Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-1120/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ani Gradišek, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Erste&Steiermarkische Bank d.d., OIB :23057039320, Rijeka, Jadranski trg 34, zastupan po punomoćnici Petri Đerek Ivezić, odvjetnici u Zagrebu, protiv ovršenika FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Igoru Metelku, odvjetniku u Zagrebu, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, posl.br. Ovr-1257/2022-11 od 5. lipnja 2024., dana 3. lipnja 2025.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba ovršenika i ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Zaprešiću, posl.br. Ovr-1257/2022-11 od 5. lipnja 2024., te se predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postutka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja pod točkom I. izreke, odbijen je kao neosnovan prijedlog ovršenice od 2. siječnja 2024. za odgodom pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava, kao neosnovan.

2. Protiv navedenog rješenja žali se ovršenik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže, prvostupanjsko rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda, podredno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba ovršenika je osnovana.

4. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13., 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud nije našao da bi donošenjem pobijanog rješenja ili postupkom koji mu je prethodio bile počinjene bitne povrede odredaba postupka.

5. Prvostupanjski sud temeljem odredbe čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje OZ), pobijanim rješenjem odbija prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, s obrazloženjem da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, tako da nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe, tj. za odgodu pljenidbe i prijenosa sredstava u postupku kod Financijske agencije (FINA).

6. U žalbi, istovjetno kao i u prijedlogu za odgodu, ovršenik navodi kako je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnosti predmetnog Ugovora o kreditu, te u tom slučaju dokazivanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete nije obvezno za ovršenika.

7. Odredbom čl. 210. st. 1. OZ propisano je da ovršenik, nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi čl. 209. st. 4. OZ ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je odredbom čl. 210. st. 2. OZ propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ o odgodi ovrhe, a da se na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz čl. 210. st. 1. OZ na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ o žalbi protiv rješenja o ovrsi.

8. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ, propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko je istovremeno, odnosno kumulativno ispunjen i neki od uvjeta navedenih pod točkama 1. do 10. iste odredbe.

9. Iz naprijed navedene odredbe čl. 65. OZ, uvjet za odgodu ovrhe je da budu kumulativno ispunjena dva uvjeta, a to je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da učini vjerojatnim da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje te da bude ispunjen jedan od uvjeta iz čl. 61. st. 1. toč. 1.-10. OZ.

10. Razmatranjem sadržaja spisa utvrđeno je da je ovaj postupak iniciran prijedlogom ovršenika za odgodu pljenidbe i prijenosa zaplijenjenih novčanih sredstava u postupku kod FINA-e, a koju je ovrhovoditelj zatražio temeljem ovršne javnobilježničke isprave – Ugovora o kreditu, koji je potvrđeno po javnom bilježniku Vesni Pućar, posl.br. OU-1488/06 od 17. studenog 2006., te da je ovršenik podnio tužbu za utvrđenje ništetnim predmetnog Ugovora o kreditu.

11. Pobijanim rješenjem sud prvog stupnja zaključuje da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje opasnosti nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, te se poziva na nekretninu koja će biti prodana za iznos ispod njezine realne tržišne vrijednosti, no ovaj postupak se provodi na novčanim sredstvima-računima ovršenika, te ovršenik nije dokazao da bi pljenidba raspoloživog dijela primanja za ovršenika izazvala nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

12. Međutim, osnovano navodi ovršenik kako nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu na temelju ugovora o kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, mora ispitati jesu li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene u smislu Direktive Vijeća 93/13 EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima i to bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu, u kojem slučaju ovršenik ne bi bio dužan, u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ, posebno dokazivati vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

13. Naime, ovršenik se još u prijedlogu za odgodu pozvao na to da predmetna ovrha nije dopuštena, s tvrdnjom da se ista provodi na ništetnom pravnom poslu koji je predmet ispitivanja u parnici koja se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem P-10812/21, pozivajući se na praksu nacionalnih sudova i praksu Suda Europske unije u primjeni Direktive Vijeća 93/13/EEZ kod potrošačkih ugovora, o čemu sud prvog stupnja u pobijanom rješenju ne daje obrazloženje, niti daje razloge zbog kojih navedeni dokaz nije izveo, čemu ovršenik žalbenim navodima osnovano prigovara.

14. Na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 11. ožujka 2022., usvojen je zaključak broj Su IV-87/2022, na koji se ovršenik poziva u žalbi, da je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu (rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, zadužnica, javnobilježnički akti i solemnizirane privatne isprave i sl.), a koji proizlaze iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe.

15. Sukladno navedenom zaključku, ovršni sud je u predmetnom postupku primarno bio dužan provjeriti je li ovršenik potrošač, a za slučaj utvrđenja da se radi o potrošaču, provjeriti radi li se o potrošačkom ugovoru koji sadrži nepoštene ugovorne odredbe. Pri tome, ako je u sumnji jesu li pojedine odredbe potrošačkog ugovora nepoštene, sud upućuje ovršenika u parnicu radi nedopustivosti ovrhe te odgađa ovrhu po službenoj dužnosti dok se ne odluči je li ovrha dopuštena.

16. Slijedom navedenog, obveza ovršnog suda koja se tiče preispitivanja ugovornih odredbi, podrazumijeva postojanje ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu te da se radi o potrošačkom ugovoru.

17. U ovom ovršnom predmetu nije sporno da se postupak izravne naplate provodi temeljem ovršne isprave koja nije prošla sudsku kontrolu.

18. Međutim, sud prvog stupnja nije preispitivao je li predmetna javnobilježnička isprava, temeljem koje se provodi ovrha, proizašla iz potrošačkog ugovora, dok iz sadržaja predmetnog spisa, konkretno Ugovoru o stambenom [broj kredita] slijedi da bi se moglo raditi o potrošačkom ugovoru, koje svojstvo potrošačkog ugovora ovrhovoditelj izričito nije osporio.

19. Kako iz stanja spisa proizlazi da prvostupanjski sud nije postupio sukladno naprijed izloženom Zaključku od 11. ožujka 2022. te nije po službenoj dužnosti preispitao radi li se o potrošačkom ugovoru te sadrži li predmetni ugovor nepoštene, odnosno ništetne ugovorne odredbe i s tim u vezi utvrdio postojanje činjenica koje upućuju na mogućnost barem djelomične ništetnosti ugovora, to je činjenično stanje odlučno za donošenje pravilne i zakonite odluke, ostalo nepotpuno utvrđeno, čemu ovršenik žalbenim navodima osnovano prigovara.

20. Zbog svih iznesenih razloga, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ, uvažiti žalbu ovršenika i odlučiti kao u izreci ovog rješenja pod točkom I.

21. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će postupiti u naprijed izloženom smislu te će utvrditi činjenice odlučne za donošenje zakonite odluke o prijedlogu ovršenika i nakon toga donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku.

22. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

U Zagrebu, 3. lipnja 2025.

Sudac

Ana Gradišek