Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž-5633/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Sabine Dugonjić kao predsjednice vijeća, Vedrana Medakovića univ.spec.iur., kao člana vijeća i suca izvjestitelja te Josipa Grubišića kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UŽ iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Romeo Herceg, odvjetnik iz Zaboka, M. J. Zagorke 5 b, protiv tuženika Privredne banke Zagreb d.d. Zagreb, OIB: 02535697732, Račkoga 6, kojeg zastupa punomoćnik Zoran Puljiz, odvjetnik iz Zagreba, Grahorova 24, radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog suda u Zaboku, poslovni broj: P-185/2012 od 25. ožujka 2014., te žalbi tužiteljice izjavljene protiv dopunske presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pu P- 1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., na sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Ukida se dopunska presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pu P-1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
II. Ukida se presuda Općinskog suda u Zaboku, poslovni broj: P-185/2012 od 25. ožujka 2014., u pobijanom dijelu pod točkama II. i III. izreke, te se u tom dijelu predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
III. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zaboku, poslovni broj: P-185/2012 od 25. ožujka 2014. je suđeno:
„I Djelomično se proglašava nedopuštenom ovrha u predmetu Općinskog suda u Zaboku broj Ovr-85/12. određena rješenjem o ovrsi od 17. siječnja 2012. godine po prijedlogu Privredne banke Zagreb, d.d. Račkoga 6, Zagreb kao ovrhovoditelja protiv UŽ iz [adresa], kao ovršenice i to u odnosu na naplatu tražbine tuženika s osnova redovnih kamata u iznosu od 44.095,77 kuna, zateznih kamata u iznosu od 442.342,48 kuna, naknade u iznosu od 50,00 kuna, troška u iznosu od 12.849,15 kuna, te zakonskih zateznih kamata obračunatih na iznos glavnice od 231.110,86 kuna po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za osam postotnih poena, tekućoj od 01.12.2011. godine do isplate.
II Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 20.178,37 kuna, uz zateznu kamatu po stopi određenoj primjenom čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima u visini eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, tekućom od 25. ožujka 2014. godine pa do isplate, sve u roku 15 dana.
III Nalaže se tužiteljici da tuženiku naknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 6.393,89 kuna u roku od 15 dana.“.
2. Dopunskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pu P-1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., je suđeno:
„Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za proglašenje ovrhe nedopuštenom u predmetu Općinskog suda u Zaboku posl. br. Ovr-85/2012. g. od 17. siječnja 2012. g. ovrhovoditelja Privredna banka Zagreb, d.d. Zagreb, Račkog 6 protiv ovršenika ĐŽ iz [adresa], kojim je određena ovrha radi naplate, na temelju ovršne isprave – Ugovora o založnom pravu, solemniziranog od strane javnog bilježnika Damira Bjelčića iz Krapine, dana 12. 11. 1997. g. pod posl. br. OU-528/97., a na koji je javni bilježnik stavio klauzulu ovršnosti i koja je postala ovršna 18. 11. 2001. g. u dijelu za naplatu glavnice od 231.110,86 kn (slovima:dvjestotridesetjednatisućastodeset kuna i osamdesetšest lipa).“.
3. Protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Zaboku, poslovni broj: P- 185/2012 od 25. ožujka 2014., u dijelu odluke o troškovima preko dosuđenog iznosa ( točka II izreke ) te odluke kojom je obvezana platiti tuženiku troškove ( točka III. izreka ) žalbu podnosi tužiteljica zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 1. točke 1-3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP) s prijedlogom da sud obveže tuženiku naknaditi tužiteljici cjelokupni parnični trošak, podredno ukinuti presudu i vratiti predmet sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje uz trošak žalbenog postupka.
4. Protiv prvostupanjske presude Općinskog suda u Zaboku, poslovni broj: P- 185/2012 od 25. ožujka 2014., u dijelu u kojem je tužiteljici dosuđen parnični trošak ( točka II/ izreke ) žali se tuženik zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. točke 1-3 ZPP-a, s prijedlogom da drugostupanjski sud pobijani dio presude i dopunsku presudu preinači ili podredno ukine i vrati na ponovno raspravljanje, uz naknadu troška žalbe.
5. Protiv dopunske presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pu P-1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., žalbu podnosi tužiteljica zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka ( čl. 353. st. 1. točka 1. ZPP-a) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da ukine pobijanu presudu i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
6. Žalbe su osnovane.
