REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-186/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, mr. sc. Senije Ledić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, mr. sc. Neri Radas članice vijeća i Jadranke Anić-Matić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja pod 1. ĆV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 2. ĐV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednice iza pokojne AV, 3. SV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 4. ČV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 5. CV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], oboje kao nasljednici iza pokojnog LV, 6. MV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao nasljednice iza pokojne JV, 7. PV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao pravnog slijednika FV, 8. GV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 9. VV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 10. ĆVB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], otok [adresa], 11. KV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 12. UV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], 13. IV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao pravnog slijednika ŽV, 14. ABC, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kao pravnog slijednika ŠV, 15. ZV, OIB [osobni identifikacijski broj] z [adresa], sve tuženike zastupa upravitelj zgrade Stano-uprava d.o.o., OIB 17418170125, sa sjedištem u Splitu, Mike Tripala 6, a upravitelja zgrade zastupa punomoćnik Srđan Vrdoljak, odvjetnik u Splitu, protiv tuženice 1. OV, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Marija Vuletić, odvjetnica u Splitu, tuženice 2. NV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mladen Oštro, odvjetnik u Splitu, i tuženice 3. DV, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Damir Batarelo, odvjetnik u Splitu, radi činidbe, odlučujući o prijedlozima za dopuštenje revizije tuženica 2. NV i tuženice 3. DV, protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1900/2024-2 od 4. rujna 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-815/2023 od 1. ožujka 2024., u sjednici održanoj 3. lipnja 2025.,
r i j e š i o j e:
Prijedlozi 2. tuženice NV i 3. tuženice DV za dopuštenje revizije se odbacuju.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-1900/2024-2 od 4. rujna 2024. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-815/2023 od 1. ožujka 2024., prijedlog za dopuštenje revizije podnijele su 2. tuženica i 3. tuženica. Prijedlog je podnesen zbog pravnih pitanja za koja podnositeljice navode da su važna za odluku i sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te zbog potrebe razvoja kroz sudsku praksu, kao i zbog povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda.
2. Pitanja koja je 2. tuženica u prijedlogu naznačila glase:
"1) U slučaju kada u zemljišnim knjigama nije došlo do uspostave pravnog jedinstva zemljišta koje predstavlja posebno zemljišnoknjižno tijelo sa zemljištem na kojem se zgrada nalazi, mogu li se upisani suvlasnici zgrade koja predstavlja posebno zemljišnoknjižno tijelo smatrati i predmnijevanim suvlasnicima međašnog zemljišta pored, a sve kada suvlasnici zgrade u zk izvatku međašnog zemljišta nisu upisani ni kao vlasnici ni kao nositelji prava upravljanja, korištenja i/ili raspolaganja predmetnom nekretninom i/ili slično;
2) Je li sud ovlašten u parničnom postupku samostalno donijeti odluku kojom se utvrđuje presumirano (su)vlasništvo, a u slučaju kada to nije obuhvaćeno tužbenim zahtjevom;
3) Obzirom da sukladno Zakonu o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23) do prekida parničnog postupka dolazi, među ostalim, u slučaju smrti neke od parničnih stranaka, a što se u predmetnom postupku nesporno dogodilo, višekratno, je li predmetni postupak trebao biti prekinut sve do donošenja rješenja o nastavku postupka kojim nasljednici eventualno preuzimaju postupak te je li sud in concreto mogao poduzimati ikakve daljnje parnične radnje i obvezuju li pravno takve radnje poduzete nakon smrti neke od parničnih stranaka i imaju li pravni učinak;
4) Obzirom da su predmetni ogradni zidovi i nadstrešnica izgrađeni 1997. godine u skladu s odredbama tadašnjeg Zakona o građenju („Narodne novine“ broj 91/96), dakle u skladu s pozitivnopravnim propisima te obzirom da su predmetni ogradni zidovi i nadstrešnica u skladu i s odredbama danas važećeg Zakona o gradnji i Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“ broj 155/23), odnosno obzirom da su predmetne građevine u kontinuitetu legalno izgrađene i postoje, je li sud ovlašten nalagati rušenje nečega što bi, da je protupravno, spadalo u domenu izvršne vlasti, a čime dolazi do povrede podjele vlasti?".
