Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-222/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje toga suda Gordane Bošković Majerović, predsjednice vijeća, Milene Frankić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Vlaste Mrzljak, članice vijeća, u pravnoj stvari u tužitelja JV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Đurđa Lipošćak, odvjetnica u Ogulinu, protiv tužene DV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Vedran Jurašić, odvjetnik u Ogulinu, radi izmjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati, ostvarivanju osobnih odnosa i uzdržavanju, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P Ob-145/2023-21 od 4. travnja 2025. u sjednici vijeća održanoj dana 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja JV, kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P Ob-145/2023- 21 od 4. travnja 2025. pod toč. I. izreke presude.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P Ob-145/2023-21 od 4. travnja 2025. pod toč. II i III. izreke presude, i u tim dijelovima predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odluči će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja JV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz

[adresa] koji glasi:

"Mijenja se rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, Poslovni broj R1 Ob-62/22-6 od dana 15. rujna 2022. godine, pod toč. II., III., IV., i V. na način kako slijedi:

1. Zajedničko dijete stranaka mlt. NV, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s trenutnim, boravištem na adresi [adresa], stanovati će sa ocem –tužiteljem ČV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na kojoj adresi je prijavljeno i prebivalište mlt. NV.

2. Roditelji će zajednički ostvarivati roditeljsku skrb nad mlt. TV, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođ. **.**.2016. u [adresa].

3. Zajedničko dijete stranaka mlt. NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], će sa svojim roditeljima provoditi vrijeme na način da sa majkom, tj. tuženicom provodi jedan dan u tjednu ovisno o njegovim sada školskim obvezama, svaki drugi vikend, te svaki drugi državni blagdan i praznik, kao i tjedan dana za vrijeme školskih praznika, a sve ostalo po dogovoru roditelja.

4. Nalaže se tuženoj, CV rođ. DV, [adresa], s trenutnim boravištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dana ime uzdržavanja mlt. NV doprinosi mjesečno iznos od 1.000,00 kn/ 132,72 EUR, počevši od dana donošenja odluke, pa nadalje do zadnjeg dana u mjesecu za tekući mjesec dok za to budu postojali zakonski uvjeti, zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom sukladno čl. 29. Zakona o obveznim odnosima i to na račun oca, tj. tužitelja otvoren u Privrednoj banci Zagreb d.d., na broj računa: HR [broj bankovnog računa]."

II. Mijenja se Rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj R1 Ob-62/22-6 od dana 15. rujna 2022. godine, pod točkom IV.) izreke o načinu ostvarivanja osobnih odnosa mlt. NV s ocem ČV na način da će mlt. NV ostvarivati osobne odnose s ocem ČV svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, onaj tjedan kad dijete vikend ne provodi kod oca od utorka do četvrtka na način da otac preuzme dijete u utorak nakon završetka nastave te s ocem provede do četvrtka ujutro kada otac vozi dijete na nastavu, svaki drugi praznik i blagdan te polovicu ljetnih i zimskih školskih praznika.

III. Nalaže se tužitelju ČV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da tuženoj DV, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 500,00 eur (petsto eura), sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja, pa do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj.

3. Tužitelj se žali protiv presude zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), koji se primjenjuje u skladu s čl. 346. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj: 103/15, 98/19 i 47/20 dalje u tekstu: ObZ). Predlaže pobijanu presudu preinačiti u skladu sa žalbenim navodima, podredno ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

4. U odgovoru na žalbu tuženica predlaže žalbu tužitelja odbiti kao neosnovanu, uz naknadu troška odgovora na žalbu.

5. Žalbe tužitelja djelomično je osnovana.

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja da se presudom izmijeni rješenje Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P Ob-62/22-6 od 15. rujna 2022. u točki II. izreke odnosno dijelu koji se odnosi na odluku s kojim će roditeljem dijete stranaka mlt. NV stanovati, na ostvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim neće stanovati i dijelu koji se odnosi na uzdržavanje, kao i da će roditelji zajednički ostvarivati pravo na roditeljsku skrb nad mlt. TV.

