REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-2228/2025-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja JG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Lovro Glušić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika ŽG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Maja Krstović, odvjetnica u Dubrovniku, radi utvrđenja, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2111/2024-2 od 10. prosinca 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Dubrovniku broj P-753/2020-25 od 3. kolovoza 2023., na sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tužitelju podnošenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-2111/2024-2 od 10. prosinca 2024. radi pitanja:
"1. Može li se bez prethodnog poziva na ispravak, upravo zbog procesnopravnog nedostatka nužnog suparničarstva, i ne navođenja u drugostupanjskoj presudi razloga o tome donijeti presudu negativne naravi, i je li time pred oba nižestupanjska suda počinjena bitna povreda i čl. 354., st.1. ZPP-a, u vezi čl. 109., st.1. i čl.4. ZPP-a, a pred drugostupanjskim sudom bitna povreda iz čl.354., st.2., toč.11. ZPP-a?
2. Je li počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354., st.2., toč.11. ZPP-a kada drugostupanjski sud donosi meritornu presudu koju temelji isključivo na razlozima o postojanju procesne smetnje za vođenje parnice, navodeći: „…da odsutnost jednog sudionika predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje parnice…“ u primjeni instituta nužnog suparničarstva?
3. Je li počinjena pred nižestupanjskim sudovima bitna povreda iz čl. 354., st.2., toč. 11. ZPP-a, te može li se ispitati i je li valjan zaključak drugostupanjskog suda: „…da je pravilno sud prvog stupnja odbio tužitelja za zahtjevom iako je pravilno tužbu trebalo odbaciti…“, a što nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijane presude, uz obrazloženje da to nije nepovoljnije za tužitelja?".
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje protiv presude citirane u izreci ove odluke zbog pravnih pitanja koja smatra važnim za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti u njegovoj primjeni. Jednako tako poziva se da su mu povrijeđena temeljna ljudska prava i to prava na jednak pristup sudu, pravično/pošteno suđenje, na djelotvoran pravni lijek, sve zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnoga prava.
2. Na prijedlog nije odgovoreno.
3. Postupajući prema odredbi čl. 387. st. 1. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/08., 57/11., 148/11. - pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – dalje: ZPP) ovaj revizijski sud je ocijenio da su u pogledu pitanja naznačenih u izreci ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP.
4. Prvostupanjski sud odbio je tužbeni zahtjev jer da su svi suvlasnici nekretnine na kojoj tužitelj traži utvrđenje prava vlasništva u realnom dijelu nekretnine nužni suparničari i da moraju biti obuhvaćeni tužbom, a što nije (samo tuženik kao jedan od suvlasnika). Drugostupanjski sud potvrđuje takvu odluku razlozima da je pravilno trebalo tužbu odbaciti, ali da to nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost presude.
5. Predlagatelj dopuštenja revizije pozivom na razloge važnosti suprotne prakse sudova (Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1527/2018 od 6. lipnja 2023., Rev- 605/2017 od 4. svibnja 2021. i Rev-x-1104/2017 od 5. ožujka 2019. i dr.) ističe da ako je trebalo donijeti rješenje o odbačaju tužbe da nije pravilno obrazloženje pobijane odluke da donošenje meritorne odbijajuće presude nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost te odluke, zatim tvrdi sukladno stavovima iz citiranih odluka da je postojala prethodna dužnost suda pozvati na ispravak tužbe za slučaj nedostataka procesne legitimacije kod nužnog supraničarstva, da u slučaju nedostatka takve legitimacije dolazi do odbačaja tužbe (uz prethodno pozivanje na ispravak), te da bi se u suprotnom meritornim odlučivanjem radilo o res iudicati (osobito što se tuženik u međuvremenu upisao kao vlasnik predmetne nekretnine). Zbog navedenog da je došlo i do povrede temeljnih ljudskih prava koje je naznačio.
6. Ovaj sud je zaključio da su naznačena pitanja u izreci važna pitanje u smislu odredbe čl. 385.a st.1. al. 1. ZPP, jer pravni pristup nižestupanjskih sudova odstupa od naznačene prakse ovoga suda, kao i od odluka ovog suda (primjerice):
- Rev-5073/2019-2 od 19. listopada 2022. u kojoj je rečeno:
"16. Ako u parnici ne sudjeluju svi nužni suparničari, nije zadovoljeno načelo kontradiktornosti, nije omogućeno u punoj mjeri predlaganje dokaza, isticanje prigovora (materijalnopravnih i procesnopravnih), korištenje svih raspoloživih pravnih sredstava, a time može doći i do povrede prava stranke u smislu čl. 6. st. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine", MU broj 8/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06 i 2/10). Slijedom navedenog, za slučaj da tužbom nisu obuhvaćene sve osobe nužnog suparničarstva, sud je dužan postupiti prema odredbi čl. 109. ZPP pa se tužba koja bude dopunjena i podnesena sudu u ostavljenom roku ima smatrati uredno podnesenom onog dana kada je prvi put podnesena, pa je u tome sadržan odgovor na prvo postavljeno pitanje."
-Rev-666/11-2 od 27. lipnja 2012. u kojoj je rečeno:
"U prvom redu valja istaći, da kada bi i mogla biti riječ o nužnom suparničarstvu, tada odsutnost jednog nužnog suparničara, kao sudionika u parnici, ne bi dovela do pomanjkanja materijalnopravne, već procesnopravne legitimacije kao procesne pretpostavke za vođenje parnice, zbog čega bi takovu tužbu trebalo odbaciti, a ne odbiti tužbeni zahtjev."
- Rev-x-1205/2017-6 u kojoj je navedeno:
"Jedinstveno suparničarstvo je u pravilu fakultativno, osim kad je riječ o procesnopravnom nužnom suparničarstvu.
Kod nužnog suparničarstva tužba je dopuštena samo ako su na pasivnoj strani obuhvaćeni svi subjekti koji su sudionici određenog građanskog pravnog odnosa (npr. tužba treće osobe radi poništaja braka, tužba suvlasnika radi diobe suvlasništva, tužba radi pobijanja pravnih radnji dužnika …). U protivnom nisu ispunjene procesne pretpostavke za meritorno rješavanje spora." Itd...
7. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP u svezi čl. 389.b st. 3. ZPP riješeno je kao u izreci pri čemu se na temelju te odredbe za povredu temeljnog ljudskog prava koja uzima da je prijedlog povučen.
Zagreb, 3. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
dr. sc. Jadranko Jug
