Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž-708/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca Katije Hrabrov, predsjednice vijeća, Blanke Pervan, sutkinje izvjestiteljice i Igora Delina, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Dino Čekada, odvjetnik u Puli, Marulićeva 3, protiv tuženika: 1) YX, [osobni identifikacijski broj], koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, Narodnog doma 2 B, 2) AR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Predrag Jovanović, odvjetnik u Labinu, Rudarska 1 i 3) ŽR, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s boravištem u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbama tuženika pod 1) i 2) protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-169/2021-56 od 17. kolovoza 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 3. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-169/2021- 56 od 17. kolovoza 2023. na način da se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice ČR koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1486 m2 i dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 308 m2, koji dijelovi su u skici lica mjesta br. 1., sačinjenoj od strane Veting d. o. o. Pula, vještaka mjernične struke Tina Verbanca, od 17. svibnja 2023., označeni ružičastom (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odnosno plavom (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bojom, a čija je površina prikazana na skici lica mjesta sačinjenoj od strane Veting d.o.o. Pula, vještaka mjernične struke Tina Verbanca, od 29. lipnja 2023., koje skice čine sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužiteljica da po pravomoćnosti ove presude, izvrši cijepanje navedenih nekretnina sukladno priloženim skicama vještaka, a što su tuženici dužni trpjeti, te dati suglasnost na provedbu parcelacijskog elaborata kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu, koju će suglasnost u protivnome zamijeniti ova presuda, te se ovlašćuje tužiteljica da po provedenom cijepanju izvrši uknjižbu prava vlasništva u cijelosti u svoju korist na novonastalim nekretninama, koje će svojim oblikom, položajem i površinom odgovarati naprijed opisanim dijelovima predmetnih nekretnina, a što su tuženici dužni trpjeti, sve u roku od 15 dana."

II. Dužna je tužiteljica ČR naknaditi tuženici pod 1) YX sveukupni parnični trošak u iznosu od 1.200,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od dana 3. lipnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana.

III. Dužna je tužiteljica ČR naknaditi tuženiku pod 2) AR sveukupni parnični trošak u iznosu od 1.553,09 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 3. lipnja 2025. pa do isplate, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika pod 2) za naknadom parničnih troškova odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica vlasnica dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 1486 m2 i dijela nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 308 m2, koji dijelovi su u skici lica mjesta br. 1., sačinjenoj od strane Veting d. o. o. Pula, vještaka mjernične struke Tina Verbanca, od 17. svibnja 2023., označeni ružičastom (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), odnosno plavom (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) bojom, a čija je površina prikazana na skici lica mjesta sačinjenoj od strane Veting d. o. o. Pula, vještaka mjernične struke Tina Verbanca, od 29. lipnja 2023., koje skice čine sastavni dio ove presude, pa se ovlašćuje tužiteljica da po pravomoćnosti ove presude, izvrši cijepanje navedenih nekretnina sukladno priloženim skicama vještaka, a što su tuženici dužni trpjeti, te dati suglasnost na provedbu parcelacijskog elaborata kroz katastarski operat i zemljišnu knjigu, koju će suglasnost u protivnome zamijeniti ova presuda, te se ovlašćuje tužiteljica da po provedenom cijepanju izvrši uknjižbu prava vlasništva u cijelosti u svoju korist na novonastalim nekretninama, koje će svojim oblikom, položajem i površinom odgovarati naprijed opisanim dijelovima predmetnih nekretnina, a što su tuženici dužni trpjeti, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici naknade troškove ovog postupka u iznosu 2.193,23 eura / 16.524,89 kn 1 (dvije tisuće sto devedeset tri eura i dvadeset tri centa / šesnaest tisuća petsto dvadeset četiri kune i osamdeset devet lipa) sa zateznim kamatama od 17. kolovoza 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova postupka u preostalom dijelu.

IV. Odbijaju se zahtjevi I. tuženice YX i II. tuženika AR

Foska za naknadu troškova postupka."

