama založnih prava za znatne iznose u korist trećih osoba;

- da iz nalaza vještaka Hrvoja Balija sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina od 16. travnja 2018. procjena dvoetažnog četverosobnog stana na drugom katu zgrade u [adresa], vlasništvo ovrhovoditelja procijenjena je na tržišnu vrijednost 362.404,33 EUR-a, a radi se o nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – Makar na kojoj nema upisanih tereta;

- da iz zk. izvatka za nekretninu upisanu u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je upisano založno pravo u korist treće osobe;

- da na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Iž upisano založno pravo u korist ovrhovoditelja;

- da je ovrhovoditelj vlasnik automobila velike vrijednosti koji se nalazi u inozemstvu.

11. Pošavši od navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio da su računi ovrhovoditelja u neprekidnoj blokadi od 2015. kao i da ovrhovoditelj nije podmirio dužna potraživanja svojih vjerovnika iz ovršnih predmeta koji se vode kod viših sudova u RH na poslovnim udjelima i njegovom nekretninama te imovini firmi kojih je vlasnik i ima poslovne udjele, a za koje proizlazi da posluju sa višemilijunskim gubicima, prvostupanjski sud je na temelju čl. 65. st. 1. i 2. OZ te čl. 209. st. 1. i 2. odlučio na navedeni način.

12. Takvo utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda nije pravilan te ovrhovoditelj osnovano osporava pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

13. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ-a propisano je da ovršenik, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 4. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. OZ-a na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe.

14. Nadalje, čl. 65. st. 1. OZ-a, propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko je istovremeno, odnosno kumulativno ispunjen i neki od uvjeta navedenih pod točkama 1. do 10. iste odredbe, a konkretno toč. određuju uvjet da je protiv rješenja o ovrsi izravnom naplatom ovršenik izjavio žalbu iz čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a odnosno čl. 52. OZ-a time da iz stanja spisa proizlazi da je zaključkom suda i upućen na pokretanje parnice radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

15. Razmatranjem sadržaja spisa utvrđeno je da je ovaj postupak iniciran prijedlogom ovršenika za odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava povodom zatražene izravne naplate putem Financijske agencije koju je ovrhovoditelj zatražio temeljem ovršne isprave a u kojem prijedlogu za odgodu ovšenik ističe vjerojatnost nastupa štete obzirom da ovrhovoditelj nema redovnih prihoda time da su nekretnine opterećene založnim pravom i da je neizvjesno da bi ovršenik mogao vratiti naplaćena novčana sredstva, ukazujući time na postojanje pretpostavki propisanih odredbom 65. st. 1. toč. 5. OZ- a.

16. Iz naprijed citirane odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a proizlazi da uz jednu od posebnih pretpostavki za odgodu ovrhe (iz toč. 1-10.) mora biti - i to kumulativno - ispunjena i opća pretpostavka (vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje), dok je posebna pretpostavka koja je relevantna za predmetni prijedlog za odgodu prema čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a da je ovršenik izjavio žalbu iz čl. 52. OZ-a.

17. Međutim, da bi se prijedlogu za odgodu moglo udovoljiti, potrebno je da uz navedenu posebnu, bude ispunjena i opća pretpostavka - vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili vjerojatnost da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje.

18. Za odgodu izravne naplate ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

Da bi se radilo o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik (neovisno o visini štete koja bi mogla nastati) ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

19. Naime, nastanak odnosno trpljenje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ocjenjuje se prema okolnostima svakog konkretnog slučaja s time da je ovršenik dužan u prijedlogu za odgodu ovrhe jasno navesti kakvu bi štetu provedbom prijenosa trpio i zašto bi ista njemu bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, te potom tu odlučnu činjenicu dokazati na razini vjerojatnosti, jer se pretpostavke iz čl. 65. st. 1. OZ ne pretpostavljaju same po sebi.

20. Jednako tako, provedbom ovršnog postupka ovršenik trpi realnu i očekivanu štetu do koje dolazi uslijed prisilnog izvršenja njegove obveze koja je utvrđena ovršnom ispravom, a koju nije dobrovoljno ispunio, dok bi u suprotnom ovrhovoditelj bio dovedenu u situaciju da ne može naplatiti svoju tražbinu u ovršnom postupku, što je protivno i svrsi pokrenutog postupka i načelu pravne sigurnosti,

21. Vezano za navedeno ukazuje se na odlučnu činjenicu da u ovoj pravnoj stvari tražbina ovrhovoditelja iznosi 3.840,66 eura.