7. Iz do sada provedenih dokaza proizlazi slijedeće:

-da je Rješenjem Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P Ob-62/22-6 od 15. rujna 2022. sud razveo brak stranaka te odobrio Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, kojim su stranke postigle dogovor da će mlt. sin NV stanovati s majkom, ovdje tuženicom, da s ocem, ovdje tužiteljem, ostvaruje odnose svaki drugi vikend, dva dana tijekom tjedna, svaki drugi praznik i blagdan te tjedan dana za vrijeme školskih praznika, kao i da otac doprinosi za uzdržavanje mlt. NV mjesečno iznosu od 1.000,00 kn /132,72 eur

-da otac djeteta živi u kući u zasebnom domaćinstvu, dok je prilikom terenskog izvida od strane djelatnika Zavoda majka je s djetetom živjela u stanu na adresi [adresa], dok sada stanuje na adresi [adresa], koji prema iskazu tužene ima oko 40 kvadrata, jednu spavaću sobu u kojoj spava mlt. NV, dok ona spava na kauču u dnevnom boravku, te da se grije na struju, i isti je klimatiziran

-da je tuženica nakon donošenje ranijeg rješenje, 5-6 puta branila kontakt telefonskim putem, a što je i bilo razlog za pokretanje ovog postupka, kao i činjenica da je tuženica imala novu partnersku vezu te je s mlt. TV odlazila kod novog partnera (gdje su spavali u istom krevetu), no tuženica je navedenu vezu prekinula, a kontakti tužitelja i mlt. NV unatrag 9 mjeseci su uredni.

8. Tijekom postupka sud prvog stupnja je zatražio mišljenje nadležnog Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Iz dostavljenog mišljenja proizlazi da kod oba roditelja nisu uočena psihopatološka odstupanja. Terenskim izvidom je uočeno da otac živi u odvojenom kućanstvu u obiteljskoj kući koja ima ukupno oko 150 kvadrata, 50 kvadrata po etaži. kuća je u vlasništvu tužiteljevih roditelja. Tužena je u vrijeme vršenja terenskog izvida živjela kao podstanar na adresi [adresa] u zasebnom stanu u obiteljskoj kući. Stan je zatečen uredan i topao i opremljen svim potrebnim namještajem i uređajima za stanovanje. Obavljen je razgovor i s mlt. djetetom koji ističe da mu je lijepo i kod mame i kod tate i da ne bi ništa htio mijenjati u odnosu na trenutnu situaciju. Iz zaključka stručnog tima koji je donesen temeljem dosadašnjeg praćenja obiteljske situacije razgovora s mlt. djetetom, zbog nemogućnosti ostvarivanja primjerene komunikacije roditelja, izloženost djeteta rizičnom ponašanju roditelja te uzevši u obzir rezultate psihologijskih obrada, smatraju da prijedlog tužitelja treba odbiti u dijelu koji se odnosi na promjenu adrese stanovanja mlt. djeteta. U odnosu na ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s ocem predlažu da se točno preciziraju dani i vrijeme u kojem će mlt. NV ostvarivati osobne odnose s ocem, obzirom da upravo u tom segmentu dolazi do problema među roditeljima. Tako je prijedlog Zavoda da se način ostvarivanja osobnih odnosa mlt. NV s ocem odredi svaki drugi vikend od petka u 18,00 sati do nedjelje u 18,00 sati, utorkom na način da otac provodi vrijeme s djetetom iza nastave do četvrtka ujutro kada ga isti vozi na nastavu, svaki drugi praznik i blagdan te polovicu ljetnih i zimskih školskih praznika.

9. Dakle, prema tom mišljenju stručnog tima Zavoda, Plan o zajedničkoj skrbi nije potrebno mijenjati.

10. Nadalje, posebna skrbnica obavila je razgovor s mlt. NV te je utvrdila njegovo mišljenje sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta i načelu slobode iznošenja mišljenja. U razgovoru s mlt. djetetom je utvrđeno da voli provoditi vrijeme i s mamom i s tatom. Na izlete ga vode i mama i tata, kod tate ima Play station 5 te jako voli igrati igrice, samoinicijativno navodi kako se mama i tata više ne vole te zato nisu skupa, a on ih voli oboje i lijepo mu je ovako. Volio bi da ostane kao i do sada. Mama i tata su dobri prema njemu. Tata malo više vremena provodi na mobitelu jer voli igrati igrice i on kod tate može više nego kod mame igrati igrice. Navodi da mu je tata rekao da bi bilo dobro da živi s njim 6 dana, a s mamom 1 dan. Mama mu nije ništa govorila o tome. I mama i tata kuhaju kad je kod njih te se lijepo brinu o njemu.

