Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-3004/2022-29

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, uz sudjelovanje zapisničarke Jane Puškarić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice ŠH, vlasnice ugostiteljskog obrta [obrt], koju brane odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Gjergj Lekaj i Marko Rogić, zbog djela prekršaja iz članka 229. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23., dalje: Zakon o radu), iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21., dalje: Zakon o mirovinskom osiguranju) i iz članka 150. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13., 98/19. i 33/23., dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), pokrenutom optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, KLASA: UP/I-116-01/22-02/24, URBROJ: 443-02-02-11-22-5 od 28. lipnja 2022., nakon glavne i javne rasprave dovršene u prisutnosti okrivljenice i njezinog branitelja, a u odsutnosti predstavnika tužitelja, na temelju članka 183. i članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona („Narodne novine‟ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22., dalje: Prekršajni zakon), 3. lipnja 2025. javno je objavio i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenica ŠH, vlasnica Ugostiteljskog [obrt], kćer Š i M rođene Z, rođena **.**.1974. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], ljeti boravi u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], po zanimanju domaćica, završena osnovna škola, prihodi variraju tijekom godine, udana, majka troje djece od kojih je jedno maloljetno, srednjeg imovinskog stanja – prema vlastitoj izjavi, prekršajno neosuđivana, kazneno neosuđivana, protiv nje se ne vodi drugi prekršajni niti kazneni postupak,

k r i v a j e

što je

1. kao poslodavac fizička osoba, vlasnica [obrt], [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], MBO: [matični broj osiguranika], koristila rad radnika MH, OIB: [osobni identifikacijski broj], u poslovnim prostorijama objekta brze prehrane [obrt], na adresi [adresa] ([adresa]), na poslovima kuhara, počevši od 11. lipnja 2022., 12. lipnja 2022., 14. lipnja 2022. u radnom vremenu od 10:00 do 22:00 sata, i 15. lipnja 2022. od 11:00 do 11:45 sati, kada je zatečen od strane više inspektorice rada i policijskih službenika, a koji poslovi s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca imaju obilježje posla za koji se zasniva radni odnos, budući da je imenovani radnik obavljao poslove iz djelatnosti poslodavca, na sredstvima rada poslodavca, u radnom vremenu određenom po poslodavcu, prema uputama i pod nadzorom poslodavca, a kojem je propustila prije početka rada uručiti pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući da ugovor o radu nije sklopljen s imenovanim radnikom u pisanom obliku prije početka rada,

dakle, kao poslodavac fizička osoba u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada nije uručila radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru, odnosno postupila je protivno članku 14. stavku 3. Zakona o radu,

čime je počinila prekršaj iz članka 229. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. Zakona o radu;

2. kao poslodavac fizička osoba, vlasnica [obrt], za radnika MH, OIB [osobni identifikacijski broj], koji radnik je radio na poslovima kuhara, počevši od 11. lipnja 2022., 12. lipnja 2022., 14. lipnja 2022. u radnom vremenu od 10:00 do 22:00 sata, i 15. lipnja 2022. od 11:00 do 11:45 sati kada je zatečen od strane više inspektorice rada i policijskih službenika, u poslovnim prostorijama objekta brze prehrane [obrt], na adresi [adresa] ([adresa]), propustila u zakonom propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, tj. najkasnije 20. lipnja 2022., podnijeti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

dakle, kao fizička osoba nije za radnika podnijela prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, prema članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju,

čime je počinila prekršaj iz članka 150. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. podstavkom 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju;

pa se na temelju citiranih zakonskih odredbi i primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, okrivljenici ŠH

utvrđuju

- za djelo prekršaja pod točkom I.1. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 140,00 eura (sto četrdeset eura) i

- za djelo prekršaja pod točkom I.2. izreke presude, novčana kazna u iznosu od 160,00 eura (sto šezdeset eura).

Na temelju članka 39. stavka 1. Prekršajnog zakona, okrivljenici ŠH se

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu od 300,00 eura (tristo eura).

Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude. Ako novčana kazna ne bude u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, naplatit će se prisilno.

Prema članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica u roku koji joj je ovom odlukom određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, odnosno 200,00 eura (dvjesto eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna nadoknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 eura (trideset eura) u roku od 30 (trideset) dana od pravomoćnosti ove presude.