22. Između ostalog, ovršenik je u smislu Zakona o bankama („Narodne novine broj: 84/2022) financijska institucija koja pruža bankovne i financijske usluge te iz stanja spisa ne proizlazi da posluje sa gubicima.

23. Ovdje valja ukazati da prema Odluci o upotrebi dobiti ostvarene u 2022. proizlazi da je ovršenik ostvario dobit poslije oporezivanja u iznosu od 12.166.872,77 kuna koja se raspoređuje u rezerve banke (list 108 spisa).

24. U naprijed iznesenim okolnostima prema stanovištu ovog suda nije ostvarena i druga pretpostavka za odgodu ovrhe obzirom da ovršenik nije adekvatnim dokaznim sredstvima učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta.

25. Naime, ima li se u vidu iznos novčanih sredstava koji je predmetom izravne naplate odnosno naknada troškova postupka koji iznose 3.840,66 eura te utvrđenje prvostupanjskog suda da je vrijednost udjela poslovnih udjela ovrhovoditelja u dva trgovačka društva prema nalazu vještaka iz 2022. jednaka nuli i da ne ostvaruje prihode te da su me nekretnine opterećene založnim pravima, sama po sebi ne može ukazivati na postojanje vjerojatnosti da ovršenik u slučaju eventualnog prihvaćanja zahtjeva na utvrđenje da je postupak proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopušten ne bi mogao ostvariti povrat ovršenog iznosa, i time nadoknaditi štetu ovršeniku koja bi joj nastala provedbom zatražene izravne naplate.

26. Ovdje vezano za utvrđenje prvostupanjskog sud u odnosu na poslovne udjele društva Gastro Gerila d.o.o. u vlasništvu ovrhovoditelja čija vrijednost iznosi 0, 00 ovdje valja reći da iz stanja spisa odnosno Sudskog registra od 10.7. 2023. proizlazi da ovrhovoditelj nije imatelj poslovnih udjela od 7. srpnja 2020. (list 109 spisa).

Nadalje, ukazuje se da ovrhovoditelj i vlasnik automobila velike vrijednosti kako to i navodi prvostupanjski sud u inozemstvu.

Jednako tako, potrebno je reći i to da ovršenik nije dostavio potvrdu Fine vezano za eventualnu blokadu računa.

27. U naprijed iznesenim okolnostima, sama okolnost da je ovrhovoditelj fizička osoba koja ne ostvaruje prihode kako to navodi prvostupanjski sud i da su mu nekretnine opterećene založnim pravim, ne podrazumijeva da je ovrhovoditelj tako lošeg imovinskog stanja zbog kojeg, za slučaj eventualne protuovrhe, ne bi mogao vratiti iznos namirene tražbine od 3.840,66 eura.

28. S obzirom na navedeno, ovaj sud smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi svojim eventualnim uspjehom u parničnom postupku bio doveden u situaciju nemogućnosti povrata iznosa prenesenog u postupku izravne naplate, a čime bi mu nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koji pojam štete je naprijed obrazložen time da je ovršenik kako je to navedeno bankarska institucija koja ostvaruje dobit a radi se o tražbini od 3.840,66 eura.

29. Stoga, uzimajući u obzir da je ovrhovoditelj od Fine zatražio izravnu naplatu tražbine na temelju pravomoćne i ovršne sudske ovrhe, a da ovršenik nije dokazao da su kumulativno ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe propisane odredbom čl. 65. st. 1. u vezi čl. 209. st. 1. OZ, valjalo je zbog pogrešnog pravnog pristupa odbiti prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave – rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-5617/2018-32 od 22. srpnja 2022. godine.

30. Slijedom navedenog, na temelju čl. 380. toč. 3.OZ-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a odlučeno je kao u stavku I izreke ovog drugostupanjskog rješenja.

31. Odluka o zahtjevu ovrhovoditelja za naknadu troškova postupka donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 2. u vezi čl. 14. st. 4. OZ te je valjalo ovrhovoditelju dosuditi sukladno prema Tbr. 13. toč. 2. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/2012, 103/2014, 118/2014, 107/2015, 37/2022 i 138/2023. - dalje u tekstu :Tarifa) trošak sastavljanja žalbe u iznosu od 750,00 kuna što uvećano za trošak PDV 25 % u iznosu od 187,50 kuna ukupno iznosi 937,50 kuna/124,43 eura te odlučiti kao u stavku II izreke ove odluke.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Sudac

Suzana Radaković