Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Kž-417/2024-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Gordane Mihele Grahovac, kao predsjednice vijeća te Irene Kvaternik i Koraljke Bumči kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Kristine Šušilović, u kaznenom predmetu protiv optuženog GA, zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 6. u vezi stavka 1. i 2. ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24 – dalje u tekstu: KZ/11) odlučujući o žalbama koje su protiv presude Općinskog suda u Zadru broj K-178/2021 od 26. ožujka 2024. podnijeli Općinsko državno odvjetništvo u Zadru i optuženi GA, u sjednici vijeća održanoj 03. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Prihvaća se žalba optuženog GA, ukida se prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Uslijed gornje odluke žalba državnog odvjetnika je bespredmetna.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Zadru proglasio je krivim optuženog GA zbog počinjenja kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz članka 227. stavak 6. u vezi stavka 1. i 2. KZ/11, činjenično pobliže opisanog u izreci presude i na temelju članka 227. stavak 6. KZ/11 osudio ga na kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine te je primijenio uvjetnu osudu na temelju članka 56. stavak 1., 2. i 3. KZ/11 na način da izrečena kazna zatvora neće biti izvršena ako optuženik u roku 4(četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.
2. Na temelju članka 148. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22., 36/24. - dalje u tekstu: ZKP) u svezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. i 6. ZKP optuženik je dužan naknaditi troškove kaznenog postupka u ukupnom iznosu od 2.101,61 eura u roku od trideset dana od pravomoćnosti presude.
3. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Zadru zbog odluke o kazni te predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da optuženiku izrekne bezuvjetnu kaznu zatvora.
4. Žalbu je podnio i optuženi GA po branitelju Andriji Miloševiću, odvjetniku iz Zadra, zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, i odluke o kazni i troškovima postupka te predlaže da drugostupanjski sud pobijanu presudu preinači na način da optuženika oslobodi od optužbe, a podredno da pobijanu presudu ukine i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.
6. Na temelju članka 474. stavak 1. ZKP/08 spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.
7. Žalba optuženika je osnovana, dok je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.
8. Obrazlažući žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka optuženik je naveo da prvostupanjski sud nije naveo na temelju kojih dokaza je utvrdio da se žrtva kritične zgode neposredno prije naleta optuženikovog vozila kretala po kolniku u istom smjeru kao i osobno vozilo optuženika i nije obrazložio zašto je otklonio obranu optuženika koji je tvrdio da mu je žrtva naglo izletila ispred vozila. Suprotno navedenim žalbenim prigovorima, prvostupanjski sud je u točki 21. obrazloženja pobijane presude iznio valjane, jasne i dostatne razloge u kojima je naveo da je na temelju podataka zapisnika o očevidu, situacijskog plana te prometnog i sudsko medicinskog vještačenja utvrđeno da je nalet optuženikovog vozila na žrtvu EA ostvaren primarnim kontaktom prednjeg krajnje desnog čeonog dijela vozila i desne noge žrtve, pri čemu je žrtva u trenutku naleta nailazećem osobnom vozilu optuženika bila okrenuta stražnjom više desnom stranom tijela, pa takav položaj tijela žrtve ukazuje da se ona neposredno prije naleta kretala po kolniku u istom smjeru kao i osobno vozilo optuženika, blago ukoso od lijeve prema desnoj strani kolnika. Jednako tako, prvostupanjski je sud u točki 22. obrazloženja pobijane presude iznio dostatne i valjane razloge zbog čega je otklonio obranu optuženika da mu je žrtva, koja je u vrijeme nesreće bila u teško pijanom stanju, naglo izletila ispred vozila navodeći da je takva obrana u suprotnosti s provedenim kombiniranim sudsko medicinskim i prometnim vještačenjem iz kojeg proizlazi da je prvi kontakt ostvaren prednjim krajnje desnim čeonim dijelom vozila i desne noge žrtve koja je u trenutku naleta bila okrenuta stražnjom više desnom stranom tijela, cijelom širinom tijela unutar gabarita vozila i kretala se blago u desno, pa s obzirom na mjesto kontakta žrtve i vozila optuženika te žrtvin pravac kretanja neposredno prije naleta optuženika, prvostupanjski je sud obranu optuženika otklonio kao nevjerodostojnu. Stoga je o navedenim odlučnim činjenicama prvostupanjski sud iznio dostatne, jasne i valjane razloge.
