Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: Gž R-30/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Delina, predsjednika vijeća, Katije Hrabrov, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Blanke Pervan, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja NZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima-odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Lovrić Novokmet i Partneri d.o.o., Zagreb, Selska cesta 90a, protiv tuženice NM, [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po zakonskom zastupniku, a ovaj po punomoćnicima- odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mateša & Kapitan d.o.o., Zagreb, Kranjčevićeva 11, radi nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-1101/2023-20 od 26. veljače 2025., u sjednici održanoj dana 3. lipnja 2025.
p r e s u d i o j e
I Preinačuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 1101/2023-20 od 26. veljače 2025. na način da se sudi:
Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja NZ koji glasi:
"I. Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od dana 6. srpnja 2023. godine tuženika NM, sa sjedištem na adresi [adresa], OIB: 26187994862, kojom je otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 24. travnja 2023. godine između tužitelja NZ, s prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika, te se utvrđuje da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.
II. Nalaže se tuženiku vratiti tužitelja na rad na njegovo dosadašnje radno mjesto sukladno Ugovoru o radu ili na drugo odgovarajuće radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, sve u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 500,00 € sa zateznim kamatama tekućim od 26. veljače 2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana."
II Nalaže se tužitelju NZ da tuženici NM naknadi parnični trošak u iznosu od 650,00 EUR, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:
"I. Utvrđuje se da je nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu od dana 6. srpnja 2023. godine tuženika NM, sa sjedištem na adresi [adresa], [osobni identifikacijski broj], kojom je otkazan Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 24. travnja 2023. godine između tužitelja NZ, s prebivalištem na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tuženika, te se utvrđuje da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.
II. Nalaže se tuženiku vratiti tužitelja na rad na njegovo dosadašnje radno mjesto sukladno Ugovoru o radu ili na drugo odgovarajuće radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima, sve u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 500,00 € sa zateznim kamatama tekućim od 26. veljače 2025.g., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana."
2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tuženica pobijajući je zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanje te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se žalba uvaži, pobijana presuda preinači na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu troška postupka, zajedno s troškom sastava žalbe, koji popisuje, podredno da se ista presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak. U žalbi ističe kako je sud prvog stupnja pri donošenju pobijane presude počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakon o parničnom postupku, jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Navodi kako niti jednom zakonskom odredbom nije propisano da je poslodavac dužan u odluci o otkazu ugovora o radu navesti koji su kriteriji bili odlučujući pri odabiru kojem će od više radnika dati poslovno uvjetovani otkaz, kako to pogrešno tumači prvostupanjski sud. Nadalje, ističe kako je na okolnost da je postupio po odredbi čl. 127. Zakona o radu predložen i izveden dokaz saslušanjem sindikalne povjerenice sa funkcijom radničkog vijeća NZG koja je iskazala da je kriterije bodovanja utvrdio poslodavac i te kriterije joj dostavio, kao i dokaz saslušanjem UZG koja na istovjetan, jasan i transparentan način, kao i svjedokinja UZ, opisala postupak savjetovanja sa sindikatom. Iskaze navedenih svjedokinja sud prvog stupnja ne cijeni niti ih kritički vrednuje, ne navodi zašto istima ne poklanja vjeru, ne stavlja ih u brižljivu ocjenu sa drugim izvedenim dokazima, slijedom čega je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer je postupio suprotno odredbama čl. 7. i 8. Zakona o parničnom postupku. Ističe kako je o provedenom savjetovanju sa sindikalnom povjerenicom s funkcijom radničkog vijeća obavijestio nadležnu javnu službu zapošljavanja te je istoj dostavio podatke iz čl. 127. st. 3. Zakona o radu, a nadležna javna služba Hrvatski zavod za zapošljavanje nije predložila odgodu niti tražila nadopunu dokumentacije. Ističe i kako niti jednom zakonskom odredbom nije propisana obveza poslodavca da u odluci o otkazu ugovora o radu opisuje primjenu zakonskih i dodatnih kriterija, te nije točno da je kriteriju radne uspješnosti dao prednost u odnosu na zakonske kriterije pa da bi isti vrijedio više u ukupnom bodovanju od pojedinog zakonskog kriterija. Dodatni kriterij uspješnosti u konkretnom slučaju nije donio prevladavajući rezultat, nego samo korektivni, a procjenu radnog učinka sačinio je temeljem ocjena tužitelja za razdoblje jedne godine unazad prije otkazivanja ugovora o radu. U tom pravcu ukazuje na iskaz svjedoka RZ koji je osobno ocjenjivao rad tužitelja, kao i svjedoka EZ koji je bio nadređen svjedoku RZ. U konkretnom predmetu saslušana su četiri svjedoka i tužitelj, te su svi dali istovjetne iskaze u pogledu ocjene radnog učinka, međutim, sud prvog stupnja ne samo da ne poklanja vjeru njihovim iskazima, već niti ne obrazlaže zašto im poklanja vjeru, iste ne cijeni ni na koji način niti isto elaborira. Sindikalna povjerenica je u svom iskazu potvrdila da su joj dostavljeni svi kriteriji bodovanja te da su isti usuglašeni sa sindikatom u kojem je zaposlena već deset godina, a isto je potvrdila i svjedokinja UZG. Također, potvrdila je da su joj dostavljeni podaci o usporednim radnicima te nikakve dodatne podatke nije tražila.
