Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-871/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Gordani Bošković Majerović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja HRVATSKA NARODNA BANKA, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 3, kojeg zastupa punomoćnik Branimir Škurla, odvjetnik u Zagrebu, OIB: 95970281739, protiv protivnika osiguranja Udruga Amagi, Zagreb, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr- 1653/2025-2 od 9. svibnja 2025., dana 3. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se žalba predlagatelja osiguranja te se ukida rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1653/2025-2 od 9. svibnja 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem citiranim u izreci odlučeno je:

„Odbija se u cijelosti, prijedlog predlagatelja osiguranja za određivanje privremene mjere, podnesen sudu dana 06. svibnja 2025. godine, radi osiguranja nenovčane tražbine koji glasi:

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja, HRVATSKE NARODNE BANKE, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 3, OIB: 95970281739, prema protivniku osiguranja, Udruzi Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, na zaštitu njegovog pravnog interesa za očuvanjem prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka osoba s kojima se nalazi u radnom odnosu i kojima odgovara za štetu nastalu povredom tih prava,

o d r e đ u j e s e p r i v r e m e n a m j e r a

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja, Udruzi Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, da javno iznosi, distribuira, prenosi ili čini dostupnima trećima u bilo kojem obliku informacije koje sadrže osobne podatke o zaposlenicima predlagatelja osiguranja kojima je ostvario pristup na temelju rješenja Povjerenika za informiranje, OIB: 68011638990, [broj], [broj] od 12.1.2024.

2. Privremena mjera iz točke I. izreke ovog rješenja ostaje na snazi do i) primitka obavijesti o odluci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske o prijedlogu predlagatelja osiguranja od 23.4.2025. za podnošenje izvanrednog pravnog lijeka - zahtjeva radi izvanrednog preispitivanja zakonitosti pravomoćne odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem UsII-39/2024 od 14.2.2025., o primitku koje obavijesti se predlagatelj osiguranja obvezuje obavijestiti sud u roku od 8 dana od njenog primitka, odnosno do ii) okončanja postupka pokrenutog pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske u povodu zahtjeva Državnog odvjetništva Republike Hrvatske radi izvanrednog preispitivanja pravomoćne odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem UsII-39/2024 od 14.2.2025.

3. Ako protivnik osiguranja, Udruga Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135 nakon donošenja ovog rješenja postupi suprotno obvezama iz točke I. izreke ovog rješenja, zaprječuje mu se, na temelju članka 342. stavka 1., a u vezi s člankom 262. stavkom 2. i člankom 263. stavkom 1. te člankom 16. Ovršnog zakona, izricanje novčane kazne u iznosu od 13.270,00 EUR, koju novčanu kaznu će sud izreći na temelju prijedloga predlagatelja osiguranja.

4. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa provedbu privremene mjere iz točke I. izreke ovog rješenja.

5. Nalaže se protivniku osiguranja, Udruzi Amagi, Mostarska 44, Sesvete, OIB: 17371863135, da u roku od 15 dana od dana donošenja ovog rješenja, predlagatelju osiguranja, HRVATSKOJ NARODNOJ BANCI, Zagreb, Trg hrvatskih velikana 3, OIB: 95970281739, nadoknadi trošak ovog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope iz članka 29. stavka 8. Zakona o obveznim odnosima za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.“

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj osiguranja je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, dalje: OZ) u kojoj predlaže da se rješenje preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak uz naknadu troškova žalbe sa zakonskim zateznim kamatama.

3. Protivnik osiguranja nije odgovorio na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. U obrazloženju pobijanog rješenja navodi se, da u prijedlogu za određivanje privremene mjere od 06 svibnja 2025. godine predlagatelj osiguranja navodi da je rješenjem Povjerenika za informiranje, [broj], [broj], od 12. siječnja 2024. godine protivniku osiguranja odobreno pravo na pristup preslikama rekapitulacija obračuna za 64 kategorije naknada i primitaka zaposlenika predlagatelja osiguranja. Rješenje povjerenika je postalo pravomoćno donošenjem odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj UsII- 39/24 od 14. veljače 2025. godine. Predlagatelj osiguranja navodi da je rješenje povjerenika doneseno grubom povredom zakona pa je iz navedenog razloga podnio prijedlog za podnošenje zahtjeva za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude Visokog upravnog suda od 14. veljače 2025. godine. Nadalje, predlagatelj osiguranja navodi da je protivnik osiguranja stekao neograničeno pravo pristupa i uvida u osobne podatke zaposlenika predlagatelja osiguranja, a koje podatke bi protivnik osiguranja mogao zloupotrijebiti čime bi predlagatelju osiguranja nastala nenadoknadiva šteta, pa predlaže određivanje mjere kao u izreci.