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tuženica pod 1) YX zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Tvrdi da tužiteljica nema pravnog interesa za vođenje predmetne parnice iako navodi da sporne nekretnine čine jedinstvenu cjelinu sa čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer je ista upisana kao suvlasništvo IR i ER, kćeri tužiteljice kojima ih je pok. ĐR, majka tužiteljice, oporučno ostavila. Pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer nema razloga o odlučnim činjenicama, do čega je došlo zbog selektivne ocjene dokaza. Prvostupanjski sud ne daje ocjenu svih predloženih i izvedenih dokaza niti obrazlaže radi čega iste ne uzima u obzir prilikom utvrđivanja odlučnih činjenica. Pogrešno zaključuje da je predniku tužiteljice priznato pravo vlasništva utuženog dijela Rješenjem o uzurpaciji Općine Labin od 20. srpnja 1963., jer se u navedenom predmetu pohranjenom u Zbirci isprava broj Z- 617/71 jasno navodi da FR drži u posjedu dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zbog čega je potrebno cijepanje te formiranje novih nekretnina s obzirom na posjed FR samo u dijelu te nekretnine. U toč. 17. obrazloženja pobijane presude sud prvog stupnja navodi da je u zahtjevu za priznanjem prava vlasništva uzurpacijom FR naveo da je uzurpirao zemljište površine 1000 m2, dok iz predmeta uzurpacije jasno proizlazi da je istom temeljem navedenog Rješenja dodijeljen dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno, novoosnovana čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1561 m2 i čest. zgr. [katastarska čestica], u površini od 101 m2, sve k. o. [katastarska općina], dakle i više od onoga što je prijavio da drži u posjedu. Iz spisa uzurpacije ne proizlazi da bi FR zahtijevao više posjeda, a da mu je dano, odnosno priznato manje. Na Zapisniku od 16. svibnja 1963. jasno stoji da je potrebno izvršiti cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], jer ista zauzima veću površinu a uzurpant zauzima samo jedan dio te da Komisija priznaje u cjelini pravo vlasništva FR na uzurpiranoj nekretnini. Iz navedenog proizlazi da je nadležni ured koji je vršio snimanje obuhvatio i žičanu ogradu, ako se je tamo nalazila, odnosno, žičana ograda snimljena prema današnjem stanju tada i nije postojala na terenu. FR je posjed dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekao samovlasnim zauzimanjem, što znači da nije bio pošteni posjednik u trenutku stupanja u posjed zauzetog dijela što mu je bilo poznato i jasno, pa je zato i tražio priznanje prava vlasništva od vlasnika i nije mu priznato više posjeda od ucrtanog temeljem Rješenja o uzurpaciji. Sud prvog stupnja neosnovano i pristrano iznosi mišljenje da posjed utuženog dijela obuhvaćen uzurpacijom odnosno rješenjem o uzurpaciji, zbog tehnoloških mogućnosti iz 1963. i ispravnosti mjerenja nije bio obuhvaćen Rješenjem o uzurpaciji te da je FR bio u zabludi, za koji zaključak nema dokaza u spisu niti je tužiteljica u postupku ukazala da bi njezinom predniku u postupku priznanja prava vlasništva bilo priznato manje od onoga što je tražio. U ostavinskom spisu, odnosno oporuci od **.**.1998. JR, majke tužiteljice, jasno stoji da je kuća na čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nadozidana i to kako s lijeve tako i s desne strane te se površina vrta koju je FR u postupku uzurpacije stekao, nadozidavanjem smanjivala, pa su slijednici širili svoj posjed izvan dodijeljenog FR, ali se takav posjed ne može okarakterizirati kao pošten. TR je od svog prednika FR nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastale cijepanjem od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stekla darovnim ugovorom te dio 1988., nakon smrti FR. U oporuci ĐR opisano je da je ista dozvolila svojim sljednicima da nadozidaju kuće s lijeve i desne strane. Sve navedeno jasno proizlazi iz uklopa kopije plana iz 1971. na današnje stanje vještaka Tina Verbanca, za koji uklop je vještak iskazao da je oblik čestica ostao isti. Oblik čestica je ostao isti, ali se promijenila izgrađenost koja je povećana te se zbog nedostatka vrta proširivao posjed tužiteljice više od onog dobivenog uzurpacijom. Saslušani svjedoci KR i ĆR ne mogu imati neposrednih saznanja o stanju posjeda prije 1990./2004. odnosno o vremenu i načinu stupanja u posjed predmetnih nekretnina od strane prednika tužiteljice i same tužiteljice. Pogrešan je zaključak suda da je u postupku utvrđeno da su prednici tužiteljici u poštenom posjedu spornog dijela od 1937., jer to ne proizlazi iz dokaza izvedenih u postupku, posljedično čemu je pogrešan i zaključak da je proteklo vrijeme za izvanrednu dosjelost od 40 godina. Prigovara odluci o troškovima postupka. Predlaže žalbu uvažiti, pobijanu presudu ukinuti i odbaciti tužbu, odnosno presudu preinačiti i odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti te joj naložiti da joj naknadi parnični trošak.

