Republika Hrvatska
Županijski sud u Šibeniku
Gž Ob-13/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Gorana Stošića predsjednika vijeća, Ane Jeleč-Pecirep članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ljudevita Zoričića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice NE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju po punomoći zastupa Ivana Dedić Golić odvjetnica u Rijeci, Šetalište A. K. Miošića 3B, protiv tuženika 1. mlt. PE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa majka i zakonska zastupnica VE, [adresa], 2. mlt. EE OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa majka i zakonska zastupnica VE, [adresa], 3. BE, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju po punomoći zastupa Zvonimir Raić odvjetnik u Zagrebu, Dalmatinska 18/II, 4. AE, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj P Ob- 30/2022-19 od 14. prosinca 2022., u sjednici održanoj dana 3. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj P Ob-30/2022-19 od 14. prosinca 2022. pod točkom I.I.,I.II.,I.III. i I.IV. izreke, te pod točkom II. izreke u dijelu u kojem je naloženo tužiteljici naknaditi treće tuženici BE parnični trošak u iznosu od 5.215,66 EUR.
II. Preinačuje se navedena presuda u dijelu pod točkom II. izreke u kojem je naloženo tužiteljici naknaditi navedenoj tuženici parnični trošak preko iznosa od 5.215,66 EUR do 7.465,66 EUR i sudi: Odbija se zahtjev treće tuženice za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.250,00 EUR s zakonskom zateznom kamatom od 14. prosinca 2022.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev radi utvrđenja da je nekretnina koja je u zemljišnim knjigama zemljišnoknjižnog odjela Zabok upisana kao kč. br. [katastarska čestica] kuća, gosp. zgrada, dvorište i oranica površine 266 čhv (957 m2) u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bračna stečevina tužiteljice i njenog pokojnog supruga ŠE za po ½ dijela (točka I.I. izreke) te da navedena nekretnina predstavlja ostavinsku imovinu iza pok. ŠE za ½ dijela (točka I.II. izreke), radi utvrđenja da prvo tuženiku ME, drugo tuženici TE i treće tuženici BE kao zakonskim nasljednicima iza pok. ŠE na ime zakonskog nasljednog dijela pripada svakome po 1/12 dijela a tuženoj AE 1/6 dijela predmetne nekretnine (točka I.III. izreke), radi utvrđenja da tužiteljici kao zakonskoj nasljednici ŠE pripada 1/6 dijela iste nekretnine ime ustupa nasljednice AE, pa se ovlašćuje tužiteljica da na temelju ove presude, a nakon njene pravomoćnosti izvrši upis svojeg prava vlasništva na ½ + 2/6 dijela, odnosno ukupno 5/6 dijela u zemljišnoj knjizi, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika do visine suvlasničkog dijela određenog točkom III. izreke, što su tuženici dužni trpjeti (točka I. IV. izreke). Ujedno, odbijen je i zahtjev tužiteljice radi naknade troškova postupka (točka I.V. izreke), te je naloženo tužiteljici da tuženici BE naknadi troškove postupka u iznosu od 56.250,00 kn/7.466,66 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 14. prosinca 2022. (točka II. izreke).
2. Navedenu presudu žalbom pobija tužiteljica zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14
– Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP). Predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu prihvaćanjem tužbenog zahtjeva uz obvezivanje treće tuženice na naknadu troškova postupka, podredno, predlaže ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak. Zahtijeva trošak sastava žalbe od 18.750,00 kn/2.488,55 EUR i trošak pristojbe na žalbu po odluci suda.
3. U odgovoru na žalbu treće tuženica BE predlaže odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba je neosnovana.
5. Neutemeljeno tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer presuda, suprotno žalbenim navodima žaliteljice, nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, budući je izreka iste razumljiva, ne proturječi sama sebi ni razlozima presude, presuda ima razloge o odlučnim činjenicama, a o tim činjenicama ne postoji ni proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, pa kako prvostupanjski sud nije počinio ni koju bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365. st. 2. ZPP), time je žalba tužiteljice podnesena zbog navedenog žalbenog razloga neosnovana.