II. Protiv okrivljenice ŠH, s podacima kao u točki I. izreke presude, na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona

odbija se optužba

da je

okrivljenica kao poslodavac fizička osoba radnika MH, OIB [osobni identifikacijski broj], koji radnik je radio na poslovima kuhara, počev od 11. lipnja 2022., 12. lipnja 2022., 14. lipnja 2022. u radnom vremenu od 10:00 do 22:00 sata, i 15. lipnja 2022. od 11:00 do 11:45 sati, kada je zatečen od strane više inspektorice rada i policijskih službenika, u poslovnim prostorijama objekta brze prehrane [obrt], na adresi [adresa] ([adresa]), propustila prijaviti tijelu obveznog mirovinskog osiguranja prije početka rada dana 11. lipnja 2022., odnosno nastanka okolnosti na osnovu kojih se stječe status osigurane osobe, niti je to učinila do podnošenja optužnog prijedloga,

dakle, da kao poslodavac nije prijavila osiguranje u roku propisanom u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju,

pa da je time počinila prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Rijeka, Služba za nadzor zapošljavanja i upućivanja, podnio je ovome Sudu optužni prijedlog, KLASA: UP/I-116-01/22-02/24, URBROJ: 443-02-02-11-22-5 od 28. lipnja 2022., protiv okrivljenice ŠH, vlasnice ugostiteljskog obrta [obrt], zbog djela pravno označenih kao djela prekršaja iz članka 229. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17. i 98/19.), članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. i 84/21.) te članka 150. stavka 3. u vezi sa stavkom 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13. i 98/19.).

1. Nakon počinjenja prekršaja Zakon o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17. i 98/19.) je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu ("Narodne novine" broj 151/22.) pri čemu odredbe članka 229. stavka 1. točke 3. te stavka 2. ranije važećeg Zakona, imaju kontinuitet u istim odredbama sada važećeg Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14., 127/17., 98/19., 151/22. i 64/23., dalje: Zakon o radu). Ujedno je Sud utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti novi propis jer je, s obzirom na propisane iznose novčanih kazni, blaži za okrivljenicu.

2. Od počinjenja prekršaja Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 80/13., 137/13., 98/19.) je izmijenjen Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" broj 33/23.), pri čemu odredbe ranijeg članka 150. stavaka 1. i 3. imaju pravni kontinuitet u odredbama članka 150. stavka 1. podstavka 2. i stavka 2. sada važećeg Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Ujedno je Sud utvrdio da se u ovom postupku ima primijeniti novi propis jer je, s obzirom na propisane iznose novčanih kazni, blaži za okrivljenicu.

2. U predmetu je provedena glavna rasprava na kojoj je okrivljenica izjavila da se ne smatra krivom za prekršaje za koje ju se tereti, da u vrijeme kada je bio obavljen predmetni inspekcijski nadzor ona nije bila u Hrvatskoj, nego kod muža u Njemačkoj, poslovanje u obrtu [obrt] povjerila je svojem šogoru ZH, pa nema neposredna saznavanja o tome tko je radio u to vrijeme u objektu brze prehrane [obrt]. Izjavljuje da je tek naknadno saznala da je njezin šogor ZH platio kaznu zbog toga što je radnik MH bio zatečen na radu po inspekciji, a to da je saznala tek kada je obaviještena da mora doći na sud.

