Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-847/2024-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Ksenije Grgić, predsjednice vijeća, Jadranke Travaš, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice ČŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnica Blaženka Musulin, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Musulin i suradnici d.o.o. u Zagrebu, protiv 1. tuženika Grada Zagreba, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, OIB: 61817894937 i 2. tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagrebu, Podružnica Zagrebparking Ulica grada Vukovara 41 OIB: 85584865987, kojeg zastupa punomoćnik Jurica Tončić, odvjetnik u Zagrebu i umješača na strani tuženika Croatie osiguranje, d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, odlučujući o žalbama 1. tuženika i tužiteljice protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3087/2021-19 od 4. siječnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 3. lipnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba 1. tuženika Grada Zagreba kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-3087/2021-19 od 4. siječnja 2023. u dijelu pod točkom I. i II. izreke.

II. Odbija se žalba tužiteljice ČŠ kao neosnovana i potvrđuje navedena presuda u dijelu pod točkom III. i IV. izreke.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio presudu kojom je pod točkom I. izreke naložio 1. tuženiku Gradu Zagrebu, isplatiti tužiteljici ČŠ iz [adresa], s osnova naknade neimovinske štete i tuđe pomoći iznos od 5.892,90 Eur[1] / 44.400,00 kn, te s osnova imovinske štete za troškove liječenja iznos od 222,02 Eur / 1.672,80 kn, sve sa pripadajućim zateznim kamatama koje teku od dana 11. veljače 2015. godine pa do isplate. Pod točkom II. izreke naloženo je 1. tuženiku Gradu Zagrebu naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 4.468,99 Eur / 33.671,55 kn /, sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 4. siječnja 2023. godine do isplate. Pod točkom III. izreke odbijen je zahtjev protiv 1. tuženika za iznos od 345,10 Eur / 2.600,00 kn /. Pod točkom IV. izreke odbijen je tužbeni zahtjev protiv 2. tuženika Zagrebačkog holdinga d.o.o. Zagreb, kao neosnovan.

2. Protiv ove presude u dijelu pod točkom I. i II. izreke žalbu je podnio 1. tuženik Grad Zagreb zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ( "Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112 /99, 88/01, 117/03, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 ; dalje - ZPP). Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastav žalbe.

3. Protiv ove presude u dijelu pod točkom III. i IV. žalbu je podnijela tužiteljica zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže u pobijanom dijelu presudu preinačiti u smislu žalbenih navoda odnosno ukinuti i vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje uz naknadu troška za sastava žalbe.

4. Žalbe su neosnovane.

5. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu kao i postupak koji joj je prethodio nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

6. Suprotno žalbenim navodima stranaka nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju žalitelji upiru u žalbi, budući da pobijana presuda sadrži razloge o odlučnim činjenicama, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe, baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima pobijane presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

7. Prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom predmetu, te je na temelju izvedenih dokaza i njihove ocjene, sukladno odredbi čl. 8. ZPP pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete radi povrede prava osobnosti i imovinske štete u vidu tuđe pomoći te troškova liječenja nastale kao posljedica štetnog događaja od 8. siječnja 2013. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na činjenici da je prilikom prolaska nogostupom na Trešnjevačkom trgu zbog zaleđenog nogostupa pala te zadobila ozljede.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio da je 1. tuženik Grad Zagreb pasivno legitimiran jer je propustio očistiti snijeg i led s nogostupa na Ulici grada Vukovara i time održavati javnu površinu na način da bude sigurna za nesmetano kretanje korisnika - pješaka, što je i rezultiralo padom i ozljeđivanjem pješaka, ovdje tužiteljice i to na neravnom dijelu nogostupa, tako da su na njemu bila ulegnuća i izbočina, što je uzrok padu tužiteljice.

