Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž-469/2025-3

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Jadranke Travaš predsjednice vijeća, Ksenije Grgić sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Gordane Držaić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĐL, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici EL, Krešimir Loboja i Tomislav Mikić, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. tuženika Partner banke d.d. iz Zagreba, Vončinina 2, OIB:71221608291, kojeg zastupa punomoćnik Josip Pažin, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Olujić, Pezić & Partneri d.o.o. iz Zagreba i II. tuženika Građenje Herc d.o.o. iz Zagreba, Ilica 253, OIB 66385532845, radi naknade štete, odlučujući o žalbama I. i II. tuženika protiv presude i rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 2836/2019-79 od 6. studenog 2024., u sjednici vijeća održanoj dana 3. lipnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P- 2836/2019-79 od 6. studenog 2024., u pobijanom dijelu pod toč. I., II. i V. izreke i predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Odluka o troškovima postupka nastalim povodom pravnog lijeka ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom i rješenjem naloženo je I. i II. tuženicima solidarno isplatiti tužitelju iznos od 170.885,10 EUR sa zakonskim zateznim kamatama pobliže razvrstanim u toč. I. izreke. Naloženo je I. i II. tuženicima solidarno plaćati tužitelju rentu u iznosu od 1.046,40 EUR mjesečno počevši od 6. veljače 2021. pa nadalje, time da su dospjele obroke dužni platiti odjednom, a dospijevajuće do svakog 10.-tog u mjesecu za tekući mjesec zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog mjesečnog obroka do isplate (toč. II. izreke). Odbijen je tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatu iznosa od 279,61 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. veljače 2019. do isplate (toč. III. izreke). Ujedno je riješeno da je tužitelj povukao dio tužbenog zahtjeva za isplatu rente u visini od 398,16 EUR mjesečno za razdoblje od 10. travnja 2017. do 6. veljače 2021. (toč. IV. izreke). Naloženo je I. i II. tuženicima solidarno naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 29.200,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 6. studenog 2024. do isplate (toč. V. izreke).

2. Prvostupanjsku presudu i rješenje u dosuđujućem dijelu pod toč. I., II. i V. izreke žalbom pobijaju I. i II. tuženici iz svih žalbenih razloga predviđenih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99,88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14

– Odluka USRH, 70/19, 80/22 i 155/23 - dalje: ZPP). Predlažu da presuda i rješenje o troškovima postupka preinače u pobijanom dijelu u skladu s navodima žalbe ili ukinu i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbi.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj osporava osnovanost žalbenih navoda I. i II. tuženika i predlaže njihove žalbe odbiti kao neosnovane, uz naknadu troškova toga odgovora.

4. Žalbe su osnovane.

5. Predmet spora je tužbeni zahtjev upravljen prema I. i II. tuženicima za naknadu imovinske i neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio ozljeđivanjem u štetnom događaju 19. studenog 2016., kada je noću pao u otvoreno okno lifta višekatnog objekta u izgradnji u Zagrebu, [adresa].

6. U postupku je prvostupanjski sud u bitnome utvrdio:

- da je tužitelj 19. studenog 2016. u kasnim večernjim satima propao kroz otvoreno i neograđeno okno lifta višekatnog objekta u izgradnji i zadobio prijelom kralježnice, koja ozljeda je kod njega uzrokovala paraplegiju;

- da je predmetni objekt u izgradnji u vrijeme štetnog događaja bio u fiducijarnom vlasništvu I. tuženika Partner banke d.d., temeljem Sporazuma o prijenosu prava vlasništva nekretnine protivnika osiguranja zaključenog s II. tuženikom 12.2.2010.;

- da se I. tuženik kao fiducijarni vlasnik predmetnim Sporazumom obvezao kontrolirati koristi li II. tuženik kao prethodni vlasnik i ujedno posjednik predmetnu nekretninu s pažnjom dobrog privrednika, dok se II. tuženik obvezao provoditi zahvate potrebne za redovno održavanje nekretnine, a za veće zahvate tražiti suglasnost I. tuženika;