7. Ispitujući pobijanu presudu, drugostupanjski sud je utvrdio da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, a kako pravilno ukazuje i tužiteljica u sklopu žalbenih navoda izjavljenih protiv dopunske presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pu P-1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., budući da dopunska odluka ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenjem nedopuštenosti ovrhe određene rješenjem o ovrsi Općinskog suda u Zaboku poslovnog broja Ovr-85/12 od 17. siječnja 2012., protiv kojeg je ovršenica (ovdje tužiteljica) istaknula prigovor zastare nakon čega je temeljem odredbe čl. 48. st. 3. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje: OZ) zbog razloga iz čl. 46. st. 1. toč. 11. OZ, upućena na pokretanje parnice radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.
9. Presudom Općinskog suda u Zaboku, poslovnog broja P-185/2012 od 25. ožujka 2014. je djelomično proglašena nedopuštenom ovrha u odnosu na naplatu sporednih tražbina tuženika ( kao ovrhovoditelja) s osnove redovnih kamata, zateznih kamata, naknade, troškova te zakonskih zateznih kamata obračunatih na iznos glavnog potraživanja ( točka I izreke ).
10. Navedena presuda je u pogledu točke I izreke potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu poslovnog broja Gž-4061/14-4 od 14. ožujka 2017., nakon čega je u tom dijelu presudom i rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev- 1762/2017-4 od 6. prosinca 2023. odbijena revizija tuženika.
11. U tom smislu je ovrha u odnosu na sporedna potraživanja tuženika kao ovrhovoditelja proglašena djelomično nedopuštenom. Takva odluka je zasnovana na stajalištima da tuženik kao vjerovnik i ovrhovoditelj ( obzirom da nesporno ima upisano u zemljišnim knjigama založno pravo odnosno hipoteku na nekretninama tužiteljice temeljem čl. 368. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 - dalje: ZOO), bez obzira na osnovanost prigovora zastare temeljem čl. 379. st. 1. ZOO-a, ima pravo namirenja opterećene stvari, osim u odnosu na kamate i druga povremena davanja (čl. 368. st. 2. ZOO), slijedom čega ovrha nije dopuštena radi naplate redovnih, zakonskih zateznih kamata i drugih povremenih davanja, već da je tužiteljica u obvezi vraćanja isključivo glavnice potraživanja, a sve u smislu navedenih odredbi ZOO.
12. Iako se u obrazloženju presude poslovnog broja P-185/2012 od 25. ožujka 2014. osvrnuo na potraživanje glavne tražbine, Općinski sud u Zaboku izrekom nije odlučio o nedopuštenosti ovrhe u odnosu na glavno potraživanje ( iznos od 30.673,68 Eura/231.110,86 kn ), nakon čega je Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini, dopunskom presudom poslovnog broja Pu P-1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., odbio zahtjev tužiteljice za proglašenjem ovrhe nedopuštenom u dijelu koji se odnosi na naplatu glavnice potraživanja.
13. Tužiteljica u žalbi protiv dopunske presude navodi da istu nije donio isti sud, kao niti sudac koji je proveo glavnu raspravu u predmetu Općinskog suda u Zaboku poslovnog broja P-185/2012, pa je bez ponovnog otvaranja glavne rasprave počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka. Osim navedenog, tužiteljica upire i na povredu iz čl. 354. st. 1. točke 11. ZPP-a navodeći kako dopunska presuda ne sadrži razloge odbijanja dijela tužbenog zahtjeva tužiteljice, slijedom čega se ne može valjano ispitati.
14. Odredbom čl. 340. st. 1. ZPP-a je propisano da kada sudac pojedinac, nađe da je prijedlog za dopunu presude podnesen temeljem čl. 339. st. 1. ZPP-a osnovan, zakazat će glavnu raspravu radi donošenja presude o zahtjevu koji nije riješen (dopunska presuda).
15. Odredbom čl. 340. st. 2. ZPP-a je propisano da se dopunska presuda može donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave, ako tu presudu donosi sud u sastavu u kojem je donio i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se traži dopuna dovoljno je raspravljen.
16. Iz pravilnog tumačenja odredbe čl. 340. st. 2. ZPP-a proizlazi da se dopunska presuda bez ponovnog otvaranja glavne rasprave može donijeti ukoliko su ispunjena dva komplementarna uvjeta. Prvi je da presudu donosi sud u sastavu u kojem je donesena i prvobitna presuda, a drugi da je zahtjev u pogledu kojega se traži dopuna dovoljno raspravljen.