10. Sukladno nalazu i mišljenju sudskih vještaka medicinske struke ortopedu i traumatogu doc.dr. sc. Miljenku Franiću i neurologu prim. dr. sc. GŠ utvrđeno je da je tužiteljica u ovom štetnom događaju zadobila bimaleolarni lom desne potkoljenice. Utvrđeno je da tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 42.000,00 kn / 5.574,36 eura/. Pri tom je sud prvog stupnja uzeo u obzir vrstu i lokaciju zadobivene ozljede, jačinu i trajanje fizičkih bolova s obzirom da je utvrđeno da je tužiteljica pretrpjela fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od četiri dana, srednjeg intenziteta deset dana i manjeg intenziteta još 30 dana. Isto tako imao je u vidu karakter, jačinu i trajanje straha s obzirom da je utvrđeno da je tužiteljica pretrpjela tzv. primarni strah, koji je bio intenzivan i trajao je nekoliko sati, potom tvz. sekundarni strah koji je trajao jačeg intenziteta tri dana, srednjeg intenziteta četiri dana, slabijeg intenziteta 10 dana te kasni strah narednih 20 dana. Također sud prvog stupnja je utvrdio da su kod tužiteljice zaostale trajne posljedice u omjeru od 12%, koje se očituju u slabijem do srednjem ograničenju pokretljivosti gornjeg i desnog nožnog zgloba kao i postojanje ožiljaka koji izazivaju osjećaj neugode (čak tri postoperativna ožiljka) kao i dob tužiteljice koja je rođena 1962. godine. S osnove tuđe pomoči i njege koja je bila potrebna ukupno 120 sati, prvostupanjski sud utvrđuje da tužiteljici pripada iznos od 2.400,00 kn / 318,53 eura/.

11. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika sud prvog stupnja je savjesnom ocjenom svih provedenih dokaza pa tako i na temelju očevida te iskaza svjedoka ČŠI, NŠ, DŠ i iskaza tužiteljice saslušane u svrhu dokazivanja pravilno utvrdio da je na dan štetnog događaja tužiteljica pala hodajući nogostupom Ulice grada Vukovara koji je na mjestu pada neravan, odnosno pod nagibom te da je u vrijeme štetnog događaja na tom mjestu bilo snijega i leda, uslijed čega je tužiteljica pala na tlo i zadobila tjelesnu ozljedu. Da je na pločniku bilo snijega i leda upućuju i podaci Državnog Hidrometeorološkog zavoda (list 99 spisa), prema kojima je u vrijeme štetnog događaja bilo snijega, a minimalna temperatura zraka na 5 cm iznad tla dana 8. siječnja 2013. godine je iznosila 0,6 stupnjeva C, a prethodnog dana je također padao slabi snijeg. Stoga se neosnovanim ukazuju žalbeni navodi 1. tuženika da podaci dobiveni od Državnog Hidrometeorološkog zavoda ukazuju na drugačije vremenske okolnosti na dan štetnog događaja.

12. U pogledu žalbenih navoda 1. tuženika Grada Zagreba koji se odnose na prigovor promašene pasivne legitimacije, valja reći da je odredbom čl. 100. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 4/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13. dalje u tekstu- ZC) propisano je da nerazvrstanu cestu čine, između ostalog, i nogostup.

13. Odredbom čl. 101. st. 1. ZC propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi, dok je stavkom 2. propisano da se nerazvrstana cesta ne može otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna prava, osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina sukladno odluci izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje prometa i održavanje nerazvrstane ceste.

14. Kako je u postupku pravilno utvrđeno da se predmetni štetni događaj dogodio na nogostupu, temeljem odredbe čl. 101. st. 1. ZC ono je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

15. Zakon o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“, broj 36/95., 109/95., 21/96., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03., 82/04., 110/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 56/13., 94/13., 153/13., 147/14.) utvrđuje opće uvjete i način obavljanja komunalnih djelatnosti i ostvarivanje posebnog društvenog interesa u obavljanju tih djelatnosti; propisuje da je u cilju uređenja odnosa u komunalnom gospodarstvu predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave obvezno donijeti odluku o komunalnom redu i mjere za njegovo provođenje (čl. 16), te propisuje i tijela nadležna za nadzor provedbi odredbi komunalnog reda (čl. 17).

16. Dakle, Grad Zagreb kao jedinica lokalne samouprave je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju tako da se zaštiti imovina građana te spriječi nanošenje štete.

17. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba prenošenjem obveze za uklanjanje snijega i leda s pločnika na trgovačko društvo Zagrebački holding d.o.o., Podružnicu Zagrebačke ceste, Grad Zagreb se ne oslobađa svoje obveze da preko komunalno redarstvenih službi poduzima mjere kojima se osigurava provedba odredbi komunalnog reda, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane zbog nepridržavanja navedene obveze.

18. Stoga je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da je u konkretnom slučaju 1. tuženik Grad Zagreb pasivno legitimiran.