3. Na žalbu nije odgovoreno.
4. Žalba je osnovana.
5. Tuženica u žalbi ističe da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP).
5.1. Što se tiče odredbe čl. 7. ZPP navesti je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, s tim što ne postoji više dužnost suda da potpuno i istinito utvrdi sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost tužbenog zahtjeva ukoliko ih stranke nisu iznijele niti je sud ovlašten izvesti dokaze koje stranke nisu predložile, osim izuzetka iz čl. 3. st. 3. ZPP, a o čemu u ovoj pravnoj stvari nije riječ, budući da se ne radi o raspolaganju stranaka koje bi bilo u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala.
5.2. Stoga, sud prvostupanjski sud, po ocjeni ovog drugostupanjskog sud, nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 7. ZPP.
6. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.
6.1. Međutim, iako izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, dužan je stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu, a što je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud i učinio. Stoga nije utemeljen prigovor tuženice da bi prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. ZPP.
7. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju u žalbi ukazuje tuženica, budući da pobijana presuda ima razloga o odlučnim činjenicama, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, slijedom čega se ista može ispitati.
8. Prvostupanjski sud nadalje, nije počinio niti bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, temeljem čl. 365. st. 2. istoga Zakona.
9. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da je nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu od 6. srpnja 2023., kojom je tuženica otkazala Ugovor o radu na neodređeno vrijeme sklopljen 24. travnja 2023. sa tužiteljem, budući da tuženica prije donošenja sporne odluke nije provela savjetovanje sa sindikalnom povjerenicom u funkciji radničkog vijeća na način kako je to propisano čl. 127. i čl. 150. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22 i 64/23 – dalje ZR), da se utvrdi da radni odnos tužitelja kod tuženice nije prestao i da se naloži tuženici vratiti tužitelja na rad na njegovo dosadašnje radno mjesto sukladno ugovoru o radu ili na drugo odgovarajuće radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi i radnim sposobnostima.
10. Sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza, utvrdio da je 24. travnja 2023. tužitelj NZ sklopio s tuženicom Ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova radnog mjesta G1651 – viši agent u kontakt centru u organizacijskoj jedinici u kojoj su sistematizirani poslovi radnog mjesta radnika, a na dan potpisa tog Ugovora organizacijska jedinica je Sektor za osiguranje građanstva, da je dana 16. lipnja 2023. tuženica dostavila sindikalnoj povjerenici podatke o potencijalnom kolektivnom višku radnika, da je tuženica 20. lipnja 2023. donijela Odluku o V. izmjenama i dopunama Odluke o ustroju radnih mjesta, te da su izmjene stupile na snagu 28. lipnja 2023., da je prijedlog navedene Odluke tuženica prethodno dostavila na očitovanje sindikalnoj povjerenici s pravima i obvezama radničkog vijeća NZG, da je 29. lipnja 2023. tuženica dostavila sindikalnoj povjerenici dopis o savjetovanju s razlozima nastanka kolektivnog viška i popis radnika kojima je namjeravala otkazati ugovore o radu, jer su utvrđeni kolektivnim viškom, da je u dopisu tuženice od 29. svibnja 2023., u postupku savjetovanja sa sindikalnom povjerenicom s pravima i obvezama radničkog vijeća NZG navedeno da poslodavac dostavlja sindikalnoj povjerenici konačan popis zaposlenika na koje se odnosi predmetno savjetovanje, a koji sadrži podatke o grupama radnika zaposlenima na radnim mjestima u administrativnom dijelu poslovanja, da se ista očitovala na način da smatra da je postupak utvrđivanja kolektivnog viška proveden sukladno ZR i Kolektivnom ugovoru, kao i da je tuženica 4. srpnja 2023. obavijestila Hrvatski zavod za zapošljavanje o provedenom savjetovanju.
