Republika Hrvatska
Županijski sud u Osijeku
Osijek, Europska avenija 7
Poslovni broj Gž-852/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od suca Drage Grubeše predsjednika vijeća, Snježane Androš članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Sanje Sušilović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja PZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković d.o.o iz Zagreba, protiv tuženika HOK osiguranje d.d., OIB 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, zastupanog po punomoćnici Ivi Penezić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Olujić, Penezić & partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu od 21. veljače 2025. poslovni broj Pn-53/2024-60, u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Žalba tužitelja odbija se kao djelomično neosnovana i uvažava kao djelomično osnovana pa se presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu od 21. veljače 2025. poslovni broj Pn-53/2024-60:
a) potvrđuje u pobijanom odbijajućem dijelu odluke o glavnoj stvari pod toč. II. izreke,
b) preinačava u odluci o troškovima pod toč. III. i V. izreke i u tom dijelu sudi:
Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb, da tužitelju PZ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak u iznosu 471,17 EURA zajedno sa zateznom kamatom od 21. veljače 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška žalbenog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
"I Nalaže se tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb da tužitelju PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa] s osnove naknade neimovinske štete i tuđe pomoći plati ukupni iznos od 243,68 Eur-a (dvjesto četrdeset i tri eura i šezdeset i osam centi) sa zakonski zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 5. kolovoza 2017. pa do isplate i to do 31. prosinca 2022. po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate po stopi, koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
II U preostalom dijelu s osnova neimovinske štete i tuđe pomoći u iznosu od 1.635,67 Eur-a (tisuću šesto trideset i pet eura i šezdeset i sedam centi) zajedno sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od 5. kolovoza 2017. pa do isplate, tužbeni zahtjev tužitelja se odbija kao neosnovan.
III Nalaže se tužitelju PZ, OIB: [osobni identifikacijski broj] [adresa], da tuženiku HOK osiguranje d.d., OIB: 00432869176, Capraška ulica 6, Zagreb naknadi parnični trošak u iznosu od 1.515,43 Eur-a (tisuću petsto petnaest eura i četrdeset i tri centa) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 21. veljače 2025. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.
IV U preostalom dijelu zatraženog troška, preko dosuđenog u točki III. izreke ove presude, zahtjev tuženika se odbija kao neosnovan.
V Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška u iznosu od 3.795,25 Eur-a (tri tisuće sedamsto devedeset i pet eura i dvadeset i pet centi) kao neosnovan."
2. Ovu presudu pravovremeno podnesenom žalbom pobija tužitelj u odbijajućem dijelu odluke o glavnoj stvari pod toč. II. izreke i u odluci o troškovima postupka pod toč. III. i V. izreke zbog žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP) s prijedlogom da se preinači i usvoji tužbeni zahtjev u cijelosti, podredno ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje uz naknadu troška žalbenog postupka.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je djelomično osnovana.
5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, ovaj sud ne nalazi da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete tuđe pomoći i njege nastale ozljeđivanjem prednice tužitelja RZ u štetnom događaju – prometnoj nezgodi dana 14. travnja 2017.
7. U žalbenom stadiju postupka nije sporna pasivna legitimacija i nastanak štetnog događaja, a sporan je omjer doprinosa osiguranika tuženika štetnom događaju, a time i visina štete.