6. Prema odredbi članka 346. Ovršnog zakona (dalje: OZ), stavak (1) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

7. Sud je prijedlog odbio uz obrazloženje, da bi se sadržajem predložene privremene mjere u potpunosti bi za račun predlagatelja osiguranja riješio sporni odnos između stranaka. U konkretnom slučaju provođenjem tako predložene privremene mjere tražbina predlagatelja osiguranja bila bi ostvarena, a ne osigurana, čime bi se ostvarila zlouporaba instituta privremene mjere. Privremena mjera je takvo sredstvo kojim se ne bi smio iscrpiti sadržaj tražbine predlagatelja osiguranja, budući je osnovna funkcija privremene mjere, osiguranje tražbine a ne njezino ostvarenje.

8. U obrazloženju pobijane odluke navodi se, da privremena mjera kako to predlaže predlagatelj osiguranja, predstavlja za predlagatelja osiguranja potpuno ostvarenje njegove tražbine, pa kada bi sud usvojio i odredio privremenu mjeru takvog sadržaja ona bi imala apsolutni pravni učinak. Predlagatelj osiguranja u tom slučaju ne bi niti imao potrebu pokrenuti i ustrajati u provođenju nekog drugog postupka odnosno da ostvaruje svoje pravo u parničnom postupku podnošenjem tužbe, pa bi određivanjem takve privremene mjere sud doveo protivnika osiguranja u položaj da bez provođenja parničnog postupka bude u obvezi na činidbu u odnosu na predlagatelja osiguranja.

9. Stoga, a kako je osnovna svrha instituta privremene mjere osiguranje tražbine, a ne njezino ostvarenje, to se u konkretnom slučaju nisu ostvarili zakonski uvjeti za određivanje privremene mjere propisani člankom 346. OZ-a. Također, u konkretnom slučaju nije moguće niti usvojiti prijedlog predlagatelja osiguranja sukladno odredbi iz čl. 347. st. 2., kojom bi se privremeno uredio sporni odnos među strankama obzirom da bi i u tom slučaju tražbina predlagatelja osiguranja bila ostvarena, a ne osigurana.

10. Osnovano predlagatelj osiguranja prigovara, da sama činjenica, da bi privremena mjera sadržajno odgovara odluci kojom se predlagatelju osiguranja pruža pravna zaštita u parničnom postupku, a jer je privremena mjera vremenski ograničenog trajanja i istom se samo privremeno uređuju sporni odnosi stranaka, nije zapreka određivanju privremene mjere.

11. Nadalje, predlagatelj osiguranja prigovara da se prijedlogom traži zabrana javnog iznošenja, distribuiranja, prenošenja ili činjenja dostupnim trećima osobnih podataka na koje je protivnik osiguranja ostvario pristup presudom Visokog upravnog suda kojom je potvrđeno rješenje povjerenika za informiranje od 12.1.2024., a radi ostvarenja tražbine predlagatelja osiguranja za zabranom javnog iznošenja osobnih podataka njegovih zaposlenika, što je protivnik osiguranja najavio, kako bi se onemogućila zlouporaba i neograničeno objavljivanje u javnom prostoru tih podataka.

12. S obzirom na to, da zbog pogrešnog pravnog stava, da bi sadržajem privremene mjere u potpunosti bio riješen sporni odnos između stranaka, te da bi na taj način bila onemogućena osnovna funkcija privremene mjere, što je osiguranje tražbine a ne njezino ostvarenje, a što da predstavlja prepreku za prihvaćanje zahtjeva za osiguranje privremenom mjerom, sud nije ocijenio sam sadržaj prijedloga, odnosno jesu li ispunjene pretpostavke iz čl. 346. OZ.

13. U ponovljenom postupku sud će, imajući na umu da se privremenom mjerom samo privremeno uređuju sporni odnosi stranaka (a u konkretnom slučaju predloženo je da ista ostane na snazi do odluke o prijedlogu predlagatelja osiguranja za podnošenje izvanrednog pravnog lijeka odnosno okončanja postupka povodom tog pravnog lijeka) ocijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za osiguranje u smislu čl. 346. OZ, tj. je li donošenje privremene mjere potrebno radi sprečavanja nasilja ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti. U prijedlogu za osiguranje dani su razlozi zbog kojih predlagatelj smatra da bi do takve štete moglo doći, te da određivanjem privremene mjere protivnik osiguranja ne bi pretrpio nikakvu štetu, koje prvostupanjski sud nije ocijenio, a što je bio dužan.

14. Nakon što ocijeni navode prijedloga za osiguranje, sud će donijeti pravilnu odluku o istom, primjenom čl. 346. OZ.

15. Na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP, te u odnosu na troškove žalbenog postupka, na temelju čl. 166. st. 3. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 3. lipnja 2025.

S u d a c:

Gordana Bošković Majerović