3. U dokaznom postupku, u prisutnosti branitelja okrivljenice, ispitan je svjedok ZH, brat okrivljeničinog supruga, koji se, nakon što je upozoren na blagodat nesvjedočenja iste odrekao te o predmetu postupka iskazao da se sjeća kako je u lipnju 2022., kada je bio zaposlen u [obrt], vlasnice ŠH, radio na poslovima voditelja u objektu brze prehrane [obrt] u kampu [adresa]. Prilikom inspekcijskog nadzora inspektorice rada na radu su bili zatečeni on i MH, koji je bio njegov poznanik, te je tražio posao, pa su ga angažirali na poslovima kuhara u navedenom ugostiteljskom objektu. Napominje da je MH osoba s invaliditetom, budući da na desnoj ruci ima samo dva prsta, primatelj je invalidske mirovine u niskom iznosu od oko 100,00 eura, da su ga oni htjeli zaposliti u predmetnom obrtu, da se njihova knjigovotkinja V iz knjigovodstvenog servisa u [adresa] raspitivala o načinu prijave istoga, međutim da prema svim informacijama koje je dobila, MH nisu mogli prijaviti u radni odnos, odnosno na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Zbog toga s njime niti nisu prije početka rada sklopili ugovor o radu. Nakon inspekcijskog nadzora inspektorica ih je uputila na kontakt u Ministarstvu rada gdje su dobili informacije o tome na koji način mogu zaposliti MH, što su naknadno i učinili, tako da je on te turističke sezone radio u predmetnom obrtu. Nadalje navodi da je u vrijeme inspekcijskog nadzora vlasnica obrta bila u Makedoniji, budući da joj je otac bio teško bolestan, tako da je poslovanje obrta vodio on i to na temelju izjave od 19. svibnja 2021.

3. Na upit sutkinje sjeća li se točnog datuma kada je radnik MH započeo s radom u objektu brze prehrane [obrt], svjedok izjavljuje da se sada više ne sjeća točnog datuma, ali da je to bilo 4 do 5 dana prije inspekcijskog nadzora, a što je preciznije izjavio inspektorici prilikom nadzora.

4. Nadalje svjedok izjavljuje da je prilikom inspekcijskog nadzora bila izrečena upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti uz mogućnost uplate novčanog iznosa od 20.000,00 kuna u roku od tri dana u kojem slučaju se zabrana ne izvršava, da je on platio navedeni novčani iznos u određenom roku, tako da je djelatnost mogla biti nastavljena.

5. Na upit branitelja je li MH za vrijeme dok nije bio prijavljen tijelima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja radio u ugostiteljskom objektu, svjedok izjavljuje da mu je MH pomagao kada bi bilo više posla u objektu, a u to vrijeme nije bilo puno posla, tako da ga inspektorica zapravo nije zatekla da radi, već je samo bio u objektu.

4. U nastavku dokaznog postupka je ispitan i svjedok MH, koji je izjavio da se sjeća da je u turističkoj sezoni nakon potresa u Glini, u dogovoru sa svojim poznanikom VH, koji mu je pomogao pri obnovi kuće, došao u [adresa] gdje je VH vodio poslovanje obrta [obrt] te ga je pozvao, s obzirom da je po struci kuhar, da dođe pomoći pri obuci drugih radnika koje su namjeravali zaposliti u objektu brze prehrane. Sjeća se događaja kada su u objekt došla dva policijska službenika i tri inspektora, misli da je to bilo u jutarnjim satima, te da je on u taj objekt zapravo došao dan ranije, da nije bilo gostiju, tako da zapravo i nije radio, već je, prilikom dolaska inspekcije u kuhinji radio sendvič za sebe. Napominje da je bio smješten kod svojeg prijatelja u Šmriki, da se dobro sjeća da nije bilo gostiju jer su išli na piće u beach par s okruglim šankom. Po dolasku inspekcije, najprije su razgovarali s VH, a nakon toga su pozvali i njega. Pitali su ga njegove osobne podatke, kao i pitanja koja mu se postavljaju sada na sudu. Napominje da je bio vikend pa se poslodavac nije mogao čuti sa knjigovotkinjom, te prije dolaska inspektora nisu sklopili ugovor o radu niti je bio prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Osim toga, da je svjedok bio u mirovini, a ranije mu je prilikom zaposlenja u Makarskoj bila obustavljena isplata mirovine, pa je trebalo utvrditi može li poslodavac njega zaposliti na način da i dalje prima mirovinu. Navodi da je inspektorima rekao što i danas sudu, kasnije je s poslodavcem sklopio ugovor o radu te ga je poslodavac prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, uz napomenu da on, s obzirom na stanje svoje ruke na kojoj mu fali tri i pol prsta niti ne može obavljati poslove kuhara, nego je zapravo nadzirao druge radnike koji su bili zaposleni te ih obučavao za rad na poslovima kuhara.