3. Pitanja koja je 3. tuženica naznačila u prijedlogu glase:
"1) U slučaju kada u zemljišnim knjigama nije došlo do uspostave pravnog jedinstva zemljišta kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela sa zemljištem na kojem se predmetna zgrada nalazi, mogu li se upisani suvlasnici zgrade kao posebnog zemljišnoknjižnog tijela smatrati i predmnijevanim suvlasnicima zemljišta oko zgrade kojeg je nesporni vlasnik Grad Split označenog kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i jesu li aktivno legitimirani za podnošenje točke II. izreke tužbe i imaju li pravni interes za podnošenje točke I. i točke II. izreke presude, a sve sukladno članku 362. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17);
2) Imaju li tužitelji pravni interes za tužbu pod točkom II. presude s tvrdnjom da se radi o okućnici zgrade ako na istu ne mogu ni od kuda fizički pristupiti i nikada nisu pristupali od kada je zgrada sagrađena te imaju li pravni interes ako nisu tražili predaju u posjed tog dijela nekretnine od tuženika;
3) Može li sud donijeti presudu u odnosu na tužitelja koji je povukao tužbu a tuženici prihvatili povlačenje i može li donijeti presudu u korist potencijalnih sljednika a da isti nisu uknjiženi u vlasničkom listu i može li sud donijeti odluku u pogledu osoba koje više nisu žive i stranke u postupku;
4) Proizvode li radnje koje je poduzeo Sud kao i radnje poduzete prema drugoj stranci ikakve pravne učinke od trenutka smrti jedne od stranaka u postupku pa sve do donošenja rješenja o nastavku postupka kojim nasljednici preuzimaju postupak iako je Sud propustio donijeti rješenje o prekidu postupka?".
4. Tužitelji nisu odgovorili na prijedlog 2. i 3. tuženica za dopuštenje revizije.
5. Postupajući u skladu s odredbama članka 385.a stavka 1. i članka 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), revizijski sud ocjenjuje da pravna pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije ne udovoljavaju temeljnim pretpostavkama dopustivosti najprije zbog toga što predlagateljice u prijedlogu ne navode nijedan indikator važnosti primjerice naveden u odredbi članka 385.a stavka 1. ZPP poput, neujednačenosti sudske prakse drugostupanjskih sudova ili nepodudarnosti prakse nižestupanjskih sudova s praksom Vrhovnog suda, Suda Europske unije ili Europskog suda za ljudska prava.
5.1. Predlagateljice navode da bi indikator važnosti naznačenih pitanja mogao biti u činjenici što o njima nema prakse revizijskog suda. Međutim, razlozi kojim obrazlažu ovaj indikator, u bitnom, ukazuju na neprihvaćanje, inače jasnih i uvjerljivih, razloga na kojima je utemeljena pobijana presuda. Imajući na umu da je reviziji po dopuštenju po važećem, novom konceptu koji je prihvaćen u domaćem parničnom postupku, u smislu odredbe članka 385.a ZPP, primarna svrha donošenje presuda s precedentnim učinkom, a u skladu s njezinom javnom funkcijom, najviši sud ocjenjuje da sadržaj prijedloga i njegovih priloga ne ukazuju da bi, u skladu s naprijed navedenom funkcijom revizije, bilo potrebno uskladiti pobijanu presudu s ustaljenom sudskom praksom, niti da bi sudsku praksu bilo potrebno uskladiti sa suvremenim društvenim okolnostima, standardima zaštite ljudskih prava uspostavljenima u praksi europskih ili domaćih sudova ili da postoje drugi razlozi na temelju kojih bi dopuštenjem revizije u odnosu na bilo koje od naznačenih pitanja bila ostvarena javnopravna funkcija revizije koja se očituje u osiguranju jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Isto se, u bitnom, odnosi i na tvrdnje o povredi temeljnih ljudskih prava jer podnositeljice, usprkos pozivanju i na ovu pravnu osnovu za dopuštenje revizije, određeno ne naznačuju povedu ni jednog temeljnog ljudskog prava u odnosu na koje bi postojala vjerojatnost povrede pobijanom presudom
7. U takvim je okolnostima na temelju odredbe članka 389.a stavka 3. u vezi sa stavkom 1. ZPP prijedloge 2. i 3. tuženica za dopuštenje revizije valjalo odbaciti i riješiti kao u izreci.
Zagreb, 3. lipnja 2025.
Predsjednik vijeća
Ivan Vučemil