8. U prvostupanjskom postupku utvrđeno je:
- da se dana 14. travnja 2017. dogodila prometna nezgoda u kojoj su sudjelovala tri motorna vozila u pokretu i to vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala prednica tužitelja RZ, vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao osiguranik tuženika i osobno vozilo reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala NZ (zapisnik o očevidu list 44. – 47.),
- da su se vozila prednice tužitelja i osiguranika tuženika kretala cestom s prednošću prolaza i da je ograničenje brzine bilo 50 km/h,
- da je na temelju iskaza stranaka i prometnog vještačenja utvrđeno da je do prometne nezgode došlo na način da se vozilo reg. oz. [registarska oznaka] kojim je upravljala NZ uključivalo u promet s lijeve strane kružnog toka [adresa] kojom prilikom je prednica tužitelja koja je upravljala vozilom reg. oznake [registarska oznaka] naglo zakočila kako bi izbjegla sudar da bi potom osiguranik tuženika koji je upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] i kretao se iza vozila prednice tužitelja svojim prednjim više desnim dijelom naletio na stražnji više lijevi dio vozila prednice tužitelja nakon čega je vozilo prednice tužitelja odbačeno prema naprijed i naletjelo na stražnji dio lijeve bočne strane vozila vozačice NZ,
- da prema nalazu i mišljenju vještaka prometne struke koji je detaljno obrazložen proizlazi da, uzimajući u obzir dinamiku štetnog događaja, štetni događaj se mogao izbjeći da je vozačica NZ prije započinjanja radnje uključivanja u promet propustila vozilo tužiteljice koje je mogla uočiti, odnosno da se osiguranik tuženika kretao tehnički prilagođenom brzinom mogao je na dovoljno velikoj udaljenosti procijeniti brzinu i način kretanja vozila i pravovremeno zaustaviti svoje vozilo i da sama brzina kretanja nije odlučna već upravo činjenica prilagođavanja brzine u odnosu na vozilo koje se kretalo ispred vozila osiguranika tuženika,
- da tuženik nije dokazao tvrdnju da prednica tužitelja u vrijeme štetnog događaja nije bila vezana sigurnosnim pojasom,
- da na temelju nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke uzimajući u obzir zadobivene ozljede prednice tužitelja proizlazi da su iste ostavile posljedice u vidu smanjenja životnih aktivnosti u omjeru 2 – 3 %, da je trpjela sekundarni strah jaki 2 dana, srednjeg intenziteta 5 – 6 dana i manjeg mjesec dana te povremeni strah oko 2 mjeseca, te da je trpjela fizičke bolove jakog intenziteta 3 dana, srednjeg 5 – 6 dana i manjeg mjesec dana, a tuđa pomoć je bila potrebna u trajanju dva tjedna po dva sata dnevno, a naredna dva tjedna tri puta tjedno po dva sata,
- da se pravna prednica obratila 04. kolovoza 2017. tuženiku sa odštetnim zahtjevom te je nesporno isplaćen iznos od 4.800,00 kn na ime naknade štete, a tužiteljica konačno postavljenim zahtjevom potražuje daljnji iznos od 14.160,00 kn.
9. Pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.
10. Na temelju navedenih činjeničnih utvrđenja prvostupanjski sud je djelomično prihvatio tužbeni zahtjev uz zaključak da je krivnja osiguranika tuženika i posljedično odgovornost za nastalu štetu tužiteljici u omjeru 35%, a krivnja vozačice SZ u omjeru 65% dok na strani prednice tužitelja ne nalazi krivnju za štetni događaj.
11. Zaključak prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.
12. U ovom predmetu nije sporno da su u predmetnom štetnom događaju sudjelovala tri motorna vozila u pokretu, te se primjenjuje odredba čl. 1072. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO) kojom je propisano da kad je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj (st. 1.). Ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugome za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje (st. 2.). Ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove ako pravičnost ne zahtijeva što drugo (st. 3.). Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja osobe kojom se on poslužio prilikom nastanka štetnog događaja ili kojoj je vozilo povjerio (st. 4.).
13. Ova odredba je lex specialis u odnosu na opću odredbu o odgovornosti za štetu, a na njenu primjenu upućuje i pravno shvaćanje koje je zauzeo Vrhovni sud Republike Hrvatske u više svojih odluka pa tako i u odluci poslovni broj Rev-1653/12.
14. Dakle, u konkretnom slučaju kada je riječ o šteti prouzročenoj pogonom više vozila, a sukladno navedenoj zakonskoj odredbi, za razrješenje međusobnih odnosa vlasnika vozila ne primjenjuju se pravila o objektivnoj odgovornosti već pravila o odgovornosti po osnovi krivnje.
15. U primjeni pravila odgovornosti po osnovi krivnje bilo je neophodno utvrditi da li postoji subjektivni elemenat krivnja (doprinos štetnom događaju) na strani osiguranika tuženika koji je u uzročnoj vezi sa štetnim posljedicom.
16. Ocjenom provedenih dokaza i po mišljenju ovog suda pravilno je prvostupanjski sud cijenio ponašanje i krivnju svih sudionika predmetne nezgode.
17. Naime, prema mišljenju vještaka prometne struke koje prvostupanjski sud prihvaća kao objektivan u skladu s pravilima struke, a koji je i detaljno obrazložen, razvidno je da bi štetni događaj bio izbjegnut da je vozačica SZ prije uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaza propustila vozilo prednice tužitelja kao i da se osiguranik tuženika na dovoljno velikoj udaljenosti kretao tehnički prilagođenom brzinom u odnosu na način i brzinu kretanja vozila prednice tužitelja.
