Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-810/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda, Gordane Bošković Majerović kao predsjednice vijeća, Vlaste Mrzljak kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Milene Frankić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja protutuženog RR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Ramoni Karakaš Kovačević, odvjetnici iz Slavonskog Broda protiv tuženika protutužitelja ZR, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Ivanu Žalcu, odvjetniku iz Slavonskog Broda, radi utvrđenja položaja međe i uspostave prijašnjeg stanja, odlučujući o žalbi tuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-527/2018-36 od 4. listopada 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. lipnja 2025.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao djelomično neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P-527/2018-36 od 4. listopada 2024. u t. I izreke.

i

r i j e š i o  j e

I Ukida se presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj P- 527/2018-36 od 4. listopada 2024. u t. II i III izreke i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II O trošku žalbenog postupka će biti odlučeno u konačnoj odluci suda.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I.Utvrđuje se da je međa između kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u selu, 324 čhv upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja je vlasništvo tužitelja RR iz [adresa] i kč. br. [katastarska čestica] Tri pomoćne zgrade, pet gospodarskih zgrada i dvorište u [adresa] sa 1011 m2 upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja je vlasništvu tuženika ZR iz [adresa], ide od točke A na uličnom frontu [adresa] južno do točke A1 (21,14 m) te se nastavlja južno od točke A1 do točke D1 (10,10 m) kako je ucrtano u katastarskim mapama, a koje točke su utvrđene pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj R1-49/2017-20 od 14. lipnja 2018. te je tužitelj vlasnik površine zemljišta između točaka A1-B1-C1-D1 utvrđenim pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu broj R1-49/2017-20 od 14. lipnja 2018.

II. Nalaže se tuženiku ZR iz [adresa], uspostava prijašnjeg stanja na kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u selu 324 čhv k. o. [katastarska općina] tako da sa iste ukloni svoju zgradu te da tužitelju AR iz [adresa], [obrt], [adresa], Riedbahn preda u posjed dio zemljišta u površini kako je to navedeno u točki I. presude.

III. Nalaže se tuženiku ZR iz [adresa] da tužitelju AR iz [adresa] naknadi trošak postupka u iznosu od 3.445,34 eura sa zateznom kamatom koja teče od 4. listopada 2024. isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude žali se tuženik iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle, iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- dalje: ZPP), s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, odnosno preinači na način da tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan uz naknadu troškova parničnog i žalbenog postupka.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika je djelomično osnovana.

5.O žalbi tuženika protiv t. I izreke:

6. Ispitujući pobijanu t. I presude po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. st. 2. ZPP, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje pazi po službenoj dužnosti te da nije pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

7. U odnosu na taj pobijani dio presude nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer je izreka jasna, nije protivna sama sebi niti razlozima, izneseni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni obzirom na izvedene dokaze, tako da je istu moguće ispitati.

8. Činjenično stanje je također u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi izvedeni dokazi su ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

9. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da međa između nekretnina stranaka prolazi pravcem označenim kao u t. I izreke te da je tužitelj vlasnik tog spornog dijela nekretnine koji je označen upravo kao u pobijanoj t. I izreke.

10. U postupku koji je prethodio donošenju pobijanog dijela presude su utvrđene sljedeće činjenice:

- da je tužitelj podnio tužbu radi uređenja međe i predaje u posjed dijela nekretnine na kojoj je tuženik izgradio zgrade,

- da je tužitelj samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik samovlasnik nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- da je rješenjem Općinskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj R1-49/17-20 od 14. lipnja 2018. uređena međa između predmetnih nekretnina tužitelja i tuženika, da je rješenje pravomoćno s danom 12. srpnja 2018. te da je prilikom uređenja međe utvrđeno kako je tuženik sa svojom građevinom ušao u zemljište tužitelja i to u površini od 8,83 m2 označeno na skici izmjere žutim markerom i točkama A1, B, D1, C1, B1 i nazad na A1.

11. Sud prvog stupnja je na temelju prednjih utvrđenja prihvatio tužbeni zahtjev iz t. I izreke pobijane presude uz obrazloženje da je nedvojbeno utvrđeno kako je tuženik prilikom gradnje gospodarskog objekta ušao u nekretninu tužitelja u iskazanoj površini od 8,83 m2.

12. Pobijani dio presude je i po stavu ovog suda pravilan i zakonit.

13. Naime, suprotno žalbenim navodima tuženika, a i činjenicama iznesenim u odgovoru na tužbu, tuženik je u svom iskazu, kada je saslušan kao stranka naveo kako je za navedenu činjenicu, da je građenjem gospodarskog objekta prekoračio među imao saznanje jer da mu je na to pozornost skrenu mjernički vještak prije desetak godina.