6. Svjedoku je pročitan njegov iskaz sa zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 15. lipnja 2022. na kojem je svjedok potvrdio da se nalazi njegov potpis, nakon čega isti izjavljuje da se ne sjeća da bi inspektorima dao tako detaljan iskaz. Nadalje dodaje da nije niti bilo u planu da on bude zaposlen u predmetnom obrtu, već je išao tamo da obuči mlade radnike i pokaže im kako se radi dok je u preostalo vrijeme planirao biti na "godišnjem odmoru". Nakon inspekcijskog nadzora, a po savjetu inspektora, poslodavac ga je prijavio na mirovinsko i zdravstveno osiguranje te je bio u radnom odnosu do kraja turističke sezone.

7. Na upit branitelja je li mu pročitan iskaz koji je potpisao na zapisnik inspektorice rada, svjedok izjavljuje da mu iskaz nije pročitan, da su mu rekli da može pročitati iskaz, međutim da on to nije učinio i nije tražio da mu se iskaz pročita, a budući da nije mislio da se radi o nekakvom prekršaju.

5. U prisutnosti okrivljenice i njezinog branitelja, ispitana je i svjedokinja ŠHČ, koja je izjavila da je kao viša inspektorica rada obavila inspekcijski nadzor u ugostiteljskom objektu [obrt] u kampu [adresa] i to sredinom lipnja 2022., točnog datuma se ne sjeća. Nadzor je obavljen u suradnji s policijskim službenicima Policijske uprave primorsko-goranske, te prilikom njihovog dolaska na terasu, budući da se radi o otvorenom objektu, u kuhinji je zatečen radnik MH, koji je bio obučen u pregaču, na terasi je bio drugi radnik, a prema sjećanju, u trenutku početka nadzora nije bilo gostiju u objektu. Navodi da se ne sjeća što je točno radio radnik u kuhinji, oba zatečena radnika je ispitala u svojstvu svjedoka te su joj obojica rekli da je radnik MH počeo raditi nekoliko dana prije toga. Uvidom u sustav HZMO utvrdila je da radnik MH nije bio prijavljen na mirovinsko osiguranje, dok je drugi radnik bio prijavljen.

8. Na upit sutkinje je li svjedoke ispitala o okolnosti sklapanja ugovora o radu radnika MH, svjedokinja izjavljuje da je pitala na okolnosti sklapanja ugovora i radnog vremena u kojem je radio te da joj je radnik MH rekao da nije sklopio ugovor o radu, da je umirovljenik, da radi u radnom vremenu koji mu je odredio poslodavac, a kojeg se svjedokinja sada ne sjeća precizno, sjeća se kako joj je rekao da je u tom određenom radnom vremenu radio na poslovima kuhara.

9. Na daljnji upit sutkinje je li ispitala svakog svjedoka pojedinačno, svjedokinja odgovara da je ispitala obojicu svjedoka i to svakog bez prisutnosti drugog svjedoka. Nastavno upitana svjedokinja odgovara da je svjedocima pročitala upozorenja o dužnosti davanja istinitog iskaza, da su oni ta upozorenja potpisali, ne sjeća se je li im njihove izjave koje se navedene u zapisniku ona čitala ili su ih čitali oni svaki za sebe, ali sjeća se da su iste vlastoručno potpisali te da nisu imali primjedbe. Nastavno svjedokinja izjavljuje da je na prvi zapisnik dala kraći rok za očitovanje poslodavca na utvrđene okolnosti, da u ostavljenom roku nije dobila očitovanje te je sukladno stanju u spisu predmeta donijela usmeno rješenje kojim je zabranjeno obavljanje djelatnosti u navedenom objektu na 15 dana uz mogućnost plaćanja novčanog iznosa za jednog radnika u kojem slučaju se usmeno rješenje stavlja van snage. Navodi da je poslodavac platio navedeni otkup i dostavio izjavu radnika MH da ne želi da ga poslodavac prijavi, na temelju čega je ona donijela ukidno rješenje.