19. Kako su sudski vještaci doc. dr. sc. Miljenko Franić i dr. sc. Jagoda Stipić otklonili sve prigovore stranaka dopunskim očitovanjem kojim su naveli jasne i potpune razloge za svoj nalaz i mišljenje, nakon čega stranke nisu imale daljnjih pitanja za vještake, pravilno je prvostupanjski sud prihvatio nalaz i mišljenje vještaka kao stručan i obrazložen.

20. Sud prvog stupnja je pravilno primijenio odredbu čl. 1100. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine„ 35/05, 41/08, 125/11; dalje- ZOO) kojom je propisano da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

21. Imajući u vidu karakter tjelesne ozljede, jačinu i trajanje tjelesnih bolova i straha te način stradavanja, težinu povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te s tim u svezi činjenicu da je tužiteljici smanjenja životne sposobnosti za trajno 12%, životnu dob, te naruženje pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da tužiteljici pripada pravična novčana naknada za neimovinsku štetu u iznosu od 42.000,00 kn / 5.574,36 eura /.

22. U pogledu imovinske štete radi potrebe tuđe pomoći i njege, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio primjenom odredbe čl. 223. st. 1. ZPP da tužiteljici pripada pravo na zatraženi iznos od 20,00 kn za sat pružene nestručne pomoći i njege. Kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć i njega u ukupnom trajanju od 120 sati, pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 1085. st. 2. ZOO utvrdio da joj pripada iznos od 2.400,00 kn / 318, 53 eura/.

23. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba pravilno je sud prvog stupnja temeljem čl. 1086. u svezi čl. 29. st. 1. ZOO dosudio tužiteljici zakonske zatezne kamate na ime tuđe pomoći i njege od 11. veljače 2015. kao dana podnošenja zahtjeva. Ovo iz razloga jer je visina tuđe pomoći i njege utvrđena u vrijeme pružanja tuđe pomoći i njege a tužiteljici je ista bila potrebna prvih 30 dana liječenja te u narednom periodu od 60 dana, dakle prije podnošenja zahtjeva, pa su stoga žalbeni navodi u tom pravcu neosnovani.

24. U odnosu na žalbu tužiteljice valja reći da je sud prvog stupnja pravilno postupio kada je prihvatio kao osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na 2. tuženika Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebparking obzirom da se štetni događaj dogodio na nogostupu, za čije održavanje kao i čišćenje snijega i leda nije nadležan 2. tuženik. Kako tužiteljica nije dostavila ugovor iz kojeg bi proizlazila odgovornost 2. tuženika za održavanje mjesta štetnog događaja, to je sud prvog stupnja pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev u odnosu na 2. tuženika kao neosnovan odbio.

25. Suprotno žalbenim navodima 1. tuženika Grada Zagreba pravilno je prvostupanjski sud tužiteljici dosudio trošak postupka primjenom Tbr. 48. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 126/22- dalje; Tarifa) koja odredba propisuje da se primjenjuje Tarifa koja je na snazi u trenutku naplate odvjetničke nagrade i obračunava vrijednost boda prema vrijednosti boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka, dakle primjenjujući vrijednost boda od 15,00 kuna u skladu sa Izmjenom Tarife a koja je stupila na snagu 5. studenog 2022. i prema kojim izmjenama je prema Tbr. 50. Tarife određena vrijednost boda od 15,00 kuna.

26. Naime, prema Tbr. 48. stavak 1. proizlazi da odvjetnik primjenjuje Tarifu koja je na snazi u trenutku naplate Odvjetničke Tarife, a prema stavku 2. Tbr. 48. vrijednost boda se obračunava prema vrijednosti boda u trenutku naplate Odvjetničke Tarife. Ujedno, stavkom 3. Tbr. 48. je propisano kad sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka. Kako je prilikom donošenja odluke o troškovima postupka stupila na snagu Izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika kojom je u Tbr. 50. Tarife izmijenjena vrijednost boda na 15,00 kuna, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio Tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o troškovima postupka, pa uslijed navedenog žalbeni navodi 1. tuženika u tom dijelu nisu osnovani.

27. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti žalbe 1. tuženika i tužiteljice kao neosnovane i potvrditi presudu prvostupanjskog suda na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP -a te odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 3. lipnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Ksenija Grgić