14. Navedeno znači kako se tuženik, upravo zbog činjenice da je znao da je dijelom prešao na nekretninu tužitelja, ne može pozivati na činjenicu da je bio pošteni posjednik, pa tako niti da bi ispunio uvjete iz čl. 154. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima - “Narodne novine” 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

15. Na temelju čl. 155. st. 1. ZV, ako je građenjem zgrade prekoračena međa i zahvaćen dio susjednoga zemljišta uz među, vlasnik susjednoga zemljišta ima pravo zahtijevati uspostavu prijašnjega stanja. Prema st. 2. istog članka, dok ne bude potpuno provedena uspostava prijašnjega stanja, uzima se da je vlasniku zgrade do opoziva dana stvarna služnost imati dio svoje zgrade na susjednom zemljištu. Prema st. 3. istog članka, vlasnik zemljišta na kojem se nalazi dio tuđe zgrade ima pravo na naknadu u obliku novčane rente, a u visini zakupnine za zahvaćeno zemljište, koju je svagdašnji vlasnik zgrade dužan plaćati svagdašnjem vlasniku opterećenoga zemljišta sve dok postoji dio zgrade na tom zemljištu; time se ne dira u pravo na naknadu pretrpljene štete. Prema st. 4. istog članka, vlasnik zemljišta na kojem je izgrađen dio tuđe zgrade ima pravo zahtijevati da vlasnik zgrade otkupi cijelo njegovo zemljište po tržišnoj cijeni; to može zahtijevati i vlasnik zgrade koji je bio pošteni graditelj, ako je vlasnik zemljišta zahtijevao uspostavu prijašnjega stanja, a ta nije moguća bez znatnije štete za ostali dio zgrade ili nerazmjerno velikih troškova.

16. Prema tome, suprotno žalbenim navodima tuženika, tužba tužitelja je dopuštena i tužbeni zahtjev iz t. I izreke pobijane presude je osnovan na temelju citiranog čl. 155. st.1 . ZV jer je građenjem od strane tuženika nesporno prekoračena međa.

17. Tuženik koji tvrdi da je pošteni graditelj imao je mogućnost da traži da otkupi dio nekretnine tužitelja koju je zauzeo ali tu mogućnost tijekom postupka nije iskoristio, pa je sada u obvezi ukloniti svoje zgrade sa nekretnine tužitelja i predati tužitelju u posjed njegovu nekretninu.

18. Naime, treba istaći da se uređenjem međa u izvanparničnom postupku stvara presumpcija da postoji vlasništvo stranaka na nekretnini do uređene međe, a u skladu s odredbom čl. 103. st. 6. ZV. Stoga svatko, (prije svega stranke iz ovog postupka), može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa i to u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u ovom izvanparničnom postupku. To znači da svaka od stranaka može pokrenuti takav parnični postupak u kojem će dokazivati do kuda seže njegovo vlasništvo na nekretnini i zahtijevati predaju u posjed tog dijela nekretnine.

19. Slijedom svega navedenog je valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženika kao djelomično neosnovanu, potvrditi pobijanu t. I izreke i odlučiti kao u izreci ove presude.

20. O žalbi u odnosu na pobijanu t. II izreke:

21. Pobijanom t. II izreke je naložena tuženiku uspostava ranijeg posjedovnog stanja na kč. br. [katastarska čestica] Kuća i dvorište u selu sa 324 čhv na način da s iste ukloni svoju zgradu te preda u posjed površinu nekretnine označenu u t. I izreke pobijane presude.

22. Osnovanu žalitelj navodi da je pobijani dio presude opterećen bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer je izreke nerazumljiva i neodređena.

23. Naime, iz stanja spisa proizlazi kako se na površini od 8,83 m2 nalazi dio izgrađenog objekta tuženika, a istaknutim zahtjevom nije određeno o kojem se to dijelu objekta (odnosno zgrade, kako je navedeno u zahtjevu) radi.

24. Prema tome, zahtjev u tom dijelu nije u dovoljnoj mjeri određen, pa je i izreka neodređena i nerazumljiva te ju nije moguće ispitati.

25. Budući je ukinuta odluka o glavnom zahtjevu u odnosu na t. II izreke, posljedično je ukinuta i odluka o troškovima parničnog postupka jer ovisi o konačnom uspjehu stranaka u sporu.

26. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP ukinuti pobijani dio presude i odlučiti kao u t. I izreke ovog rješenja.

27. U ponovnom suđenju će sud prvog stupnja otkloniti nepravilnosti koje su dovele do bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP te će utvrditi koji dio zgrade je potrebno ukloniti, a s tim u vezi ocijeniti žalbene navode koji se odnose na tvrdnju o narušavanju statike zgrade, nakon čega će donijeti novu odluku koju će valjano obrazložiti te će odlučiti i o cjelokupnim troškovima parničnog postupka.

28. Odluka u t. II izreke ovog rješenja se temelji na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća

Gordana Bošković Majerović