10. Na upit branitelja koliko je osoba bio u predmetnom nadzoru, svjedokinja odgovara da je u nadzor došla ona, 2 policijska inspektora i 2 policijska službenika u uniformi. Upitana je li se radilo o redovnoj kontroli ili postupanju po prijavi, inspektorica izjavljuje da ne može odgovoriti na to pitanje, ali može reći da se svake godine u svibnju i lipnju organiziraju zajedničke akcije s policijom radi otkrivanja i sprečavanja trgovanja ljudima. Na daljnji upit je li u bilo kojem trenutku tijekom inspekcijskog nadzora ona osobno ili posredstvom druge osobe kontaktirala vlasnicu ugostiteljskog obrta, svjedokinja izjavljuje da je prilikom nadzora, po njezinom sjećanju, radnik koji je bio prijavljen, misli da se zvao ŠH, telefonom kontaktirao vlasnicu obrta, a također prilikom izricanja usmenog rješenja, da je isti također kontaktirao vlasnicu te je i u zapisniku navedeno da se ona slaže da se zapisnik uruči tom radniku, a na daljnji upit branitelja izjavljuje da se ne sjeća je li ona osobno izravno razgovarala telefonom s okrivljenicom.

6. Branitelj okrivljenice nije imao primjedbe na iskaze ispitanih svjedoka.

7. Upitana po branitelju da se izjasni je li bila kontaktirana telefonskim putem tijekom predmetnog inspekcijskog nadzora, okrivljenica je izjavila da nju nitko nije kontaktirao telefonom u vezi ovog nadzora, da su možda razgovarali s njezinim suprugom, ali s njom nisu.

8. Nadalje je u dokaznom postupku pročitana dokumentacija koju je uz optužni prijedlog dostavio tužitelj, i to obavijest na temelju članka 109.a stavka 1. Prekršajnog zakona od 24. lipnja 2022., čiji je primitak okrivljenica potvrdila vlastoručnim potpisom, zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja ugostiteljskog obrta [obrt], vlasnice ŠH, od 15. lipnja 2022., osim iskaza svjedoka ZH, te zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru poslovanja ugostiteljskog obrta [obrt], vlasnice ŠH, od 17. lipnja 2022., osim iskaza svjedoka ZH, a iskazi toga svjedoka nisu čitani iz razloga što je isti šogor okrivljenice, a iz zapisnika ne proizlazi da je bio upozoren kako zbog tog srodstva nije dužan svjedočiti, da će se njegov iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njegovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, te njegov odgovor na ta upozorenja.

11. Iz zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja, od 15. i od 17. lipnja 2022. slijedi da je viša inspektorica rada obavila inspekcijski nadzor u [obrt], vlasnice ŠH, i to u poslovnim prostorijama objekta brze prehrane [obrt], na adresi [adresa] ([adresa]), gdje je zatekla na radu radnike ZH i MH, utvrdila je, između ostalog, da je MH s radom na poslovima kuhara otpočeo 11. lipnja 2022., a da prije toga nije s poslodavcem sklopio pisani ugovor o radu, da mu nije uručena potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, da nije prijavljen na mirovinsko osiguranje prije početka rada te da nije prijavljen niti na obvezno zdravstveno osiguranje. Nadalje slijedi da je zbog utvrđenja da okrivljenica koristi rad radnika MH koji nije prijavljen na mirovinsko osiguranje, poslodavcu na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju zabranjeno obavljanje djelatnosti u poslovnim prostorijama objekta brze prehrane [obrt], na adresi [adresa] (Kamp [adresa]), do otklanjanja utvrđenih nedostataka u poslovanju, a najkraće na rok od 15 dana, s time da se ta mjera neće izvršiti ukoliko okrivljenica kao poslodavac do 20. lipnja 2022. inspektoru dostavi dokaz da je otklonila utvrđene nedostatke i uplati u državni proračun iznos od 20.000,00 kn.

12. Potom je pročitan podnesak tužitelja od 4. studenoga 2024. s priloženim dokazom o uplati iznosa od 20.000,00 kuna na dan 20. lipnja 2022. i pisanom izjavom MH od 20. lipnja 2022., iz kojih slijedi da je sukladno mogućnosti iz točke 4. usmenog rješenja sa zapisnika od 17. lipnja 2022., inspektorici dostavljen dokaz o plaćenom iznosu od 20.000,00 kuna u državni proračun i o otklanjanju utvrđenog nedostatka (izjavom radnika MH), pa da je navedeno usmeno rješenje ukinuto.