9. U odnosu na žalbene navode optuženika da je zaključak prvostupanjskog suda o kretanju žrtve prije nesreće pogrešan i proizvoljan i da je sud trebao primijeniti načelo in dubio pro reo i vjeru pokloniti obrani optuženika koja je životna i logična i suglasna toksikološkom vještačenju iz kojeg proizlazi da je žrtva bila u teško pijanom stanju s koncentracijom od 2,86 g/kg alkohola u krvi, pa se kod žrtve nije moglo očekivati normalno kretanje, ističe se da optuženik potpuno ispušta iz vida utvrđenja vještaka toksikologa da je pri navedenoj koncentraciji alkohola brzina reakcije tako alkoholizirane osobe izrazito smanjena, što uz kontaktni položaj žrtve i vozila optuženika otklanja njegovu obranu o naglom izlijetanju žrtve ispred njegovog vozila neposredno prije naleta, pa sud pravilno nije primijenio pravilo in dubio pro reo jer nije ni imao dvojbu o postojanju činjenica koje čine obilježja kaznenog djela ili o kojima ovisi primjena kaznenog zakon. Stoga žalba optuženika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.
10. Obrazlažući povredu blanketne norme članka 54. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 40/20, dalje u tekstu: ZOSPC) prvostupanjski sud je dao dostatne, jasne i valjane razloge zbog čega smatra da je optuženik upravljajući vozilom brzinom većom od dopuštene prouzročio prometnu nesreću, navodeći da se optuženik kretao brzinom od 65 km/h iako je prometnim znakom brzina kretanja vozila bila ograničena na 30 km/h, pa je prihvaćajući rezultate prometnog vještačenja utvrdio da je optuženik imao tehničku mogućnost uočavanja neosvijetljenih prepreka ispred svog vozila, dakle i pješaka na udaljenosti od oko 32 metra, a za navedenu daljinu vidljivosti tehnički adekvatna brzina kretanja vozila bi iznosila do 49 km/h, dakle manje od utvrđene brzine kretanja vozila optuženika, a koja je veća od 30 km/h kao dozvoljene brzine kretanja po prometnom znaku.
11. Međutim, u pravu je optuženik kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi zaključio da je optuženik svojom vožnjom povrijedio blanketnu normu iz članka 51. ZOSPC utvrdivši u izreci presude da je kršenje navedene norme u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom prometne nesreće, ali u razlozima presude izostalo je obrazloženje zbog čega smatra da je optuženik upravo zbog kršenja citirane odredbe ZOSPC-a prouzročio prometnu nesreću u kojoj je smrtno stradala žrtva EA, upirući time na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP. Prvostupanjski sud je u obrazloženju presude naveo da optuženik nije prilagodio svoju vožnju kako bi vozilo mogao pravodobno zaustaviti pred zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, međutim izostalo je obrazloženje je li tempore criminis optuženik na kolniku mogao očekivati pješaka. Prema podacima zapisnika o očevidu i situacijskog plana proizlazi da se prometna nesreća dogodila izvan naselja, na državnoj cesti DC56 - Benkovac -D56, općina Škabrnje, odsjeku ceste na km2 + 280 m, noću, na kolniku bez prijelaza za pješake i bez nogostupa koje činjenice prvostupanjski sud nije doveo u vezu s okolnošću je li optuženik na takvom mjestu mogao očekivati pojavu i kretanje pješaka po kolniku, niti je o tim okolnostima iznio bilo kakve razloge. Na taj način prvostupanjski je sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP s obzirom da razlozi pobijane presude ne sadrže obrazloženje o uzročno posljedičnoj vezi između vožnje optuženika protivne članku 51. ZOSPC i nastanka prometne nesreće.
12. Slijedom izloženih razloga, prihvaćena je žalba optuženika, pobijana presuda je ukinuta i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, slijedom čega je žalba državnog odvjetnika bespredmetna.
13. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ponovno izvesti sve dokaze koje će ocijeniti pojedinačno i međusobno povezano te će, uvažavajući primjedbe iznesene u ovom rješenju otkloniti učinjenu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka te ponovno razmotriti je li vožnja optuženika tempore criminis protivna članku 51. ZOSPC u uzročno posljedičnoj vezi s nastankom ove prometne nesreće, te će donijeti novu, pravilnu i zakonitu odluku koju će obrazložiti po članku 459. ZKP.
14. S obzirom na navedeno valjalo je primjenom članka 483. stavak 1. ZKP odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu 03. lipnja 2025.
PREDSJEDNICA VIJEĆA:
Gordana Mihela Grahovac