3. Protiv iste prvostupanjske presude žalbu je izjavio tuženik pod 2) CR zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Razloge zbog kojih sud prvog stupnja donosi odluku ne drži točnim, isti su razlozi nerazumljivi, odnosno proturječni i u suprotnosti s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojima je uređen institut stjecanja vlasništva s osnova dosjelosti. Prvostupanjski sud zanemaruje činjenicu da pitanje suvlasništva tuženika pod 2) i 3) na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja prethodno pitanje u predmetnom postupku, na koje je odgovoreno pravomoćnom odlukom istog suda broj P-258/2020 od 14. svibnja 2020., odnosno, da je vezan sadržajem iste presude te je pobijana presuda u suprotnosti s načelom povjerenja u zemljišne knjige i njome se potire načelo pravne sigurnosti, jer se dovodi u pitanje pravo vlasništva nekretnine stečenog temeljem valjane sudske odluke. Nerazumljiv je stav prvostupanjskog suda da je pravni prednik tužiteljice, njezin djed FR bio pošteni posjednik spornog dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u sklopu kojega je bio i dio novonastale nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kraj činjenice da u postupku priznanja njegovog prava vlasništva stečenog uzurpacijom i provedenog 1963., odnosno 1971., kada je FR izričito pokazao koje dijelove tadašnje nekretnine drži u posjedu, odnosno, koje je dijelove uzurpirao, pa je u svakom slučaju znao da sporni dio nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predstavlja vlasništvo tuženice pod 1) i svakom je slučaju bio nepošteni posjednik. Nerazumljiv je stav prvostupanjskog suda da gabaritima, odnosno površinom dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koju je uzurpirao FR, nije obuhvaćen sporni dio i to iz razloga netočnosti mjerničkih instrumenata, budući da ni tehnološki najnapredniji mjernički instrumenti ne bi mogli prikazati drugačije gabarite nekretnine van onih koje je sam FR pokazao na terenu. Osim toga, o potkapacitiranim mjerničkim instrumentima za trajanja prvostupanjskog postupka nije bilo ni riječi i nitko, pa ni tužiteljica tako nešto nije tvrdila a ni dokazivala. Identična je situacija i s iskazima saslušanih svjedoka i oni nemaju nikakvih saznanja o poštenju posjeda glede stjecanja prava vlasništva FR. Očigledno je da je tužiteljica računajući i kalkulirajući da bi protekom vremena mogla steći vlasništvo i na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u sklopu kojega se danas nalazi i dio čest. zem. [katastarska čestica], u čemu bi vrlo vjerojatno i uspjela, a da se u međuvremenu nije pojavila presuda istog suda broj P-258/2020 od **.**.2020. FR nije pošteni a ni savjesni posjednik, jer je u posjed dijelova sporne nekretnine ušao potajno, odnosno prijevarom. Prvostupanjski se sud svojom odlukom upustio u preinaku presude broj P-258/2020 od 14. svibnja 2020. Tužiteljica i nije aktivno legitimirana za vođenje predmetnog postupka, jer i nije suvlasnica nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] a ni čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega predlaže preinačiti pobijanu presudu i odbiti tužiteljičin tužbeni zahtjev kao neosnovan.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalbe tuženika pod 1) i 2) su osnovane.

6. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem odredbe čl. 107. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj 80/22), a na koju ukazuju žalbe, jer je u obrazloženju presude dao razloge o odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista presuda može ispitati.

6.1. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

6.2. Isto tako, nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP, jer je prvostupanjski sud u postupku izvedene dokaze prosudio po svom slobodnom uvjerenju.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja prava vlasništva dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1486 m2 i dijela nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 308 m2 koji su u skici mjerničkog vještaka Tina Verbanca od 17. svibnja 2023. označeni ružičastom, odnosno plavom bojom, kao i zahtjev tužiteljice da joj tuženici priznaju i trpe da se temeljem ove presude, a nakon njezine pravomoćnosti, upiše kao vlasnica.

7.1. Tužiteljica tvrdi da su njezini prednici te ona osobno dijelove predmetnih nekretnina stekli dosjelošću, jer ih nitko nikada nije smetao u njihovom mirnom korištenju, odnosno, da su njezini roditelji: majka ĐR i otac UR koristili ih čitav život, a prije njih njezin djed i baka po majci: Č i FR.

8. Tuženica pod 1) je u odgovoru na tužbu isticala da tužiteljica nema pravnog interesa za vođenje predmetnog spora, jer nije upisana kao vlasnica čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] a ni čest zem. 1165/37 iste k. o. [katastarska općina], već su kao vlasnice čest. zgr. upisane IR i ER temeljem Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ĐR broj O-847/2015 javnog bilježnika Branka Terkovića iz Labina.

8.1. Međutim, tužiteljica, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ima pravni interes za vođenje predmetnog spora, odnosno interes za postavljanjem deklaratornog zahtjeva za utvrđenje svog prava vlasništva na dijelovima predmetnih nekretnina uz istovremeni zahtjev upravljen prema tuženicima kao zemljišnoknjižnim (su)vlasnicima za trpljenje uknjižbe prava vlasništva unatoč činjenici da su čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane kao vlasništvo trećih osoba, jer navedene nekretnine i nisu predmetom ovog spora.

9. Čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem Prijavnog lista Ureda za katastara Labin od 24. kolovoza 1971. nastala je cijepanjem čest. zem. [katastarska čestica], kao i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], temeljem istog Prijavnog lista. Obje katastarske čestice (čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) temeljem pravomoćnog Rješenja Općinske komisije za uzurpaciju Labin iz 1963. prenesene su na ime FR pok. Č, pa se postavlja pitanje poštenja posjeda prednika, kao i posjeda tužiteljice, jer im je, kako to tuženica pod 1) tvrdi, bilo poznato da su po osnovi uzurpacije već stekli dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

10. Tuženik pod 2) je u odgovoru na tužbu i tijekom postupka isticao da je zemljišnoknjižni suvlasnik nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zajedno sa tuženicom pod 3), temeljem pravomoćne presude prvostupanjskog suda broj P- 258/2020 od 4. svibnja 2020. te tvrdi da je iz obrazloženja spomenute presude razvidno da su je stekli nasljeđivanjem oca HR te brata NR te da tužiteljica nije pošteni posjednik predmetne nekretnine, jer je oduvijek imala saznanja da ista nekretnina nije u njezinu vlasništvu.