13. Nastavno je u dokaznom postupku pročitana i izjava ZH od 19. svibnja 2021., kojom se obvezuje na obavljanje posla voditelja u ugostiteljskom obrtu [obrt], vlasnice ŠH, na kojoj je potpis imenovanoga ovjeren kod javnog bilježnika.

14. Nadalje, sud je pribavio od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Rijeci, i pročitao u dokaznom postupku, potvrdu od 13. ožujka 2025., o podacima evidentiranim u njihovoj matičnoj evidenciji za osiguranika MH, iz koje proizlazi da je kod poslodavca ŠH, vlasnice ugostiteljskog obrta [obrt], bio prijavljen na mirovinsko osiguranje u razdoblju od 28. lipnja do 26. rujna 2022. na temelju radnog odnosa na određeno, nepuno radno vrijeme od 4 sata dnevno.

15. Naposljetku su pročitani podaci Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela za prekršajne evidencije za okrivljenicu te je utvrđeno da nije prekršajno osuđivana.

9. Završno je branitelj okrivljenice izjavio da obrana smatra da nema elemenata prekršajne odgovornosti okrivljenice, s obzirom da ista nije imala saznanja o događajima koji su doveli do optužnog prijedloga. Naime, činjenica da je ista vlasnica obrta je zasigurno ne ekskulpira od odgovornosti, međutim postoji niz drugih olakotnih okolnosti koje bi trebali pomoći sudu pri donošenju odluke, a to je njezina neosuđivanost, njezina nesvijest o počinjenju prekršaja te činjenica da je već s plaćenom kaznom postignuta svrha postupka. Stoga obrana predlaže sudu da prilikom donošenja oduke cijeni sve te okolnosti.

10. Prema članku 14. stavcima 1. do 3. Zakona o radu, ugovor o radu sklapa se u pisanom obliku, propust ugovornih stranaka da sklope ugovor o radu u pisanom obliku, ne utječe na postojanje i valjanost toga ugovor, a ako ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, poslodavac je dužan prije početka rada, radniku izdati pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu.

16. U članku 229. stavku 1. točki 3. Zakona o radu, propisano je da će se poslodavac kazniti za prekršaj ako u slučaju kada ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru (članak 14. stavak 3.), i to poslodavac fizička osoba, prema stavku 2. istoga članka, novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura.

17. U članku 112. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju propisani su rokovi u kojima su obveznici dužni dostaviti podatke za vođenje matične evidencije, pa je tako u članku 112. stavku 1. točki 2. propisano da podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. - 7. ovoga Zakona obveznici dostavljaju najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada.

18. Prema članku 172. stavku 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, poslodavac, odnosno obveznik doprinosa kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u svoti od 660,00 do 6630,00 eura, pod točkom 5. ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.).

19. Odredbom članka 120. stavka 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisano je kako se prijava na obvezno zdravstveno osiguranje podnosi u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi koje se stječe status osigurane osobe.

20. Prema članku 150. stavku 1. podstavku 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako ne podnese prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, a prema stavku 2. istoga članka, fizička osoba će se za taj prekršaj kazniti novčanom kaznom u iznosu od 1.060,00 do 1.990,00 eura.

11. Na temelju ovako provedenog postupka, razmotrivši navode obrane te analizom i ocjenom provedenih dokaza, i to svakog dokaza pojedinačno te dovodeći ih u međusobnu vezu, Sud nalazi utvrđenim da su se u ponašanju okrivljenice stekla sva obilježja djela prekršaja opisanih u točki I. izreke ove presude, pa je okrivljenicu proglasio krivom za opisane prekršaje te joj je utvrdio novčane kazne kao izreci.

21. Naime, sud je ocijenio vjerodostojnima izvedene materijalne dokaze, budući da nije našao razloga za sumnju u njihovu istinitost. Nadalje, istinitima su ocijenjeni i iskazi ispitanih svjedoka ZH i ŠHČ, koji su pred Sudom iskazivali jasno, uvjerljivo i životno, bez proturječnosti koje bi ukazivale na nevjerodostojnost njihovih iskaza i sukladno ostalim izvedenim dokazima. Pritom nisu utvrđene okolnosti niti razlozi zbog kojih bi šogor okrivljenice i inspektorica neosnovano teretili okrivljenicu.