10.1. U odluci tuženice o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu, točnije obrazloženju Odluke, pored ostalog se navodi da je tužitelj obavljao poslove radnog mjesta viši agent u kontakt centru u Sektoru za osiguranje građanstva, da je na tom radnom mjestu poslodavac odlučio smanjiti broj izvršitelja, da je smanjenje broja izvršitelja posljedica postupka optimizacije poslovnih procesa i tijekom 2022. i 2023., te automatizacije i digitalizacije poslovanja što ima za posljedicu skraćivanje vremena u kojem se odvijaju poslovni procesi, da je do navedenog došlo i zbog gospodarskih nepovoljnih uvjeta (inflacije koja se nastavlja već drugu godinu), te da je procjena Društva da će novom organizacijom rada postići kvalitetniju, ekonomičniju organizaciju rada, a time doprinijeti efikasnosti i operativnoj izvrsnosti poslovanja i dugoročno održivom poslovanju.
10.2. Međutim, sud prvog stupnja smatra da iako je autonomno pravo poslodavca ostaviti na radu radnike koji ostvaruju bolje rezultate rada ili imaju bolje materijalne i socijalne uvjete od radnika kojemu poslodavac namjerava otkazati ugovor o radu, pri donošenju takve odluke poslodavac je dužan te kriterije razmotriti i primijeniti, a u odluci o otkazu ugovora o radu navesti koji su kriteriji bili odlučujući pri odabiru kojem će od više radnika dati poslovno uvjetovani otkaz. U konkretnom slučaju, tužitelj nije bio jedini izvršitelj na radnom mjestu viši agent u kontakt centru, već je na tom radnom mjestu zajedno sa tužiteljem bilo ukupno 8 izvršitelja (to tužitelj nije sporio iako tuženica nije dostavila ugovore o radu za ostalih 7 radnika iz kojih bi proizlazilo da su upravo ti radnici usporedni radnici tužitelju). Iz Odluke tuženika od 6. srpnja 2023. vidljivo je da tuženik samo navodi da je primijenio zakonske kriterije pri odabiru radnika i dodatni kriterij "uspješnosti u radu", ali nije naveo koji su kriteriji bili odlučujući pri odabiru kojem će od više radnika dati poslovno uvjetovani otkaz, sve u smislu čl. 112. Kolektivnog ugovora od 26. lipnja 2023. koji je sklopljen između Granskog sindikata zaposlenih u osiguranju Hrvatske i tuženice.
10.3. U postupku savjetovanja temeljem člana 127. i čl. 150. Zakona o radu da je vidljivo da sindikalnoj povjerenici u funkciji radničkog vijeća nije dostavljena razrada socijalnih kriterija, odnosno koliko će koji kriterij bodova nositi niti je dostavljena razrada iz koje bi bilo vidljivo na koji način i u kojim rasponima je poslodavac procijenio tužiteljevu "uspješnost u radu". Podaci o primjeni kriterija kod otkazivanja važni su i nužno je dostaviti ih u postupku savjetovanja na očitovanje sindikalnom povjereniku u funkciji radničkog vijeća, a što u konkretnom slučaju nije učinjeno.
10.4. Stoga, sud prvog stupnja, a zbog nepotpunog i nezakonitog savjetovanja poslodavca sa sindikalnom povjerenicom u funkciji radničkog vijeća, utvrđuje da je nedopuštena Odluka o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju od 6. srpnja 2023., slijedom čega je udovoljio postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelja.
11. Odredbom čl. 115. st. 1. toč. 1. ZR propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako prestane potreba za obavljanjem određenog posla zbog gospodarskih, tehnoloških ili organizacijskih razloga (poslovno uvjetovani otkaz), s tim da prema st. 2. istoga članka pri odlučivanju o poslovno uvjetovanom otkazu, poslodavac mora voditi računa o trajanju radnog odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja koje terete radnika.