11. Odlučujući o tužbenom zahtjevu sud prvog stupnja je isti prihvatio u odnosu na tuženicu pod 1) te je na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka zaključio da su se ispunili uvjeti iz čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 – dalje: ZVDSP) kojima je propisano da samostalni posjednik nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske stječe je u vlasništvo protekom roka od 40 godina, ako je njegov posjed barem pošten i ako je trajao neprekinuto cijelo to razdoblje, kao i u odnosu na tuženike pod 2) i 3) glede čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u odnosu na koju su upisani zemljišnoknjižni (su)vlasnici.

11.1. Međutim, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda takav zaključak suda prvog stupnja je pogrešan i u suprotnosti s dokazima izvedenim tijekom postupka.

12. Da bi se dosjelošću steklo vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari, takav posjed treba imati zakonom određenu kakvoću (poštenje posjeda) i neprekidno trajanje kroz zakonom određeno vrijeme, a posjednik mora biti sposoban biti vlasnikom te stvari (čl. 159. st. 1. ZVDSP).

13. Odredbom čl. 18. st. 1. ZVDSP propisano je da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj posjedovanja (pravo na posjed). Posjed je istinit ako nije pribavljen silom, potajno ili prijevarom a ni zlouporabom povjerenja. Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na posjed ne pripada (st. 3.).

14. Izvanredna dosjelost je inačica dosjelosti, za koju vrijedi u načelu ono što i za svaku redovitu dosjelost, ali specifičnost je u tome da se na taj način pravo vlasništva može steći u odnosu na samostalnog posjednika stvari čiji posjed nema sve pozitivne kvalitete potrebne za redovnu dosjelost, ako mu je posjed barem pošten, a traje znatno više vremena nego što se to traži za redovitu dosjelost. Poštenje se uvijek predmnijeva, ali ako posjed nije pošten, odnosno ako je posjednik znao ili je mogao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar, ne dolazi u obzir stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, pa niti putem izvanredne.

15. Iz spisa predmeta proizlazi slijedeće:

- da je Općinska komisija za uzurpacije Kotara Pula Općine Labin broj:04-8558/1-58 od 20. srpnja 1963. Rješenjem FR pok. Č iz [adresa] priznala u vlasništvo dio čest. zem. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (kuću, dvorište i vrt) "dosadašnjeg vlasništva općenarodne imovine", povodom zahtjeva FR za priznanje prava vlasništva na zauzetom zemljištu Kotarskoj komisiji za uzurpacije Labin prema kojem je FR **.**.1958. zatražio priznanje prava vlasništva na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1000 m2, iz razloga što je "na uzurpiranom zemljištu sagradio kuću" (l.s. 119);

- da je sukladno Zapisniku od 16. svibnja 1963. u mjestu [adresa] povodom zahtjeva FR za priznanje prava vlasništva Komisiji za uzurpacije izvršen očevid na licu mjesta te je utvrđeno da "imenovani koristi navedenu čest. od 1937. godine i da je na čest. 1165/11 sagradio stambenu zgradu, dvorište i vrt", slijedom čega je prema uputi Komisije "potrebno izvršiti cijepanje kat. čest. broj [katastarska čestica], jer uzurpant zauzima samo jedan dio iste" (l.s. 119);

- da je na temelju Prijavnog lista Ureda za katastar Labin od 24. kolovoza 1971. izvršeno cijepanje čest. zem. [katastarska čestica] tada u površini od 129874 m2 na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1561 m2 (štala i dvor) te čest. zgr. [katastarska čestica] (kuća) od 101 m2 (l.s. 121-124);

- da je FR temeljem Darovnog ugovora broj 134/76 od 7. travnja 1976. darovao kćeri ĐR rođ. FR ½ dijela čest. zgr. [katastarska čestica] te čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koji je ugovor ovjeren pred Općinom Labin pod brojem OV-

431 od 7. travnja 1976.;

- da je pravomoćnim Rješenjem o nasljeđivanju javnog bilježnika Branka Perkovića iz Labina poslovni broj O-157/14 od 30. lipnja 2014. kao ostavinska imovina ostaviteljice ĐR rođ. FR utvrđena i nekretnina oznake čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te su na istoj kao oporučne nasljednice ostaviteljice proglašene njezin unuke: IR i ER za po ½ dijela;