22. Sud je ocijenio vjerodostojnim i iskaz svjedoka MH koji dao inspektorici rada na zapisnik o inspekcijskom nadzoru od 15. lipnja 2022., prethodno propisano upozoren na obvezu iskazivanja istine, a koji je iskaz vlastoručno potpisao, bez stavljanja primjedbi na isti. Iako je pred sudom pokušao ublažiti okolnosti koje idu na štetu okrivljenice, navodeći da u početku u objektu nije niti bilo gostiju, a zatim da sa svojom rukom bez tri i pol prsta nije mogao obavljati sve poslove kuhara, da je nadzirao i obučavao druge zaposlenike, sud je ocijenio da je time svjedok htio umanjiti posljedice za poslodavca, vjerojatno osjetivši se dijelom odgovornim za nastale okolnosti, budući da, s obzirom na ranije iskustvo, nije htio uslijed zaposlenja izgubiti pravo na isplatu mirovine.

23. Okrivljenica u svojoj obrani zapravo nije poricala istinitost činjenica na kojima je utemeljen optužni prijedlog, ali je isticala da je ona s time upoznata tek naknadno. Iz toga u suštini proizlazi da je okrivljenica predmetne prekršaje počinila iz nehaja, a što je dovoljan stupanj krivnje za utvrđivanje prekršajne odgovornosti za terećene prekršaje.

24. Naime, povjeravanjem određenom radniku da vodi poslove u njezinoj odsutnosti, okrivljenica kao vlasnica obrta ne može prenijeti i odgovornost za prekršaje koji se odnose na radnopravni status radnika, a koji su predmet ovog postupka. Okrivljenica je, kao vlasnica obrta poslodavac radnicima zaposlenima u obrtu i odgovorna za zakonito postupanje pri zapošljavanju radnika, sklapanju ugovora o radu i prijavama radnika na obvezna osiguranja.

25. Okolnost manjeg stupnja krivnje na strani okrivljenice, kao i druge iznesene okolnosti u kojima su počinjeni predmetni prekršaji, sud je u znatnoj mjeri cijenio olakotnima pri utvrđivanju visine novčane kazne.

26. Slijedom svega navedenog, na temelju iznesene obrane i provedenog dokaznog postupka, nedvojbeno je utvrđeno da je MH za okrivljenicu kao vlasnicu obrta [obrt], radio u objektu brze prehrane [obrt], na adresi [adresa] ([adresa]), na poslovima kuhara, koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca, imaju obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, i to počevši od 11. lipnja 2022., pa da je okrivljenica s njime trebala prije početka rada sklopiti ugovor o radu ili mu uručiti potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, te ga je trebala u rokovima preciziranim u izreci presude prijaviti na mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje, a što je nesporno propustila učiniti.

12. Okrivljenica je kao fizička osoba, vlasnica obrta poslodavac, prekršajno odgovorna za skrivljene povrede propisa o prekršaju. Ista je kao poslodavac kriva za prekršaje jer je bila dužna i mogla biti svjesna da je njezino postupanje, odnosno propuštanje zabranjeno.

13. Pri odmjeravanju novčane kazne okrivljenici za počinjene prekršaje, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti iz članka 36. Prekršajnog zakona, dakle stupanj krivnje, opasnost djela, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, kao i imovinsko stanje okrivljenika te svrhu kažnjavanja, a to je da se izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, utječe na svijest počinitelja o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja

27. Tako je na strani okrivljenice kao olakotne okolnosti utvrdio da nije kažnjavana za bilo koji prekršaj, zatim okolnosti pod kojima je počinjen prekršaj, na koje okrivljenica ukazuje u svojoj obrani, a koje Sud prihvaća, odnosno da se radilo o počinjenju prekršaja iz nehaja, a ne s namjerom, pri čemu u to vrijeme okrivljenica nije bila osobno prisutna na mjestu obavljanja djelatnosti, zatim da je naknadno radnik zaposlen te je bio u radnom odnosu kod okrivljenice do 26. rujna 2022., da se očito radilo o nesnalaženju uslijed činjenice da je radnik primao mirovinu čiju je isplatu htio zadržati, a u obzir je Sud uzeo i protek vremena od počinjenja prekršaja, dok otegotne okolnosti nisu utvrđene.