- da iz Zapisnika o očevidu i fotodokumentacije PU Zagrebačke od 19.11.2016. proizlazi da je ograda od mobilnih metalnih panela bila u lošem stanju i izvedena protivno pravilima struke, da gradilište nije bilo osigurano od pristupa trećih osoba, da je u sjevernom zidu kata objekta nasuprot otvora u ogradi otvor u obliku vrata pored kojega je na zidu crnom bojom napisano „PARKING“ i da se kroz opisani otvor ulazi na kat u kojemu se u mraku ispred lijevog i desnog bočnog zida nalazi parkirano više osobnih vozila, dok se na udaljenosti oko 20 metara od otvora u smjeru zida naprijed, uz desni bočni zid nalazi izgrađeno spremište objekta, pored kojega je izgrađeno okno za dizalo, koji otvor je zatečen otvoren i neosiguran;

- da je građevinski vještak LL u svom nalazu i mišljenju i usmenom očitovanju utvrdila da se u zgradu moglo ući autom samo na mjestu označenog ulaza u objekt i da su prema fotodokumentaciji MUP-a na tom mjestu bili otvoreni paneli, te da se noću unutar spornog objekta ništa ne vidi jer je cijeli prostor bez svjetla, nezaštićen i pun neograđenih otvora u koje se može pasti;

- da predmetno gradilište niti u vrijeme štetnog događaja, niti u vrijeme očevida nije bio osigurano od pristupa trećih osoba, da se s jugozapadne strane objekta nalazi plato iz kojega se pristupa na dvije podzemne etaže, a visinska razlika između neograđenog platoa i donje kote je 7 metara i neograđeno stanje platoa predstavlja opasnost za osobe koje pristupe u taj objekt, da je cijela ograda izgrađena protivno pravilima struke i da okno za lift i otvor koji se nalazi neposredno uz okno nisu ograđeni, dok se neograđeni otvori raznih dimenzija nalaze na svim etažama objekta, te da okno za lift predstavlja opasnu stvar čije korištenje je povezano s povećanim rizikom nastanka štete;

- da je tužitelj sa svjedokinjom PL ušao noću u neizgrađeni prostor zgrade u izgradnji koji je bio otvoren i u kojem su bila parkirana vozila tražeći vozilo svoga brata i pritom propao kroz otvoreno i neograđeno okno lifta;

- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio nestabilni višeiverni prijelom prvog slabinskog kralješka s pomakom ulomaka prema kanalu kralježnice, kompresiju kralježničke moždine, kompresivni prijelom trupa dvanaestog prsnog kralješka, i oduzetost (plegiju) obje noge;

- da je provedenim medicinskim vještačenjima kod tužitelja utvrđeno 85 % trajnih posljedica, da je trpio fizičke boli i strah, jačine i trajanja navedenog u nalazu i mišljenju vještaka i ima veliki ožiljak na leđima koji predstavlja naruženje jakog stupnja, da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega nestručne osobe nakon izlaska iz toplica do nove hospitalizacije, a potom i iza nje, te mu je potrebna trajna tuđa pomoć i tuđa pomoć stručne osobe, sve u obimu navedenom u nalazu i mišljenju vještaka.

7. Uz obrazloženje da se u sporni neizgrađeni objekt moglo slobodno ući, jer je grafitni natpis „Parking“ ispred ulaza upućivao da se tamo parkiraju vozila, što je direktoru II. tuženika, kao i bivšem suvlasniku II. tuženika, a danas direktoru fidicijarnog vlasnika Fidus gradnje d.o.o. to bilo dobro poznato, te iako svjesni opasnosti i mogućih posljedica ulaska nepoznatih osoba i korištenja takvog objekta, nisu poduzeli nikakve mjere i radnje kako bi onemogućili ulazak osoba i vozila u taj prostor, prvostupanjski sud zaključuje da je odgovornost tuženika kao vlasnika opasne stvari objektivna i da u postupku nisu dokazali pretpostavke oslobođenja od odgovornosti za štetu, te je primjenom odredbi čl. 1063., 1064., 1066., 1067. i 1107. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11., 78/15.,– dalje: ZOO) obvezao da tužitelju solidarno naknade štetu temeljem odredbi čl. 1046., 19., 1100., i 195. st. 1. i 2. ZOO, te je presudio kao u izreci pobijane presude.

8. Žalitelji osnovano u žalbi ukazuju da prvostupanjska presuda nije opravdana razlozima iz njezina obrazloženja i da istu nije moguće ispitati.

9. Ovaj drugostupanjski sud prihvaća pravo shvaćanje prvostupanjskog suda da šteta koju je tužitelj pretrpio potječe od opasne stvari (nezaštićeno okno lifta) i da tuženici za štetu odgovaraju po kriteriju uzročnosti na temelju objektivne činjenice da je šteta prouzročena i da su tuženici u smislu odredbe čl. 1067. ZOO dužni dokazati razloge koji ih ekskulpiraju od odgovornosti.