6. Neosnovano tužiteljica pobija prvostupanjsku presudu i zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.
7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja: da je kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] kao gosp. zgrada, dvorište i oranica od 266 čhv (957 m2) u suvlasništvu tužiteljice od 12/18 dijela i tuženika od po 2/18 dijela, bračna stečevina tužiteljice i njenog pokojnog supruga ŠE svakoga u ½ dijela pa da ostavinsku imovinu iza njegove smrti predstavlja ½ dijela navedene nekretnine, te sukladno tome utvrđenje suvlasničkog udjela svakog od tuženika kao njegovih zakonskih nasljednika u odnosu na ½ predmetne nekretnine kao ostavinske imovine ostavitelja, te zahtjev za uknjižbu prava suvlasništva u njezinu korist po osnovi bračne stečevine od ½ te na ime zakonskog nasljeđivanja i ustupa nasljednog dijela iza smrti ostavitelja od strane četvrto tuženice od 2/6 dijela.
8. Suprotno žalbenim navodima tužiteljice, prvostupanjski je sud ispitao sve činjenice od kojih ovisi odluka o zahtjevu koji se ostvaruje u ovom postupku, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene (čl. 8. ZPP) pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje iz kojeg, kao i sukladno podacima predmeta spisa proizlazi:
- da su stranke zakonski nasljednici pok. OE umrlog **.**.2015. iza čije smrti je vođen ostavinski postupak pred javnim bilježnikom Vlastom Podgajski kao povjerenikom Općinskog suda u Zaboku broj O-31/2015,
- da je predmetni postupak vođen na temelju podataka iz Smrtovnice prema kojima su njegovi zakonski nasljednici supruga (tužiteljica), kćerka UE i unuci mlt. ME i EE kao djeca prije ostavitelja preminulog sina ŽE, a Smrtovnica da je sastavljena na temelju podataka iz matice umrlih i podataka dobivenih od tužiteljice,
- da je u ostavinskom postupku, na zapisniku od 3. ožujka 2015. s održanog ročišta u prisutnosti tužiteljice, UE i zakonske zastupnice mlt. ME i EE utvrđeno rodoslovlje ostavitelja prema kojem je ostavitelj bio oženjen tužiteljicom, imao kćerku UE te pok. sina ŽE koji je ostavio maloljetnu djecu ME i EE, da je na tom ročištu utvrđen sastav ostavine koju čini, između ostalih i predmetna kč. br. [katastarska čestica] iste k. o., da su na tom ročištu svi prisutni, pa i tužiteljica, uz prethodnu pouku po odredbama ZN, dali nasljedničku izjavu kojom se tužiteljica prihvatila zakonskog nasljeđivanja kao i dijela koji joj je ustupila sunasljednica kćerka UE, da je i zakonska nasljednica maloljetne djece prihvatila se u njihovo ime zakonskog nasljednog dijela od po 1/6, slijedom čega su nasljednicima temeljem zakona i ustupa proglašeni tužiteljica od 4/6 dijela, te maloljetni EE i PE od po 1/6 dijela i predmetne nekretnine,
- da je ostavinski postupak okončan Rješenjem o nasljeđivanju broj O-31/2015 od 18. veljače 2015. koje je uručeno tužiteljici 3. ožujka 2015. i ostalim proglašenim nasljednicima, te izdana potvrda pravomoćnosti Rješenja s danom 14. ožujka 2015.,
- da je temeljem Rješenja o nasljeđivanju, rješenjem Z-759/15-2 od 25. ožujka 2015. u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] dopušten upis uknjižbe prava suvlasništva predmetne nekretnine u korist tužiteljice za 4/6 te maloljetnih PE i EE od po 1/6 dijela,
- da je treće tuženica BE podneskom u ostavinskom postupku od 14. rujna 2018. zahtijevala ukidanje potvrde pravomoćnosti Rješenja o nasljeđivanju i ponavljanje postupka, ističući da je u tom postupku, od strane osoba koje su javnom bilježniku davale podatke o nasljednicima, zatajena kao zakonska nasljednica ostavitelja jer je kćerka ostaviteljevog sina ŽE iz njegovog ranijeg braka, kako to proizlazi iz priloženog rodnog lista,