28. Utvrđene olakotne okolnosti u njihovoj ukupnosti, po stavu suda predstavljaju naročito olakotne okolnosti uslijed kojih se, uvažavajući opću svrhu prekršajnopravnih sankcija, svrha kažnjavanja može postići utvrđivanjem novčanih kazni za prekršaje iz točki I.1. i I.2. izreke kao u izreci, dakle uz primjenu odredbi o ublažavanju kazne. Pritom je Sud imao u vidu i stupanj krivnje te stupanj ugrožavanja javnog poretka i društvene discipline. Sud smatra da se kaznama ublaženim ispod minimuma zapriječenih kazni, i to ublažavanjem gotovo do općeg minimuma novčane kazne propisanog za fizičku osobu obrtnika, može postići svrha kažnjavanja, prvenstveno u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenicu da ne počini ista ili slična prekršajna djela, a istodobno djelovati i generalno preventivno.

29. Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u roku određenom ovom odlukom.

14. Kako je okrivljenica proglašena krivom za navedene prekršaje iz točke I. izreke, Sud ju je obvezao na plaćanje paušalnog troška prekršajnog postupka u iznosu od 30,00 eura, koji iznos je primjeren složenosti i dužini trajanja postupka te imovinskom stanju okrivljenice.

15. Odluka u točki II. izreke presude, donesena je na temelju članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona, kojom je određeno da će sud izreći presudu kojom se optužba odbija ako je okrivljenik za isti prekršaj već pravomoćno osuđen, oslobođen optužbe ili je postupak protiv njega pravomoćno obustavljen, a ne radi se o rješenju o obustavi postupka iz članka 213. Prekršajnog zakona.

30. U ovom predmetu je okrivljenica za prekršaj iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju pravomoćno osuđena u smislu citirane zakonske odredbe.

31. Prema stajalištu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (presuda i rješenje broj Gž-4037/2015 od 4. listopada 2017.) primijenjene administrativne mjere smatraju se presuđenom stvari ako je za isti činjenični opis pokrenut prekršajni postupak, a koje stajalište je u skladu s presudom Europskog suda za ljudska prava u slučaju Ž (Ž v. [adresa], App.no 55759/07) u kojoj presudi je potvrdio stajalište iznijeto u slučaju S (S v. [adresa], App.no 14939/03).

32. Naime, kako je to gore obrazloženo, utvrđeno je da je u odnosu na isti činjenični opis koji je obuhvaćen točkom II. optužnog prijedloga (naveden i u točki II. izreke ove presude) inspektorica donijela usmeno rješenje kojim je poslodavcu zabranjeno obavljanje djelatnosti kako je to ranije opisano, a poslodavac je, sukladno točki 4. usmenoga rješenja, platio iznos od 20.000,00 kuna i dostavio dokaz o otklanjanju nedostataka kako bi se usmeno rješenje ukinulo.

33. Dakle, opisanim usmenim rješenjem okrivljenica je zbog prekršaja iz članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju već kažnjena administrativnom mjerom u upravnom postupku te bi vođenje prekršajnog postupka protiv okrivljenice i kažnjavanjem za prekršaj koji ima isti činjenični opis predstavljalo povredu načela ne bis in idem jer je okrivljenici na temelju članka 171. Zakona o mirovinskom osiguranju izrečena upravna mjera zabrane obavljanja djelatnosti odnosno naplaćen novčani iznos od 20.000,00 kuna upravo zbog korištenja rada radnika MH, za kojeg nije prijavljeno mirovinsko osiguranje do isteka propisanog roka iz članka 112. stavka 1. točke 2. Zakona o mirovinskom osiguranju.

34. Stoga, kako je zbog navedenog okrivljenica je već pravomoćno osuđena za isti prekršaj u smislu članka 181. točke 4. Prekršajnog zakona, optužbu za prekršaj opisan u točki II. izreke presude je protiv okrivljenice valjalo odbiti.

U Rijeci 3. lipnja 2025.

Zapisničarka

Sutkinja

Jana Puškarić, v. r.

Josipa Jambrešić-Mattel, v. r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Rijeci, Prekršajni odjel, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.

Presuda se dostavlja:

1. Okrivljenici

2. Braniteljima okr.

3. Tužitelju

4. U spis