- da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu poslovni broj P-258/2020-5 od 4. svibnja 2020. utvrđeno da je CR (u presudi naveden kao HR) suvlasnik dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ¾ suvlasničkog dijela, a ŽR, ovdje tuženica pod 3), suvlasnica iste nekretnine za ¼ dijela;

- da je pravomoćnim Rješenjem o utvrđivanju građevne čestice Upravnog odjela za decentralizaciju, lokalnu i područnu samoupravu Istarske županije, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Labin utvrđeno zemljište nužno za redovitu uporabu građevine na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve po zahtjevu AR (l.s. 239 spisa broj P-169/2021);

- da je sukladno izvatku iz zemljišne knjige Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 126988 m2 upisana kao vlasništvo YX, dok je na čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 1703 m2 kao suvlasnik za ¾ dijela upisan CR (Foško), a u preostalom dijela, u suvlasničkom udjelu od ¼ Repubulika Hrvatska (l.s. 52);

- da je sukladno stranačkom iskazu tužiteljice njezin djed FR preminuo 1976. te je nakon njegove smrti "kuća s okućnicom prešla na njezinu mamu TR koja je tu kuću s okućnicom ostavila svojim unukama, svakoj pola" (l.s. 248).

16. Pri stjecanju prava vlasništva dosjelošću posjed stjecatelja mora trajati zakonom propisano vrijeme, a kada su predmet stjecanja nekretnine, tada je kod kvalificiranog posjeda propisano vrijeme posjedovanja od 10 godina, a kod poštenog posjeda (ali ne i kumulativno istinitog i zakonitog) propisano je vrijeme posjedovanja u trajanju od 20 godina (čl. 159. st. 2. i 3. ZVDSP).

17. Kod stjecanja stvari u vlasništvu određenih privilegiranih osoba i to YX, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne uprave i samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak, nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, posjednik nekretnina u vlasništvu navedenih osoba steći će ih nakon 20 godina posjedovanja, ako mu je posjed kvalificiran, zakonit i istinit, odnosno nakon 40 godina poštenog, samostalnog i neprekidnog posjeda.

18. Stupanjem na snagu ZVDSP (1. siječnja 1997.) odredbom čl. 388. st. 4. bilo je izričito propisano da se u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje stvarnih prava na tim nekretninama računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga datuma.

19. Ukidanjem odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske navedena odredba je prestala vrijediti 17. prosinca 1999., ali je od dana stupanja na snagu ZVDSP, pa do tog datuma Zakonom (čl. 388. st. 4.) bilo omogućeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu posjedovanjem i prije 8. listopada 1991.

20. U odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2016 od 5. studenog 2019., Rev-2771/2013 od 13. kolovoza 2013., Rev-291/2014 od 17. travnja 2018. izraženo je slijedeće shvaćanje: "kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8.listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZVDSP, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću, na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni interes drugih osoba."

21. U odnosu na navedene propise i prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se i Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: Gashi protiv Hrvatske po zahtjevu broj 32457/05, Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu Hrvatske broj 35298/04, Radomilja i dr. protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10, u kojim presudama je zauzet pravni stav da sud smatra da podnositelj zahtjeva "koji se razumno oslonio na zakonodavstvo koje je kasnije ukinuto kao neustavno ne bi trebao, s obzirom na izostanak bilo kakve štete u odnosu na prava drugih osoba, snositi posljedice greške koju je počinila sama država, donijevši neustavni propis. Zapravo, kao posljedica njegovog ukidanja vlasništvo imovine koje je podnositelj zahtjeva stekao dosjelošću na temelju odredbe koja je kasnije ukinuta kao neustavna, vraćeno je državi kojoj je time pogodovala njezina vlastita greška. U svezi s tim, Sud ponavlja da rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela mora snositi država, te da se greške ne smiju ispravljati na trošak dotičnog pojedinca, posebice kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes."