- da je u ostavinskom postupku pravomoćnim rješenjem od 4. prosinca 2018. odbijen njezin prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti Rješenja o nasljeđivanju a odbačen prijedlog za ponavljanje postupka,
- da je treće tuženica tužbom od 14. rujna 2018. pokrenula parnični postupak vođen pod brojem P-275/2018 protiv tužiteljice i maloljetnih EE i PE BE radi utvrđenja neistinitim utvrđenja iz Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠE o zakonskim nasljednicima ostavitelja kao i da je tužiteljica iz tog postupka (treće tuženica iz ovog) suvlasnica u odgovarajućim suvlasničkim udjelima imovine koja ulazi u sastav ostavine (između ostalih i predmetne nekretnine) uz trpljenje uknjižbe, na temelju zakonskog nasljeđivanja iza pok. ŠE,
- da su svi tuženici iz tog postupka (pa i tužiteljica iz ovog) priznali tužbeni zahtjev nakon čega je donesena pravomoćna presuda na temelju priznanja broj P-275/2018 od 27. studenoga 2018. kojim je, između ostalog, treće tuženica utvrđena suvlasnicom predmetne nekretnine za 2/18 dijela, na temelju čega je u zk. ul. zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] upisan njezin suvlasnički dio.
9. Kraj tako utvrđenog, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da je tužiteljica vezana učincima pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju iza pok. ŠE u smislu odredbe čl. 232. st. 1. i 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 – dalje ZN) jer je sudjelovala u predmetnom ostavinskom postupku, pa kako nije riječ o osobi koju ne veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju u smislu odredbe čl. 26. ZN, time da nije ovlaštena premetni zahtjev ostvarivati u ovoj parnici, slijedom čega je pravilnom primjenom materijalnog prava odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.
10. Neutemeljeno tužiteljica u žalbi ističe prigovore – da ni ona ni treće tuženica nisu vezane učincima pravomoćnog Rješenja o nasljeđivanju zbog toga što u ostavinskom postupku treće tuženica nije niti sudjelovala, te je prema njoj zahtjev mogla postaviti samo tužbom iz ovog postupka a ne i u navedenom ostavinskom postupku.
11. Prvostupanjski je sud, suprotno žalbenim prigovorima žaliteljice, pravilno zaključio da je tužiteljica kao sudionik predmetnog ostavinskog postupka, vezana učincima pravomoćnosti Rješenja o nasljeđivanju kojim je taj postupak okončan, pa tako i glede sastava ostavine i koliki joj nasljedni dio pripada u smislu odredbe čl. 232. st. 1. ZN, jer je u ostavinskom postupku, nakon prethodnog upozorenja u smislu odredbi ZN, dala nasljedničku izjavu kojom se prihvatila nasljedstva koje joj po zakonu pripada, da joj je Rješenje o nasljeđivanju uredno dostavljeno a isto nije pobijala predviđenim pravnim lijekom, zbog čega je vezana svim utvrđenjima Rješenja o nasljeđivanju pa tako i u odnosu na opseg ostavine i veličine svog suvlasničkog udjela u istoj. Pri tome, na takav zaključak nije od utjecaja okolnost da učinci pravomoćnosti Rješenja o nasljeđivanju ne vežu treće tuženicu u smislu odredbe čl. 232. st. 2. ZN jer u ostavinskom postupku nije sudjelovala, pa je utvrđenja iz ostavinskog postupka treće tuženica bila ovlaštena pobijati u parnici broj P-275/2018 protiv proglašenih zakonskih nasljednika, što je i uspjela. Naime, tuženici iz tog postupka (pa i tužiteljica) su priznali tužbeni zahtjev, a da niti u tom postupku tužiteljica nije prigovarala opsegu ostavine isticanjem činjenice da je predmetna nekretnina bračna stečevina nje i ostavitelja u smislu odredbe čl. 36. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 – dalje: ObZ).