18. Nadalje, iako vještak nije mogao utvrditi brzinu kretanja vozila jer za to nije bilo elemenata, pravilno je prvostupanjski sud prihvatio zaključak vještaka da se osiguranik tuženika kritične zgode nije kretao tehnički prilagođenom brzinom u odnosu na vozilo koje se kretalo ispred njega.
19. Dakle, kritične zgode osiguranik tuženika je postupio protivno odredbi čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., dalje: ZSPC) pa postoji doprinos nastanku predmetne prometne nezgode.
20. No, imajući u vidu da je u konkretnom slučaju vozačica NZ izazvala opasnu prometnu situaciju postupajući protivno odredbi čl. 57. st. 1. ZSPC-a i da je radnja osiguranika tuženika nastupila kao posljedica krajnje neoprezne radnje uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaza vozačice NZ, to pravilno prvostupanjski sud njenu krivnju za štetni događaj cijeni u omjeru 65%, a osiguranika tuženika u omjeru 35%.
21. Prvostupanjski sud je uzimajući u obzir težinu zadobivenih ozljeda i sve okolnosti slučaja utvrdio visinu pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti u iznosu 2.389,01 EURA što i prema ocjeni ovog suda predstavlja primjerenu novčanu naknadu pozivom na odredbe čl. 1100. ZOO u vezi čl. 19. i čl. 1046. ZOO i mjerodavnih Orijentacijskih kriterija za utvrđivanje visine pravične novčane naknade Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Su-IV-47/2020).
22. Stoga prvostupanjski sud uzimajući u obzir omjer odgovornosti osiguranika tuženika (35%) i nesporno isplaćeni iznos od 637,07 EURA dosuđuje tužitelju daljnji iznos naknade neimovinske štete od 199,08 EURA.
23. Pravilno je utvrđena i visina imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njega u iznosu 127,41 EURA u smislu odredbe čl. 1095. ZOO, što obzirom na doprinos tuženika iznosi 44,59 EURA (35%) te je tužitelju pod toč. I. izreke dosuđen ukupni iznos naknade štete od 243,68 EURA sa zateznim kamatama od 5. kolovoza 2017. (čl. 1103. ZOO), a u preostalom dijelu tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan (toč. II. izreke).
24. Zbog navedenih razloga valjalo je žalbu tužitelja u odnosu na odluku o glavnoj stvari odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu pod toč. II. izreke te je odlučeno kao pod I.a) izreke ove odluke.
25. Međutim, pravilno tužitelj osporava odluku o troškovima postupka pod toč. III. i V. izreke.
26. Nedvojbeno je da su u predmetnom postupku tužitelj i tuženik uspjeli djelomično, a vodeći računa o svim relevantnim okolnostima glede osnove i visine tužbenog zahtjeva, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio omjer uspjeha stranaka u sporu (52,04 : 48,96%).
27. No, prvostupanjski sud odlučujući o troškovima postupka pozivom na odredbu čl. 154. ZPP-a dosuđuje tuženiku troškove parničnog postupka prema uspjehu u sporu pod toč. III. izreke, a u cijelosti odbija zahtjev tužitelja za naknadu troškova pod toč. V. izreke.
28. No, prema ocjeni ovog suda u ovom slučaju omjer uspjeha stranaka u parnici je pretežito podjednak te bi pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 4. ZPP-a valjalo odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove, a što je sukladno i odredbi čl. 6. st. 1. Europske konvencije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama ("Narodne novine" – Međunarodni [broj]., 6/99., 14/02., 13/03., 9/05., 1/06., 2/10. i 13/17.).
29. No, budući je tužitelj tijekom postupka snosio troškove vještačenja u iznosu 471,17 EURA za koji zahtijeva naknadu troška od tuženika, a kako se radi o troškovima koji su bili nužni za vođenje parnice, to je valjalo tuženika obvezati da neovisno o postignutom uspjehu tužitelju isplati navedeni iznos u cijelosti.
30. Stoga je djelomičnim uvažavanjem žalbe tužitelja odluku o troškovima postupka pod toč. III. i V. valjalo preinačiti i odlučiti kao pod I.b) izreke ove odluke.
31. Kako je tužitelj uspio sa žalbom samo u dijelu odluke o troškovima, to je odbijen zahtjev za naknadu troška žalbenog postupka (čl. 166. st. 3. ZPP-a) te je odlučeno kao pod II. izreke ove odluke.
32. U nepobijanom dijelu pod toč. I. i IV. izreke prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.
33. Temeljem odredbe čl. 368. st. 1. i čl. 373. toč. 3. ZPP-a odlučeno je kao u izreci.
Osijek, 3. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Drago Grubeša