17. Stoga, kada dopunsku presudu donosi sud u sastavu različitom od onoga koji je donio prvobitnu presudu, nije ispunjen zakonski uvjet za donošenjem takve presude bez ponovnog otvaranja glavne rasprave, pa je prvostupanjski sud dužan ponovno otvoriti glavnu raspravu ( čl. 315. st. 3. ZPP-a ), pri čemu može, nakon što se strankama omogući da se o tome izjasne, odlučiti da se ponovno ne saslušavaju svjedoci i vještaci i da se ne obavlja novi uviđaj, već da se pročitaju zapisnici o izvođenju tih dokaza odnosno preslušaju tonske snimke.
18. Propust prvostupanjskog suda, u pogledu neprimjene odredbe čl. 340. st. 2. ZPP- a, u konkretnom slučaju nije utjecao na zakonitost odluke ( čl. 354. st. 1. ZPP-a) jer je zahtjev u pogledu glavne stvari u ranijem tijeku postupka bio u cijelosti raspravljen, a među strankama je kao sporno pravno pitanje ostalo pitanje zastare tražbine koje u osnovi ne zahtijeva dodatno izvođenje dokaza.
19. Međutim i bez obzira na gore navedeno, donošenjem dopunske presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Krapini, poslovni broj: Pu P-1128/2015-39 od 20. prosinca 2016., je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP-a.
20. Naime, takvu povredu čini sud ako presuda ne sadrži jasne, uvjerljive, logične ili razumne razloge i time ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati - tako da se ne vidi koje činjenice je sud uopće utvrđivao i cijenio, odnosno koje je činjenice našao utvrđenim i kojim dokazima je stvorio određeni zaključak - i takvog uzeo relevantnim za odluku o predmetu spora.
21. Pri tome prvostupanjski sud ne može takve razloge kompenzirati pozivanjem na drugu sudsku odluku, što je u ovom postupku slučaj, obzirom da nisu izneseni jasni i razumljivi razlozi za donesenu odluku, već samo navod da ona u bitnom proizlazi iz obrazloženja presude od 25. ožujka 2014. pa ju nije potrebno dopunski obrazlagati.
22. Kako se propuštanjem iznošenja navedenih razloga nižestupanjska dopunska presuda ne može ispitati, počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, na koju tužiteljica pravilno ukazuje.
23. Žalbeni navod tužiteljice da dopunsku presudu nije donio isti sud nije osnovan, jer je predsjednica Općinskog suda u Zlataru naredbom broj Su-31/2015-68 od 27. 11. 2015. naložila ponovnu automatsku dodjelu predmeta uslijed činjenice da je sutkinja zadužena za rad na predmetu godišnjim rasporedom poslova za 2015. raspoređena u rad kaznenog odjela suda, pri čemu je Općinski sud u Krapini nastavio s radom kao stalna služba Općinskog suda u Zlataru u skladu sa odredbom čl. 13. Zakona o područjima i sjedištima sudova („Narodne novine“ broj: 128/2014).
24. Slijedom svega navedenog, kako dopunska prvostupanjska presuda ne sadrži jasne i određene razloge o svim odlučnim činjenicama potrebnim za utvrđenje osnovanosti tužbenog zahtjeva, to je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu dopunsku presudu valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu na ponovno suđenje.
25. Budući da odluka o troškovima postupka ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka (čl. 164. st. 4. ZPP-a) sadržanu u točkama II i III presude Općinskog suda u Zaboku, poslovni broj: P- 185/2012 od 25. ožujka 2014., a koja je u tom dijelu također pobijana žalbama stranaka.
26. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.
27. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitne povrede odredaba parničnog postupka ukazane ovim rješenjem, ponovno će otvoriti glavnu raspravu uz primjenu odredbe čl. 315. st. 3. ZPP-a, te potom na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, odnosno na temelju rezultata cjelokupnog postupka, pružiti dostatna i objektivna stajališta po pitanju tužbenog zahtjeva tužitelja za proglašenjem ovrhe nedopuštenom u dijelu u kojem se odnosi na glavno potraživanje, uzimajući pri tome u obzir istaknuti prigovor zastare, navode koji su u pogledu takvog prigovora istaknuti u presudi i rješenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1762/2017-4 od 6. prosinca 2023., te primjenu čl. 368. 379. i 388. ZOO-a, nakon čega će donijeti novu odluku kojom će jasno, razumljivo i dostatno obrazložiti odlučne činjenice ( čl. 338. st. 4. ZPP-a ) te potom takve kriterije primijeniti i u pogledu odluke o troškovima postupka.
U Zagrebu 3. lipnja 2025.
Predsjednica vijeća
Sabina Dugonjić