12. Nadalje, na pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, nisu od utjecaja žalbeni razlozi žaliteljice kada ističe da su svi tuženici u ovom postupku, osim treće tuženice, u odgovoru na tužbu priznali tužbeni zahtjev.
13. Naime, u ovoj parnici u kojem je tužiteljica kao zakonski nasljednik postavila tužbeni zahtjev radi utvrđenja bračne stečevine i izdvajanje iz ostavine ½ dijela predmetne nekretnine po toj osnovi u odnosu na druge zakonske nasljednike ostavitelja i suvlasničke udjele predmetne nekretnine koji su im pripali po osnovi nasljeđivanja temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, tuženici imaju pravni položaj jedinstvenih nužnih suparničara u smislu odredbe čl. 201. ZPP, zbog čega se u procesnom smislu svi smatraju kao jedna parnična stranka, nastavno čemu tužbeni zahtjev nije mogao biti odbijen prema treće tuženici, a prihvaćen prema ostalim tuženicima presudom na temelju priznanja, kako to tužiteljica neosnovano smatra. Ovo stoga što tuženici koji su priznali tužbeni zahtjev mogu u korist tužiteljice raspolagati svojim suvlasničkim udjelima stečenim na temelju rješenja o nasljeđivanju, ali ne u ovoj parnici, s ovako postavljenim tužbenim zahtjevom (utvrđenje sastava ostavine i prava koja pripadaju nasljednicima).
14. Nadalje, u odnosu na parnični trošak određen u iznosu od 7.465,66 EUR tužiteljica nije određeno istaknula ni obrazložila razloge koji se odnose na pogrešnu primjenu materijalnog prava glede tog dijela troška, pa kako drugostupanjski sud više ne pazi po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka (čl. 365. st. 2. ZPP), žalba tužiteljice u tom dijelu nije posebno razmatrana.
15. Slijedom navedenog, kako nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi u odnosu na naprijed navedeni dio prvostupanjske presude, neosnovanu žalbu tužiteljice valjalo je odbiti, potvrditi prvostupanjsku presudu u navedenom dijelu, te temeljem odredbe čl. 368. st. 1. ZPP presuditi kao u točki I. izreke.
16. Naime, tužiteljica u žalbi određeno i osnovano navodi da je prvostupanjski sud, po prigovoru tuženika, na pripremnom ročištu od 29. rujna 2022. odredio vrijednost predmeta spora u iznosu od 1.000,000 kn, pa je pogrešno za raniji sastav odgovora na tužbu odredio trošak po toj naknadno određenoj vrijednosti predmeta spora. Slijedom toga, treće tuženici za sastav odgovora na tužbu pripada 100 bodova prema vrijednosti boda važećoj u vrijeme poduzimanja te radnje prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23 dalje: Tarifa) što pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR (Tbr. 54. Tarife) iznosi 200 EUR, a kada se tom iznosu pribroji porez na dodanu vrijednost od 25%, pravilno je za tu radnju trebalo odrediti trošak u iznosu od 250,00 EUR. Kako je prvostupanjski sud i za sastav odgovora na tužbu priznao 1000 bodova, odnosno 2.500,00 EUR, pa kada se od tog iznosa umanji pravilno priznat iznos od 250,00 EUR, razliku od 2.250,00 EUR trebalo je prihvaćanjem žalbe odbiti kao neosnovanu, te odlučiti kao u točki II. izreke.
17. Odluka o troškovima žalbenog postupka iz točke III. izreke temelji se na odredbi čl. 166. st. 1. ZPP, a zahtjev tužiteljice za naknadu troškova žalbe trebalo je odbiti jer sa podnesenom žalbom nije uspjela u odnosu na odluku o glavnom zahtjevu, dok se uspjeh u odnosu na sporedni zahtjev (parnični trošak) ne uzima u obzir pri ocjeni uspjeha u ovom žalbenom postupku (čl. 35. st. 2. ZPP).
U Šibeniku 3. lipnja 2025.
PREDSJEDNIK VIJEĆA
Goran Stošić