22. Sud prvog stupnja pobijanom presudom usvaja tužbeni zahtjev tužiteljice te zaključuje da je iz Prijavnog lista iz 1971. izrađenom na temelju Rješenja o uzurpaciji iz 1963. razvidno što čini uzurpirane dijelove čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno što čini čest. zgr. [katastarska čestica] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te da je doista u svom zahtjevu za priznanje uzurpiranog zemljišta u vlasništvo FR naveo da je uzurpirao zemljište od 1000 m2 te da bi bilo točno da je prednik tužiteljice (FR) znao čije je zemljište uzurpirao. Međutim, mišljenja je da prednik tužiteljice FR nije znao da je ono što je stvarno držao u posjedu od 1937. prikazano na skici odnosno u Prijavnom listu te da u vrijeme donošenja Rješenja Komisije za uzurpacije iz 1963. nije bilo tehnoloških (tehničkih) mogućnosti niti mjernih instrumenata kao danas, pa činjenica da prijepor nije ucrtan na mapi iz 1971. ne znači da i ti dijelovi nisu bili obuhvaćeni uzurpacijom, budući da, kako smatra, utuženi dijelovi čine cjelinu s čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] budući ima vidljivu među koja je ograđena žičanom ogradom koja se tamo nalazi "dugi niz godina".

23. Poštenje posjeda bitna je pretpostavka bilo kojeg načina stjecanja prava vlasništva dosjelošću i bez postojanja takve kvalitete posjeda ne može se steći pravo vlasništva dosjelošću nekretnine, bez obzira na trajanje posjeda.

24. S obzirom na činjenicu da je po zahtjevu prednika tužiteljice FR iz 1958. da mu se prizna pravo vlasništva na zauzetom zemljištu, dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 1000 m2, izvršen očevid na licu mjesta 16. svibnja 1963. i utvrđeno da isti koristi "navedene čest. od 1937. godine" te da je sagradio stambenu zgradu, dvorište i vrt na tom dijelu pa mu je Rješenjem Komisije za uzurpacije i priznat u vlasništvo zatraženi dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je Prijavnim listom iz 1971. i odcijepljen te je dobio nove katastarske oznake (čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), FR, djed tužiteljice, nije bio pošteni posjednik spornog dijela čest. zem. [katastarska čestica], odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nastale od čest. zem. [katastarska čestica] iste k.o., jer je znao da su one vlasništvo tuženice pod 1) YX budući su mu dijelovi iste nekretnine od 1963. već priznati u vlasništvo na temelju uzurpacije, a 1971. su ti dijelovi odcijepljeni od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je djedu tužiteljice FR bilo poznato jer je i potpisao Prijavni list iz 1971. (l.s. 124), te su cijepanjem nastale čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a bilo je poznato i sljednicima FR, njegovoj kćeri ĐR, pa prednici tužiteljice i unatoč eventualnom posjedu prijepora nisu imale kvalitetu posjeda (pošteni posjed) na temelju koje bi stekli pravo vlasništva prijepora dosjelošću.

25. Tijekom postupka nije bilo govora o tome da predniku tužiteljice FR nisu bili priznati u vlasništvo dijelovi spornih nekretnina zbog tehničke (ne)mogućnosti i ograničenja tadašnjih mjernih instrumenata, kako to utemeljeno ističu žalitelji, jer je djedu tužiteljice FR bila poznata površina nekretnina koje su mu priznate u vlasništvo na temelju uzurpacije, jer mu je povodom zahtjeva u vlasništvo priznata čak i veća površina od zatraženih 1000 m2.