11. Sud prvog stupnja, ocjenom izvedenih dokaza, kao i iskaza stranaka zaključuje da kvadratura stambenog prostora kao ni način na koji se domaćinstvo grije tijekom zimskog perioda nisu od utjecaja na ocjenu o tome s kojim bi roditeljem dijete trebalo stanovati. Poglavito kod utvrđenja da na strani majke, niti od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad, pa tako ni samog tužitelja, nema elemenata koji bi dovodili u pitanje njezine roditeljske kompetencije kao i brigu o mlt. djetetu, pri čemu i sam tužitelj u svom iskazu procjenjuje da je tuženica dobra kao majka. Tužitelj i tuženica su zaposleni. Tužitelj radi kao granični policajac i radi u turnusima 12-24,12-48. Tuženica radi kao suradnik u nastavi 4 sata dnevno i u vlastitom salonu za masažu, a radno vrijeme u salonu prilagođava djetetu. Tužitelj je tijekom postupka isticao da kada bi mlt. TV stanovao kod njega, njegova majka bi vodila brigu o djetetu kada on radi, a to i sada čini kada on radi, a dijete boravi u njegovom kućanstvu, no zamjera tuženici kada je slobodna i kada mlt. TV spava kod njene majke, premda je rekao da mlt. TV voli provoditi vrijeme kod bake.

12. Polazeći od iznesenog, ocjena je sud prvog stupnja da nisu ispunjeni razlozi za izmjenu odluke o tome s kojim će roditeljem mlt. NV stanovati. Razlozi koje navodi tužitelj i to veličina stambenog prostora, način grijanja, bojazan da će tuženica u budućnosti pronalaziti partnere s kojima bi dijete bilo u kontaktu nisu od utjecaja i nikako ne dovode u pitanje kompetencije majke i njenu roditeljsku ulogu.

13. Međutim, sud prvog stupnja prihvatio je mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad da je potrebno izmijeniti odluku o ostvarivanje osobnih odnosa mlt. NV s ocem na način da se točno preciziraju dani i vrijeme u kojem će mlt. NV viđati oca jer su roditelji prilikom potpisivanja Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u ranijem sudskom postupku neodređeno naveli vrijeme ostvarivanja osobnih odnosa navodeći samo dva dana u tjednu, svaki drugi vikend, praznik i blagdan.

14. Slijedom svega iznesenog, odlučuje kao u izreci presude.

15. Odluka suda prvog stupnja u dijelu pod toč. I. izreke je pravilna i zakonita, a žalbeni navodu tužitelja neosnovani.

16. Ispitujući u tom dijelu pobijanu presudu ovaj sud drugog stupnja ne nalazi da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 ZPP, na koje povrede ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2 ZPP pazi po službenoj dužnosti.

17. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitnu povredu iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 220. ZPP, koju tužitelj sadržajno ističe u žalbi, jer sukladno odredbi čl. 220. st. 2. ZPP sud odlučuje koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, pa okolnost što nije prihvaćen prijedlog tužitelja da Hrvatski zavod za socijalni rad izvrši izvid stambenih prilika u stanu u kojem tuženica sada stanuje, ali su izvedeni ostali predloženi dokazi u konkretnoj situaciji nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane odluke.

18. Temeljem potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja, odbijanjem zahtjeva tužitelja sud je pravilno primijenio materijalno pravo, odredbe Obiteljskog zakona, ali i odredbe Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine, Međunarodni ugovori, broj: 12/93 i 20/97-dalje: Konvencija), pa su u tom dijelu žalbeni navodi tužitelja neosnovani.

19. Kako je to pravilno zaključio i sud prvog stupnja u ovom postupku je trebalo utvrditi jesu li se u od donošenja ranije odluke, rješenja Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu, poslovni broj R1 Ob-62/22-6 od dana 15. rujna 2022. (rješenja o razvodu braka) kojom je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi promijenile okolnosti od utjecaja na promjenu odluke o roditeljskoj skrbi i načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem s kojim ne živi, te promjeni odluke o uzdržavanju.

20. Prvenstveno valja reći kako u svim aktivnostima koje se odnose na djecu, bez obzira poduzimaju li ih javne ili privatne institucije socijalne skrbi, sudovi, upravna ili pravosudna tijela, najbolji interesi djeteta trebaju imati prednost, na što obvezuje načelo sadržano u odredbi čl. 3. st. 1. Konvencije te istovjetnoj odredbi čl. 24. st. 2. Povelje Europske unije o temeljnim pravima (2010), SL EU C83.