12. Tuženica je na radnom mjestu viši agent u kontakt centru u Sektoru za osiguranje građanstva, zbog gospodarskih nepovoljnih uvjeta (inflacije koja se nastavlja već drugu godinu), odlučila smanjiti broj izvršitelja, koje smanjenje je posljedica postupka optimizacije poslovnih procesa i tijekom 2022. i 2023., te automatizacije i digitalizacije poslovanja, što ima za posljedicu skraćivanje vremena u kojem se odvijaju poslovni procesi, te je dovelo do kolektivnog viška radnika, slijedom čega je poslodavac sukladno čl. 127. ZR započeo postupak kolektivnog zbrinjavanja viška radnika sa sindikalnom povjerenicom s pravima i obvezama radničkog vijeća, a prethodno joj dostavio sve potrebne podatke (o razlozima zbog kojih će prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju, i radnim mjestima radnika za čijim će radom prestati potreba, kriterijima izbora radnika za čijim će radom prestati potreba, u roku u kojem će prestati potreba za radom radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina te drugih davanja radnicima, ali i mjerama koje je poslodavac poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika), dostavio Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područna služba u Zagrebu, obavijest o provedenom savjetovanju kolektivnog viška, koji se očitovao na obavijest tuženice na način da nije utvrđeno postojanje pravne osnove za odgodu provođenja otkazivanja radnicima uvrštenim u kolektivni višak te je sindikalnoj povjerenici kod tuženika dostavio popis svih radnika kojima se namjerava otkazati ugovor o radu, sve sukladno odredbama čl. 127. ZR.
13. Kada poslodavac otkazuje ugovore o radu na temelju Programa zbrinjavanja viška radnika koji sadrži kriterije izbora radnika kojima će prestati ugovori o radu, onda savjetovanje s radničkim vijeće o Programu prema čl. 127. st. 1. i 2. ZR, na temelju kojeg je donesena odluka o otkazu, utječe na pravilnost primjene kriterija (zakonskih i dodatnih) na pojedine radnike, a time i na dopuštenost odluke o otkazu ugovora o radu.
14. Naime, prema odredbi čl. 127. st. 1. ZR poslodavac kod kojeg bi u razdoblju od devedeset dana mogla prestati potreba za radom najmanje dvadeset radnika, od kojih bi poslovno uvjetovanim otkazom prestali ugovori o radu najmanje petorice radnika, dužan je pravodobno i na način propisan ovim Zakonom, savjetovati se s radničkim vijećem radi postizanja sporazuma u svrhu otklanjanja ili smanjenja potrebe za prestankom rada radnika, s tim da je prema stavku 3. istoga članka poslodavac dužan, radi provođenja obveze savjetovanja iz stavka 1. ovoga članka, radničkom vijeću u pisanom obliku dostaviti odgovarajuće podatke o razlozima zbog kojih bi mogla prestati potreba za radom radnika, broju ukupno zaposlenih radnika, broju, zvanju i poslovima radnika za čijim bi radom mogla prestati potreba, kriterijima izbora takvih radnika, iznosu i načinu obračuna otpremnina i drugih davanja radnicima te mjerama koje je poduzeo radi zbrinjavanja viška radnika.
15. Sud prvog stupnja ocijenio je da postupak savjetovanja u pogledu Programa zbrinjavanja viška radnika nije proveden u skladu s čl. 127. ZR, budući da utvrđuje kako sindikalnoj povjerenici nisu dostavljeni svi relevantni podaci o primijenjenim kriterijima, odnosno dodatnim kriterijima kojima je tuženica dala prednost u odnosu na zakonske, jer je nakon bodovanja još jedan radnik imao isti broj bodova kao i tužitelj, s tim da smatra kako tuženica nije dokazala da je sindikalnoj povjerenici dostavila tablicu o bodovanju, jer na istoj nedostaje datum, a iz dokumentacije koju je tuženica sindikalnoj povjerenici dostavila kao privitak e-mailom je razvidno da joj nije dostavljena tablica usporednih radnika te tablica sa bodovima koje je pojedini radnik ostvario nakon bodovanja.
16. Iz stanja spisa proizlazi da je izrađena tablica usporednih radnika kod tuženice, kao i tablica sa bodovima koje je pojedini radnik ostvario nakon bodovanja, a sporno pitanje je li sindikalnoj povjerenici navedena tablica dostavljena, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda razriješeno je saslušanjem svjedokinje NZG, sindikalne povjerenice u funkciji radničkog vijeća kod tuženice, koja je na jasan i nedvosmislen način potvrdila da joj je poslodavac dostavio i tablice usporedbe po zakonskim kriterijima, kao i tablice po kriteriju učinkovitosti u periodu od godinu dana prije otkazivanja ugovora o radu, dakle da joj je dostavljena sva potrebna dokumentacija, a na namjeru poslodavca da tužitelju otkaže ugovor o radu u cijelosti se suglasila, pa kako navedene tablice prileže spisu, dakle, nedvojbeno su izrađene, to nije bilo razloga, a suprotno ocjeni suda prvog stupnja, sumnjati u vjerodostojnost iskaza navedene svjedokinje.