26. Iz Skice lica mjesta vještaka mjernika Tina Verbanca iz tvrtke Veting d.o.o. Pula, na kojoj je prikazao sporne površine uklopom katastarskog plana iz 1971. razvidno je da se oblik čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije mijenjao. Žičana ograda kojom su dijelovi predmetnih nekretnina ograđeni, prema mišljenju vještaka mjernika starosti je "najmanje desetak godina", iako tužiteljica u svom stranačkom iskazu navodi da je žičana ograda oko okućnice postojala oduvijek, odnosno, "otkad ona pamti", pa je upitan i opseg posjeda prijepora, te vrijeme posjedovanja (l.s. 248).

26.1. U svom je iskazu vještak Verbanec naveo da se na ortofoto snimci iz 1968. "ništa ne vidi, ni postojanje žičane ograde", te da je ista stvar i "s uklopom kopije plana iz 1971." (l.s. 244), jer je oblik čestica ostao isti.

27. Uz to sve, ovdje je za kazati i to da je pravomoćnom presudom posl. broj P- 258/2020-5 od 4. svibnja 2020. Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Labinu utvrđeno da je CR (HR) suvlasnik dijela nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ¾ suvlasničkog dijela, a ŽR za ¼ dijela, koju su nekretninu stekli građenjem u razdoblju od 1936. -1937. "s nužnom okućnicom", koja je Rješenjem u upravnom postupku Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Labin od 16. veljače 2018. i određena (l.s. 239).

28. Slijedom iznesenoga, prvostupanjski je sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je pobijanom presudom utvrdio da je tužiteljica vlasnica spornih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] iste k.o., označene ružičastom, odnosno plavom bojom u Skici vještaka mjernika Tina Verbanca od 17. svibnja 2023. (l.s. 243), pa je pobijanu prvostupanjsku presudu po čl. 373. toč. 3. ZPP trebalo preinačiti i odlučiti kao u toč. I. izreke ove drugostupanjske presude.

29. Tuženica pod 3) ŽR, iako nije izjavila žalbu protiv prvostupanjske presude, suvlasnica je nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmetom spora.

30. Prema pravnom shvaćanju Građanskog odjela Županijskog suda u Zadru od 4. listopada 2016. broj Su: 232/16-10 suvlasnici nekretnine u postupcima u kojima jedan od njih ili treća osoba traži utvrđenje prava vlasništva na realnom dijelu nekretnine su jedinstveni suparničari.

30.1. Odredbom čl. 201. ZPP propisano je da ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari), smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da se u slučaju ako pojedini suparničari propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji što su ih poduzeli drugi suparničari proteže i na one koji te radnje nisu poduzeli.

31. Tuženici pod 2) i 3) CR i ŽR u zemljišnoj knjizi upisani su kao suvlasnici u različitim suvlasničkim udjelima na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sukladno naprijed navedenom su jedinstveni suparničari u predmetnom postupku, pa se učinak žalbe tuženika pod 2) koji je sa žalbom uspio, odnosi i na tuženicu pod 3).

32. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

33. Tuženici pod 1) YX koja je uspjela u sporu u cijelosti trebalo je priznati sljedeći parnični trošak:

- sastava odgovora na tužbu od 100 bodova, sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023; dalje Tarifa), zastupanja na ročištima od: 14. prosinca 2022., 1. veljače 2023., 27. travnja 2023. i 4. srpnja 2023. od po 100 bodova, sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te sastava podneska od 13. lipnja 2023. (Tbr. 8. toč. 1. Tarife), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) iznosi 1.200,00 eura.

34. Tuženiku pod 2) AR trebalo je priznati sljedeći parnični trošak:

- sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8. toč. 1. Tarife) te zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika na ročištima od: 14. prosinca 2022., 1. veljače 2023., 27. travnja 2023. i 4. srpnja 2023. (Tbr. 9. toč. 1. Tarife), sve od po 100 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54. Tarife) te PDV od 25% (Tbr. 46. Tarife) i plaćenu pristojbu na žalbu u iznosu od 53,09 eura, čini njegov trošak u iznosu od 1.553,09 eura.

35. Tuženiku pod 2) nije priznat troška pristupa na ročište za objavu, jer na to ročište nije pristupio.

Zadar, 3. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Katija Hrabrov