21. Kada je riječ o primjeni Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Narodne novine-Međunarodni ugovori, broj: 18/97 i 4/02-dalje: EKLJP), s pripadajućim Protokolima broj 1,4, 6,7, 11,12 i 13, Europski sud za ljudska prava je u svojim odlukama koje se tiču prava na obiteljski život, u koja, između ostalog, ulaze roditeljska prava i pravo na skrb, istaknuo obvezu države da omogući roditeljima da budu uključeni u postupak kojim se odlučuje o skrbi nad djetetom, i to do stupnja koji će im omogućiti potrebnu zaštitu njihovih interesa. Pritom je Sud naglasio kako pri odlučivanju o izvršavanju roditeljskih prava, država mora uspostaviti pravičnu ravnotežu između interesa djeteta i roditelja, s time da se pri tome posebna važnost mora dati najboljem interesu djeteta, koji ovisno o njegovoj prirodi i ozbiljnosti, može nadjačati interes roditelja (mutatis mutandis, Sahin protiv Njemačke, broj: 30943/96, § 65, § 66, presuda od 8. srpnja 2003., te Elsholz protiv Njemačke, § 50, ibid.). Također, Ustavni sud Republike Hrvatske je u svojim odlukama U-III-2182/2014 od 17. lipnja 2014., Narodne novine, broj: 108/14, broj: U-III-4784/2013 od 6. ožujka 2014., Narodne novine, broj: 34/14, broj U-III-249/2022 od 12. srpnja 2022. i dr.), zauzeo shvaćanje: ". da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta (.)." Pritom, Ustavni sud ističe da se u razrješenju obiteljskih odnosa, koji svakako uključuju i donošenje odluke s kojim će od roditelja dijete nastaviti živjeti u slučaju njihovog razvoda, mora polaziti od uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji te zaštite dobrobiti i prava djeteta, kao i odgovornosti obaju roditelja za podizanje i odgoj djeteta, a ispunjavanje tih okolnosti ocjenjuje se ovisno o specifičnim okolnostima pojedinog slučaja (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj U-III-962/2016 od 1. ožujka 2018.).

22. Na temelju utvrđenih činjenica, proizlazi da stranke kao roditelji nakon razvoda braka nemaju dobru međusobnu komunikaciju, da je nesporno dijete emocionalno vezano za oba roditelja, no tuženica ima potpune roditeljske kompetencije i sposobnosti brinuti se o mlt. NV, što tužitelj tijekom postupka niti ne spori, pa je imajući u vidu mišljenje stručnog tima Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb, a uzevši u obzir i volju i želju mlt. NV da ne bi ništa mijenjao, te bi volio da ostane kao i do sada (dakle da stanuje s majkom), sukladno čl. 416. st. 1. ObZ, pravilno jsud prvog stupnja rukovodeći se načelom najboljeg interesa djeteta, što je osnovno načelo propisano odredbom čl. 5. st. 1. ObZ, prema kojoj odredbi sudovi moraju ponajprije štititi prava djeteta i njegovu dobrobit, te odredbom čl. 3. Konvencije o pravima djeteta („Narodne novine“-Međunarodni ugovori, 12/93, 20/97), ocijenio da nema uvjeta za traženu izmjenu odluke, obzirom to ne bi bilo u skladu s interesima i dobrobiti mlt. djeteta.

23. Polazeći od utvrđenih odlučnih okolnosti, sama veličina prostora u kojoj mlt. NV stanuje s majkom, te način grijanja tog prostora tijekom zimskog perioda (na struju) nije od utjecaja na promjenu odluke o tome s kojim roditeljem bi mlt. NV trebao stanovati, pri čemu su te okolnosti utvrđene ne samo priloženim fotografijama (u čiju vjerodostojnost tuženik sumnja) nego i iskazom same tuženice, pa suprotni žalbeni navodi glede neadekvatnosti stambenog prostora, koje je tužitelj istakao tijekom postupka, a i sada na tome ustaje u žalbi, nisu od utjecaja na pravilnost pobijane odluke.

24. Slijedom svega navedenog, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odučeno je kao u izreci ove presude.

25. Međutim, sadržajem žalbe osnovano ukazuje tužitelj da je u pod toč. II. izreke počinjena bitna povreda postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer je u tom dijelu odluke ne sadrži jasne i obrazložene razloge te je proturječna sadržaju spisa, pa se ne može ispitati.

26. Naime, iz obrazloženja pobijane presude nije jasno zašto sud prvog stupnja nije u cijelosti prihvatio prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad za detaljnijim uređenjem (i proširenjem) odluke o ostvarivanju osobnih odnosa tužitelja i mlt. NV, tako i u onom tjednu kada dijete provodi vikend s ocem, kako to proizlazi iz dopunskog prijedloga Hrvatskog zavoda za socijalni rad (ročište održano dana 9. travnja 2004.) sa čime je bila suglasna i tuženica (ročište održano dana 11. ožujka 2025.).

27. Slijedom navedenog, primjenom odredbe čl. 369. st 1. ZPP odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

28. U ponovljenom postupku, sud prvog stupnja će ukloniti bitnu povredu postupka na koju mu je ukazano ovom odlukom, ponovno odlučiti o načinu ostvarivanja osobnih odnosa mlt. NV s ocem, i za svoju odluku dati jasne i obrazložene razloge, kojom će ujedno odlučiti i o cjelokupnim troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Gordana Bošković Majerović