17. Nadalje, valja reći kako je pravo poslodavca organizirat rad kako želi, uključujući i organizaciju ako smatra da će biti efikasnije od prethodne. Sve organizacijske promjene nedvojbeno su stupile na snagu prije nego što je tužitelju otkazan ugovor o radu te je tuženica poštivala zakonsku proceduru u postupku utvrđivanja kolektivno viška radnika, uključujući i savjetovanje sa sindikalnom povjerenicom kod tuženice o namjeravanom donošenju odluke o kolektivnom višku, kao i prilikom donošenja odgovarajućih internih akata, te pojedinačnih odluka o otkazu ugovora o radu.
17.1. Pri tome je tuženica, a kako to proizlazi iz Odluke o poslovno uvjetovanom otkazu Ugovora o radu tužitelju, prilikom donošenja odluke o tome kojem će se radniku zaposlenom na radnom mjestu viši agent u Kontakt centru otkazati ugovor o radu, vodila računa o svim zakonskim kriterijima u pogledu godina starosti, trajanja radnog odnosa, obveza uzdržavanja uz primjenu dodatnog kriterija uspješnosti u radu, a što nesumnjivo proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka u postupku i to UZG, voditeljice tima za radne odnose u Sektoru za upravljanje ljudskim potencijalima, koja je iskazala da su pri odabiru radnika koji će se utvrditi viškom korišteni zakonski kriteriji, kao i dodatni i to kriteriji radnog učinka, pri čemu su tužitelj i još jedan radnik ostvarili jednak broj bodova, s tim da je drugi radnik imao bolji poslovni učinak i tuženica je odlučila dati prednost tom radniku.
17.2. Iz iskaza navedene svjedokinje proizlazi kako kod tuženice postoji sustav ocjenjivanja i praćenja kontinuiranog radnog učinka s kojim je radnik upoznat kroz Pravilnik i zaposlenički portal te svakodnevno dostupne informacije i podatke o učinku, a što je potvrdio i svjedok RZ voditelj kontakt Centra za podršku prodaji, neposredno nadređen tužitelju, koji je u svom iskazu naveo kako je ocjenjivao tužitelja i ostale djelatnike na tom radnom mjestu, iskazivao je o parametrima koje je uzimao prilikom ocjenjivanja (10 parametara) te da je od osam djelatnika koji su radili na radnom mjestu na kojem je radio i tužitelj, tužitelj bio najlošiji radnik, a što je utvrđeno temeljem svih kriterija koji su se primjenjivali prilikom ocjenjivanja.
18. Stoga je pogrešno sud prvog stupnja primijenio materijalno pravo kada je udovoljio postavljenom tužbenom zahtjevu, budući da je poštivana procedura savjetovanja poslodavca sa sindikalnom povjerenicom u funkciji radnog vijeća, kao i što je tuženica prilikom donošenja pobijane odluke o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu tužitelju uzela u obzir i zakonske kriterije i dodatne kriterije uspješnosti u radu, a kako to proizlazi iz svega naprijed navedenog.
19. Slijedom iznesenog valjalo je, temeljem odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP, preinačiti pobijanu presudu suda prvog stupnja te odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.
20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u vezi čl. 166. st. 2. ZPP, a s obzirom na uspjeh tuženice u postupku u cijelosti, kojoj je trošak valjalo dosuditi primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 126/22 – dalje Tarifa), koja je bila na snazi u vrijeme pokretanja postupka, kako to propisuje Tbr. 7. toč. 2. i 3. Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23). Odvjetniku pripada jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u radnom sporu radi poništenja otkaza odnosno utvrđivanja prava na rad, bez obzira na broj radnji koje je poduzeto, u visini od 200 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25% ukupno iznosi 500,00 EUR.
20.1. Tuženici je priznat i trošak sastava žalbe u visini od 60 bodova sukladno Tbr. 10. toč. 2. Tarife, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR i PDV od 25% ukupno iznosi 150,00 EUR, odnosno sveukupno 650,00 EUR.
Zadar, 3. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Igor Delin