10. Navedena zakonska odredba uređuje pitanje oslobođenja od odgovornosti vlasnika (dakle i fiducijarnog) od opasne stvari i propisuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1.). Vlasnik stvari oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao niti izbjeći, niti otkloniti (st. 2.). Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (st. 3.), a ako je nastanku štete djelomično pridonijela osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje (st. 4).

11. Ne prihvaća se međutim kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda kako je to obrazloženo u pobijanoj presudi da zbog činjenice što tuženici odgovaraju solidarno po kriteriju objektivne odgovornosti nije bilo potrebe utvrđivati način kretanja tužitelja neposredno prije pada u okno, jer su u pravu žalitelji da bez utvrđivanja ove odlučne činjenice nije moguće niti utvrditi postoje li okolnosti iz čl. 1067. ZOO za eventualno potpuno ili djelomično oslobođenje vlasnika od odgovornosti za štetu prouzročenu od opasne stvari.

12. Da bi se mogao prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda da tuženici nisu dokazali pretpostavke oslobođenja od odgovornosti za štetu bilo je potrebno u postupku utvrditi i dati jasne razloge o načinu nastanka štetnog događaja koji prvenstveno uključuje samo kretanja tužitelja prije pada u okno, mjesto gdje se nalazilo vozilo tužiteljeva brata u odnosu na otvor okna i pravac kretanja tužitelja prije propadanja u okno, a bilo je potrebno i ocijeniti od kakvog je značenja činjenica da je tužitelj sa svjedokinjom PL noću, dok je prostor bio u potpunom mraku ušao u neograđeni prostor zgrade u izgradnji, i je li takvo njegovo postupanje u uzročnoj vezi sa štetom koju je pretrpio, a na koje činjenice su tuženici ukazivali tijekom postupka.

13. Osim toga, tuženici u žalbama navode kako su tužitelj i svjedokinja PL, iskazivali da su u sporni neizgrađeni objekt ušli noću, nakon što su odlučili uzeti parkirano vozilo tužiteljeva brata koje se tamo nalazilo, da im je u susret naišlo vozilo koje ih je zabljesnulo upaljenim svjetlima i da je tužitelj potom propao kroz okno lifta, dok je građevinski vještak LL u svom usmenom očitovanju navela da je okno lifta u koje je upao tužitelj bilo udaljeno oko 28 metara od ulaza u objekt i da obzirom da se okno nalazi paralelno od ulaza tužitelj nije mogao nikakvim izmicanjem pasti u okno, jer je riječ o velikoj udaljenosti. Nadalje su tuženici prigovarali tijekom postupka da se okno lifta u koje je propao tužitelj prema utvrđenjima vještaka ne nalazi na dijelu prostora gradilišta u koje je moguće ući automobilom. Sve navedene sporne činjenice odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava prvostupanjska presuda ne sadrži.

14. Kako navedeni nedostaci i proturječnosti onemogućuju da se ispita pravilnost i zakonitost prvostupanjske presude, ostvaren je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu žalitelji određeno ukazuju u žalbi.

15. Valja navesti da pogrešno smatra II. tuženik da je u postupku trebalo provesti vještačenje po vještaku zaštite na radu, jer se u konkretnom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj 71/14, 118/14 i 154/18) obzirom da nije riječ o šteti nastaloj na radu ili u vezi s radom, već o šteti koju je tužitelj pretrpio ulaskom u nedovršeni objekt u izgradnji i padom u otvor okna lifta.

16. Zbog iznijetih razloga valjalo je temeljem odredbe čl. 369. st. 1. i 370. ZPP ukinuti prvostupanjsku presudu u pobijanim dijelu pod toč. I., II. i V. izreke i predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

17. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će u skladu s prednje iznijetim upotpuniti činjenično stanje i ovisno o rezultatima do kojih dođe, pravilnom primjenom materijalnog prava ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu tužitelja dajući za svoja utvrđenja jasne, valjane i potpune razloge.

18. Novom odlukom o glavnoj stvari prvostupanjski sud odlučiti će i o troškovima postupka (čl. 166. st. 3. ZPP).

U Zagrebu, 3. lipnja 2025.

Predsjednik vijeća:

Jadranka Travaš